DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1916 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 188 — Dar. Preuzvišeni gospodin Dr. Ivan Krapac, Njeg. c. i kr. Ap. Velič. pravi tajni savjetnik, biskup bosanski, djakovački i srif niski itd. itd., blagoizvolio je prigodom 50-godišnjice svojega misništva darovati hrv.-slav. šumarskom društvu 500, a Pripomoćnoj zakladi (Kôrôskenyjevoj) takodjer 500 kruna, ukupno 1000, slovi: jednu hiljadu kruna. Povodom time zahvalilo se je društveno predsjedništvo preuzvišenom darovatelju najsrdačnije, te mu podjedno priopćilo, da ga cd sada smatra utemeljiteljnim članom hrv. slav. šumarskog društva i zamolilo ga, da bi udostojao svojim moćnim uplivom i u buduće promicati interese hrv.-slav. šumarskog društva. Novi utemeljitelj hrvat.-slav. šumarskog društva, postao je kr.´zemaljski šumarski nadzornik iz Vukovara poglaviti gospodin V i lim C m el i k, podmirivši utemeljiteljni prinos od 200 (dvije stotine) kruna dionicama 6%-nog iv. ratnog zajma. Razne vijesti. Natječaji za podjeljenje potpora iz zaklade za uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i iz zaklade za uzgoj djece državnih šumarskih činovnika raspisani su u ovom broju Šumarskog lista, na što se upozoravaju gospoda članovi šumarskoga društva zamolbom, da izvole o tom obavijestiti i poznate udove i tutore djece preminulih šurrarskih činovnika u natječajima navedenih službenih kategorija. Proljetni državni šumarski ispit u Budapešti je održan od 26. travnja do 2. svibnja 1916. Svih 11 kandidata pronadjeni su sposobnima. Na pismenom ispitu bila su zadana slijedeća pitanja: Na južnoj strani Visoke Tatre u nadmorskoj visini od 830 do 1150 m povalio je vihor 18. studenoga prošle godine šumska stabla na površini od 2200 kat. rali tako, da je ostao tu i tamo pojedince ili u manjim, većim hrpama sam ariš i u maloj mjeri obični bor. U sastojinama, koje su stajale na kamenitom, pjeskovitom ilovastom tlu bila je smjesa: 74% smreke, 10% običnog bora i 16% ariža. Neka kandidat nabroji one radnje, koje valja na toj površini prije pomladjenja obaviti, poslije toga neka opiše način pomlađenja obzirom na opstojeći mjestimični naravni pomladak i na daljnje podržavanje vrst drveća, koje su do sada dobro uspijevale, te neka dade svoje mnijenje glede toga, na koji bi način bilo moguće otpornu snagu budućih sastojina proti vihorima povećati. II. Gradnja neke glavne šumske ceste stoji 20.000 K., godišnje uzdržavanje 1000 K. Ovom cestom izvaža se godimice 4000 m3 jelovog tvorivog drva i 1000 m3 raznog ogrijevnog drva. Nadati se je, da će uslijed ove cestogradnje cijena na panju poskočiti, i to |