DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 299 — Dotadanjoj društvenoj upravi nije preostalo drugo nego da ili preda ključe od društvene zgrade i blagajne redarstvenoj oblasti, ili da na vlastitu odgovornost vodi poslove dotle, dok ne nadje izlaz, kako da se uprava društvenog imetka i društvenih posala preda u zakonite ruke. Da se to pitanje riješi bila je sazvana dozvolom preuzv. g. bana konferenc, sjednica odstupivšeg odbora za 13. prosinca 1914., te je na njoj zaključeno, da je za društvo svakako povoljnije i bolje, da njegovim imetkom upravlja dosadanji odbor uz naknadno odobrenje njegovog djelovanja po glavnoj skupštini, nego da se uprava preda redarstvenoj oblasti ili po ovoj postavljenoj osobi, koja u društvene prilike i potrebe upućena nije. Odbor je s toga vodio društvene poslove i dalje sve do danas, te je u tom razdobju učinio sve što je držao, da se u interesu društva učiniti mora. Naročito moram istaknuti, da se odbor nije mogao u svojoj konferencionalnoj sjednici, koja je naročitom dozvolom preuzvišenoga glavara zemlje dne 19. prosinca 1915. sazvana bila odlučiti, da zagovori obdržanje glavne društvene skupštine, koje je obdržanje na molbu društvenog predsjedništva po preuzvišenome gospodinu banu dozvoljeno bilo, ali nakon kojega su podjeljenja dozvole opet nastupile u zemlji takove prilike, da se sazvana skupština ne bi u opće mogla nazvati glavnom skupštinom ovako velikoga društva, kao što je naše, nego bi to bila za pravo nekakva krnj-skupština, koje zaključci ne bi bili izljev volje većine društvenih članova. Glavni razlozi s kojih odbor nij održanje skupštine zagovarao, nego zaključio, da se ona održi tek onda, ako bi to barem dvade setorica društvenih članova zahtijevalo, bili su ti, što je bilo više nego sjegurno, da na tu skupštinu ne bi mogli doći pod oružje po zvani članovi, a kojih je na ratištu veoma znatan broj, zatim s raz loga, što na skupšunu ne bi mogao doći ni veliki dio šumara čla nova, koji nisu doduše na ratištu, ali koji u ovo i onako do skraj nosti skupo doba, nabi mogli o vlastitom trošku njekoliko dana od kuća svojih izbivati. Osim toga su stanovite željezničke pruge bile svaki čas od osobnog prometa za civilne osobe isključene ili je barem na njima bio osobni promet tako oteščan, da bi svaki bio radje ostao kod kuće, nego da se izvrgne neugodnim veksacijama, koje su u ovakovo vrijeme neizbježi/e, ili pako ne bi mogao doći na skupštinu, niti se vratiti svojemu domu nego bi bio morao ostati o svom trošku ondje, gdje bi mu putovanje obustavljeno bilo, što bi takpdjerdotičnike, koje bi zadesilo, puno troška stajalo. Čim su dvadesetorica gg. čianova hrv. slav. šumarskoga društva zahtijevala održanje glavne skupštine, sazvana je ona za danas, ma da se još uvijek nisu prilike ustalile. Odbor je u svemu sa starim društvenim predsjedništvom vo dio bez mandata društvene poslove u razdoblju od 5. kolovoza 1914. sve đo danas, a na slavnoj je skupštini, da to njegovo djelovanje danas uzme do znanja ili da inače o tomu odluči. O samom djelovanju upravljajućeg odbora u tom razdobju izvijestiti mi je slijedeće: |