DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 291 —


Slavna skupštino, velepoštovana gospodo
skupštinari !


Od zadnjeg našeg sastanka, kojeg smo držali prije tri godine
u prostorijama našega Doma zbili su se u svijetu prevažni i sudbonosni
dogadjaji tako, da smo evo danas uslijed tih dogadjaja primorani
i mi držati ovu našu glavnu skupštinu u tudjima prostorijama.


Ratni je požar zahvatio cijeli stari svijet, a pod oružjem stoji
skoro sve što oružje nositi može.


I medju Vama velepoštovana gg. skupštinari ne vidim danas
mnoge i mnoge naše članove, jer su otišli pod svoje pobjedonos ie
zastave. Moj im i Vaš oduševljeni šumarski pozdrav!


Mnogi se od njih žalibože ne će više nikada ni vratiti u našu
sredinu, niti će više prolaziti svojim zelenim srezovima, jer je žrtvovao
svoj dragocjeni život u ime najuzvišenije dužnosti svakoga gradjanina,
žrtvovao ga je za svoga uzvišenoga kralja i domovinu !


Palima junacima vječna slava!


A ima li možda medju Vama ili medju neprisutnim gg. članovima
takovih, koji oplakuju koga od svojih, neka prime moje i Vaše
iskreno saučešće.


No ovaj strašni rat, koji još uvijek bjesni, te kojemu nitko
ne zna kraja ni izlaza, imati će a i morao bi imati po naše šumarstvo
i dobrih posljedica.


Ne da se tajiti, da se je do sada šumarstvu sa mjerodavnoga
mjesta poklanjalo razmjerno malo pažnje, i da su šumarski vodeći
krugovi to možda i nehotično zapostavljanje šumarske struke teško
podnašali.


No sada, kada se je za vrijeme rata pokazalo, da je šumarstvo
i u našoj zemlji veoma važan faktor, s kojim se računati mora
i koji se mora u svakoj svojoj grani unapredjivati, ako ne će zemlja
i država trpiti osjetljive materijalne gubitke, mislimo, da će odlučujući
krugovi u buduće toj veoma važnoj gospodarstvenoj grani
posvetiti više pažnje i naklonosti.


Čim se je pročula želja našega uzvišenoga sijedoga vladara, da
bi trebalo dobrovoljnima prinosima ublažiti bijedu udova i siročadi
palih branitelja prejasnoga prijestolja i domovine, otvorile su se
blagajne naših darežljivih imov. općina i drugih šumoposjednika, te
su dokazale, da upravo u našim šumama leži velika, dapače ogromna
financijalna snaga naše domovine.


A kad je tek sama država zatražila pomoći od svojih državljana,
i kad su naše imovne općine, vlastela, crkveni dostojanstvenici
i drugi šumoposjednici i šumske proizvode preradjujuća poduzeća
izdašnim, na milijune kruna brojećim ratnim zajmovima priskočili
državi u pomoć, izbila je ta financijalna snaga naših šuma još
više na javu.


Ne mislim time reći, da su jedino šume državu spasile, svaka
struka je doprinjela svoje u onom obliku, u kojem je pozvana da