DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 33 <-- 33 --> PDF |
167 — Deb. raz. broj stabala nr ma I. 169 2-99 18-59 II. 80 3-93 29-60 III. 49 471 43-12 IV. 34 5.41 56- 44 V. — — — — __ — Ukupno 332 stabla, 17-04 nr, 147-75 ra3 (N´astavit će se.) Izračunavanje cijene drva na panju. U listopadskom broju S. 1. od g. 1914. iznjeo je kr. šum. savjetnik D. Polaček prevod u magjarskom šum. listu „Erdeszeti lapok" izašle rasprave kr. ug. šum. inžinira Šandora Barthe kojom on upozorava na običajne pogrješne načine računanja cijene drva na panju, te za ispravno izračunavanje iste stavlja formulu : . = . — [..-(..-.)0-..] ili riječima : cijena na panju (C) nadje se ako se od prodajne (tržišne) cijene (P) odbiju troškovi izradbe i dovoza (T) te kamati, poduzetnička dobit i troškovi režije, koji čine stanoviti postotak (p) od u dotični posao uloženih glavnica C i T. Razrješenjem te formule dobije se jednostavniji obličak: P L Pop l Ta — recimo Barthina — formula predpostavlja, da se dotični šumski posao ima, kako je to kod većeg dijela šumskih poslova i običajno, svršiti u roku od jedne godine dana, te da kupac drva odmah nakon kupa položi cijelu kupovninu. Ako bi se posao protegnuo na više godina ili, ako bi se kupovnina plaćala u obrocima, razumljivo je, da bi se prema tome razdoblju, u kojemu se uložene glavnice drugačije ukamaćuju, morala i gore navedena formula donjekle modificirati. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 34 <-- 34 --> PDF |
- 168 U praksi je običajno raditi napred spomenutom Barthinom pretpostavom, pa ćemo stoga u našoj raspravici imati pred očima samo te njegove pretpostave t. j . da se kupovnina plaća odmah pri sklapanju posla i da se cijeli posao mora dokrajčiti u roku od jedne godine dana. Pogledamo li tu Barthinu, za njegovo predpostave vrijeđeću formulu pobliže to vidimo, da je Bartha u njoj teoretski predvidio samo neke vrsti troškova, koji ovise o nekom zajedničkom postotku p, ali da nije predvidio i još mnoge druge, u šumskom trgovačkom poslu dolazeće troškove, koji znatno uplivaju na visinu same cijene drva. Teoretički je ispravno da se kod traženja (ustanovljivanja) cijene drva na panju C imadu od prodajne ili tzv. tržišne cijene . .. . . P odbiti svi sa šumskim poslom skopčani troškovi. Ovi su troškovi vrlo raznoliki. U prvom redu znamo da po našim propisima mora kupac drva osim kupovnine na ruke prodavaoca položiti jamčevinu. Ta jamčevina iznaša, kako je poznato redovno C 10°/ 10%* od kupovnine C, tj. ~~.7..~, dakle znatan iznos, s kojim kupac računa i računati mora, ako hoće imati čist račun o svojima u posao uloženim glavnicama. Čim kupac drva uloži jamčevinu u posao imade pravo tražiti, da mu taj posao od te jamčevine donese, a po tom da si i zaračuna poduzetničku dobit, koja se računa i od svih drugih u taj posao uloženih kapitala. Uzmimo, da ta poduzetnička dobit iznaša 15°0 od jamčevine, kao od u posao uloženog kapitala, to kupac ima * U ovoj ćemo raspravici u obće rabiti za sve vrsti postotaka u praksi običajne postotke u brojkama, a ne ćemo rabiti obće znakove p,, p,,, itd. jer će si svatko umjesto po nama uzetog postotka ako mu ovaj ne bude odgovarao moći u formulu uvrstiti onaj postotak, koji mu treba. ´ |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 169 — ( ( pravo tražiti, da mu se upiše u dobit 15° o od jamčevine, C X 10°/ \ /55 j00 °j X -... = C 0-0.5. Drugi trošak, što ga kupac drva trpi polaganjem jamčevine jest gubitak jednog dijela kamata od nje. Jamčevina se naime polaže obično u sigurnim vrijednosnim papirima, koji nose kupcu samo 4%, dočim sam kupac mora za jamčevinu, koju je za svoj posao posudio plaćati npr. 7%. On dakle računa, da mora poslom zaslužiti i tu diferenciju od 7% - 4% = 3% od jamčevine dakle : xc .... loo loo ~- Osim jamčevine nije uzeo Bartha u obzir ni biljegovine koja se plaća po biljegovnoj ljestvici III. (za pogodbe) i to od svote preko 8.000 K za svakih 400 kruna 2 K 50 f tj. 0-625% odnosno od cijele kupovnine C ^7^= C 0-00625. Od plaćene biljegovine ima si pravo kupac drva računati takodjer poduzetničku dobit (15%) i kamate (7%) 22°/ ukupno 22% tj. C 0-00625 X jt t = C 000132. Od kako kod nas a i u Ugarskoj postoji zaklada za uzgoj djece šumarskih činovnika, dužan je kupac povrh kupovnine platiti u tu zakladu 0-2% od kupovnine, t. j . ^—-^ C 0-002, od koje si svote on takodjer računa poduzetničku dobit (15%,) i kamate (7%) tj. ukupno 22% od C 22 ili C 0-002 XJÔQ = C 0-00044. Zatim dodje veliki i glavni izdatak za izradbu i dovoz . .. . T, te poduzetnička dobit (15%) kamati (7%) i troškovi režije |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 36 <-- 36 --> PDF |
| - 170 (5%) ukupno 27% od cijene drva na panju (C) i od troškova izradbe i dovoza (T) tj (C+T)jfâ=(C+T)0-27. Podpuna dakle, za praktičnu porabu prikladnija i izpravnija formula bila bi: C=P-CO 015- C 0 003 —C 000625-C 0-00132-C 0-002- C 0-00044 -T- (C + T) 0-27 T3 O o C rt a. C o .E, ´5" U0 a o o . o C v o C o °> i v H-4 KJ S E o E > a o .2. 13 o T3 o C« > o o «._ e «j 4) § s-o o o o -C-a o o o « . T3 N i- C a 3 N M a — II ." o ra N s 3 a. > o o .. & « s» 3 o 03 o c. "O 5 o 3 o Ei s? s o O o O. m u a. a. Skraćeno napisana glasila bi ta formula: . C = P— (C + 7J 0-27 4 C 0-02801] iz česa slijedi, da se cijena drva na panju uz po nama uzete troškove umanjuje naprama uvodno spomenutoj Barthinoj izvornoj formuli C - P-~ (.. .)0-0.] za iznos: C 0#02801 ili za skoro 3% a to je svakako iznos, koji se nesmije pustiti s vida. B. K oso vi ć, kr. zem. šum. nadz. |