DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 306 — Poslije skupštine istoga dana poslije podne pregledao je veći dio skupštinara uredjaje nove prekrasne kr. sveuč. biblioteke u Zagrebu, u kojoj je bio tumačem tih uredjaja sam kr. sveuč. bibliotekar veleuč. g. dr. Velimir Deželić, sa svojim knjižničkim pristavom veleuč. g. dr. Marcelom Vidačićem. Za tim su pregledali skupštinari znamenitosti same biblioteke u posebnim odajama, u kojima su smješteni dokazi starodrevne hrvatske kulture i osobito vrijedna starinska književna djela. Poslije toga zaputili su se u dolnje prostorije, gdje je smješten kr. zem. arkiv, u kom im je sada u vojsci služeći i po c. i kr. vojnoj upravi kr. zem. arhivu na proučavanje arhivalija dodijeljeni profesor dr. Rudolf Horvat živom riječi protumačio značenje i važnost izloženih arhivalija počam od dobe naše narodne dinastije do danas. Mnogi je skupštinar bio upravo zadivljen bogatstvom i neprocjenivom vrijednošću sačuvanih i brižno pohranjenih dokaza naše stare hrvatske slave, te je na polasku zaželio, da bi dogodice opet, ali sa „vodičem" u ruci mogao opet pregledati znamenitosti našega uresa, naše kr. sveuč. biblioteke i našeg kr. zem. arhiva. Nadamo se, da će se veleuč. gosp. čuvari naše stare slave toj općoj želji odazvati, te da će hrvatsku knjigu doskora obogatiti jednim vodičem kroz kr. sveuč. biblioteku i kr. zem. arhiv, u kom bi nam onako živo i jasno prikazali u njima pohranjene znamenitosti, kako su nam ik prikazali ono par časaka, što smo ih š njima u njihovoj prekrasnoj sgradi i najnovijem divnom hramu hrvatske kulture proveli. Priopćio: B. Kosović . Osobne vijesti. Imenovanja. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo u Budimpešti imenovao je kod računovodstva, pridijeljenog kr. šumarskom uredu na Sušaku, kr. šumarskog računarskog oficijala Dušana Fućka, kr. šumarskim računarskim protustavnikom u X. plaćevnom razredu. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je apsolventa šumarske akademije Antu Premužić a šumarskim vježbenikom kod otočke imovne općine. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati kr. šumarskog vježbenika,,Slavka Zastavnikovića , dodijeljenog kr. kotarskoj oblasti u Čabru, kr. kotarskim šumarom u X. činovnom razredu sa sustavnim berivima, ostavljajuć ga na sadašnjem mjestu službovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije premjestio je na vlastitu molbu kr. kotarskog šumara Vinka A u gusti na od kr. kotarske oblasti u Samoboru, kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljskoj vladi, odjelu za na»odno gospodarstvo i kr. kotarskog šumara Petra Petro viča od kr. županijske oblasti u Osijeku, kr. kotarskoj oblasti u Samoboru. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 307 — Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je kr. kotarskog šumara Gjuru Grlića , kod kr. kotarske oblasti u Novom Maiofu, kr šumarskim povjerenikom u IX- činovnom razredu, sa sustavnim berivima, ostavljajuć ga na sadašnjem mjestu službovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumarnika i zamjenika upravitelja gospodarstvenoga ureda Jaromira Viđale-a, nadaumarnikom i upraviteljem gospodarstvenoga ureda u VII. činovnom razredu, nadšumare: Iliju Vlahovića i Julija Anderk u šumarnicima u Vlil. činovnom razredu i kotarske šumare: Josipa Benakovića i Izidora Krčeka, nadšumarima u IX. činovnom razredu, sve sa sustavnim berivima kod brodske imovne općine. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je kotarskog šumara Zlatka Derenčina , nadšumarom u IX. činovnom razredu sa sustavnim berivima kod brodske imorne općine. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je ko iarikog šumara Milana Grozdanića , nadšumarom u IX. činovnom razredu, sa sustavnim berivima kod ogulinske imovne općine. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je vlastelinskog šumara Milana Pichlera , kr. kotarskim šumarom u X. činovnom razredu u privremenom svojstvu, kod kr. kotarske oblasti u Požegi, sa sjedištem u Kutjevu i sustavnim berivima. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije premjestio je iz službenih obzira kr. županijskoga šumarskoga nadzornika I. razreda Dragutina M at i z ovi ća od kr. županijske oblasti u Ogulinu kr. županijskoj oblasti u Vukovar, kr. zemaljskoga šumarskoga nadzornika I. razreda Bogoslava Ko s o vica, od kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za naredno gospodarstvo, kr. županijskoj oblasti u Ogulinu, kr. zemaljskog nadzornika II. razreda Vilima Čmelika , od kr. županijske oblasti u Vukovaru, kr. hrv-slav.-dalm. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno gospodarstvo. f" Julije Anderka st., kr. nadšumarnik u miru. Dne 18. ožujka o. g. preminuo je u Vinkovcima nakon kratkog bolovanja, u 82. godini svog života Julije Anderka, kr. nadšumarnik u miru. Pokojnik rodio se 20. lipnja 1834. u Dittersdorfu u Moravskoj. Svršivši višu realku u Freudenthalu u Šleskoj, stupio je iza predprakse, koju je proveo kod šumar, ureda kneza Liechtensteina u Plumenau-u, u šumarsko učilište u Mahr. Ausse-u, koje je godine 1854. sa dobrim uspjehom svršio. Državni ispit je za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva položio god. 1863. kod zemaljske vlade u Opavi. Kao pristav šumarskog ureda kneza Liechtensteina u Buschowitzu bude god. 1857. unovačen, te god. 1859. imenovan poručnikom niže, a god 1860. poručnikom više pristojbe. God. 1863. postane c. k. šumarom III. razreda kod romansko-banatske vojno-krajiške pukovnije sa godišnjom plaćom od 420 for. Godine 1868. premješten je šumsko-taksacionalnom odjelu šeste var-.šdinsko-krajiške pukovnije, te mu je god. 1871. povjerena uprava tog odjeljenja. Iste godine bude imenovan nadšumarom. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 308 God. 1872. pozvai je kao član u mjesno povjerenstvo za odkup šumskih služnosti, u kojem je svojstvu sa neumornom ustrajnošću djelovao, te je u kratkom vremenu od 2 godine i 5 mjeseci taj zadatak u križevačkoj i varaždinskoj krajiškoj pukovniji i svršio. U znak priznanja .. tako uspješan rad, imenovan je god. 1874. nakon 11-godišnjeg službovanja šumarnikom II. razreda i upraviteljem c. kr. krajiškog šumarskog ureda u Ogulinu, a god. 1879. nadšumarnikom kod c. kr. glavnog zapovjedničtva kao zemaljske krajiške upravne oblasti u Zagrebu. S tim je mjestom bila skopčana i čast predstojnikovog zamjenika kod krajiške državne šumarske uprave. Nakon razvrgnuća Vojne Krajine bude Anderka god. 1881. iz novoustrojencg kr. drž. šumskog ravnateljstva u Zagrebu postavljen na čelo šumarskog nadzorništva uprave za b´vše Vojne Krajine kod kr. zemaljske vlade u Zagrebu, na kojem je mjestu kroz šest godina vrlo uspješno djelovao. U ovom je položaju naročito pokojnik nastojao, da pridigne i izgradi stručnu upravu kod imovnih općina, da se kod gospod, ureda namjeste šum. vježbenici i šum. procjenitelji ne samo zato, da vrše nužna poslovanja, nego i zato, da se od tih domaćih stručara povremeno uzgoji takovo šumsko-upravno činovničtvo, kojemu će buduće djelovanje i gospodarstveni objekti biti poznati iz vlastitog posmatranja. U to doba pada uspjelo nastojanje pokojnikovo, da se gospodarstvo kod imovnih općina postavi što više na stručno-tehničke podloge, te da se stručno osoblje što više emancipira od prevlasti odbora i zastupstva, pod čije je utjecaje i u stručnom pogledu s raznih razloga sve više skučeno bilo. Generacija starij h šumara u zemlji nesuzdrživo priznaje te uspjehe bivšem svojem predstojniku, te će ga se vazda rado sjećati i zato, što je odličnom svojom individualnošću svagdje podizao ugled naše struke, a konciliantnim svojim susretanjem upravo gojio i pridizao sudruške odnošaje. Pokojni je nadšumarnik bio izraziti predstavnik zahtjeva za što većom neodvisnosti i samostalnosti našeg stališa u stručnoj upravi, jer je polazio sa jedino ispravnog stanovišta, da djelovanja tehničkih struka mogu samo onda radjati najboljim plodom, kad im se prepusti, da same i odgovornost snašaju za svoje odredbe i čine. Strog i pravedan znao je pokojnik da i najzamršenija osobna pitanja, te stručne krivnje rješava humano i da nigdje ne lomi štapa, gdje je ikoliko nade bilo, da se prikoreno ne će ponoviti. Godine 1887. bude nadšumarnik J. Anderka od kr. zemaljske vlade premješten državnoj šumskoj upravi uz istodobno priznanje stečenih zasluga, te stupi god. 1889 u mir. Trajnih zasluga stekao si je preminuli za uredjenja državnošumskih prilika kao upravitelj c. kr- krajiškog ureda u Ogulinu. Hrv. slav. šumarsko društvo izabralo ga je 26. listopada 1884. drugim svojim podpredsjednikom. Sva nabrojena odlična svojstva i sposobnosti pokojnikove namiču nam dužnost, da mu sačuvamo dostojnu i trajnu uspomenu, što ovime i činimo uporabom podataka, s kojima se je odličnog |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 309 — pokojnika u 23. br. „Oesterr. F. u. J.-Ztg." sjetio kr. šumarski savjetnik Z. U pokojniku gubi nadšumar brodske imovne općine g Julije Anderka svog ljubljenog i predobrog oca, brojni šumarski činovnici u upravi dobara kneza Liechtens´eina svog rodjaka, te mnogi od nas šumara odličnog svog prijatelja, kojemu neka je ovime savijen vijenac harnog spominjanja. U Zagreb u mjeseca srpnja 1916. D. f Mile Maslek Dne 23. srpnja o. g. umro fe iznenada u Purkersdorfu kod Beča nadšumarnik i upravi elj gospodarstvenog ureda brodske imovne općine Mile Maslek. Rodio se je 8. kolovoza 1853. u Sjeničaku kod Vrginmosta. Višu je realku svršio god. 1873. u Rakovcu kod Karlovca, a šumarske je nauke svršio u Beču na visokoj školi za kulturu tla god. 1876. veoma dobrim uspjehom. Dekretom c. kr. gl. zapov. kao tadanje krajiške zemaljske upravne oblasti od 2. rujna 1876. bio je imenovan privremenim šum. vježbenikom kod c. k. šum. ureda u Otočcu, a kratko vrijeme iza toga definitivnim vježbenikom u Gospiću. Nakon što je dne 23. travnja 1879. kod c. i kr. ministarstva u Beču položio državni ispit, postao je 18. svibnja iste godine šumarom u Novojgradiški, od kuda je bio premješten u Raić. Kad se je dijelila državna šumska uprava od imovno-općinske, te potonja bila stvorena i podpala pod bansku vladu, a državna šumska uprava pod kr. ug. ministarstvo, ostao je Mile Maslek i nadalje u državnoj šumarskoj službi, te je dekretom kr. ug. ministra za poljodjelstvo i obrt od 24. prosinca 1892. promaknut za šumara I. razreda, a imenovan nadšumarom u Vinkovcima kod kr. nadšumarskog ureda. Dne 16. listopada 1897. prešao je Mile Maslek u službu brodske imovne općine, jer je dekretom kr. zemalj. vlade, odjela za unutarnje poslove bio imenovan kontrolnim naošumarom kod te imovne općine u Vinkovcima. Već kao takav posvetio je osobitu pozornost uredjenju službe lugara, koji su za ono doba bili dosta nehajni, pak mu je željeznom ustrajnošću i čestom kontrolom pošlo za rukom, da ih na urednu i savjesnu službu priuči. Dne 31. prosinca 1907. imenovan je nadšumarnikom u VII. čin. razredu, a naredbom od 20. travnja 1912. dopitan mu je u mirovinu uračumvi d platak od 1000 K. Kad je preuzeo upravu imovne općine bila mu je prva briga, da uvede sustavnu sječu starih šuma i izvede pomladjenje istih sa što manjim troškom. U srednjodobnim je opet sastojinama nastojao valjanom njegom podignuti koli kvalitativni toli i kvantitavni prirast, jer je upoznao buduću vrijednost tih šuma, kojih će prihod danas sutra imati služiti imovnoj općini za pokriće njezinih dosta velikih izdataka. U službi je bio strog napram svojim podčinjenim, ali još stroži prema samom sebi, te je vazda dobrim primjerom prednjačio, vršeć |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 310 — neumorno, marljivo i zdušno svoje službene dužnosti, kojima je posvetio sve svoje fizičke i duševne sile, kao rijetko koji činovnik. U privatnom je životu bio vrlo Čedan i skroman, jer je samo u vršenju svojih službenih dužnosti nalazio utjehe za svoj dosta tegotni život. Za imovnn općinu stekao je velikih zasluga, jer je više puta znao odoljeti silnim navalama na njezine glavnice u spekulativne svrhe, koje bi, da su uspjele, svakoj imovnoj općini prouzročile veliku i nenadoknadivu štetu. Svojom umnom upravom podigao je imetak brodske imovne općine ne samo u financijalnom već takodjer i u gospodarskom pogledu, ne žaleć pri tom ni truda ni vremena tako, da je pod konac taj svoj mar i volju za službu plat´.o svojim zdravljem, koje mu se u zadnje vrijeme tako pogoršalo, da je svojim bolima eto podleći morao. Vječna mu slava neka bude, jer je bio uzor od činovnika. R. Fischbach, kr. ug. dvorski savjetnik. "t Gavro Kovačević. Dne 24. kolovoza t. g. nakon kratke i teške bolesti preminuo je u vojničkoj bolnici u Sisku, u svojstvu c. kr. opskrbnog časnika Gavro Kovačević. nadšumar petrovaradinske imovne općine, ostaviv iza sebe ožalošćenu suprugu, svoje srodnike, prijatelje i drugove. Njegovo mrtvo tijelo sahranjeno je u Capragu dne 25. kolovoza uz propisane vojničke počasti, a odar mu s vijencima isktiše vojni drugovi iz Zagreba i Siska. Cio njegov život može se reći da je bio mukotrpan, od svoje rane mladosti borio se je sa mnogima neprilikama ovoga ništavnoga zemnoga života; rano je ostao bez roditelja sa sirotom starom majkom. Pokojnik se rodio u gradu Mitrovici god. 1871., gdje je polazio osnovnu školu i kr. nižu realku. Svršivši VI. razreda kr. velike realke u Zemunu, dodje u Križevce, gdje je svršio šumarske nauke na bivšem kr. gospodarskom i šumarskom učilištu. Nakon svršenih nauka bio je imenovan šumar, vježbenikom kod petrovaradinske imovne općine, gdje je dugo godina radio kod taksacije šuma pod vrsnim vodstvom pokojnog Pavla Barišića. God 1901. bila mu je povjerena uprava šumarije ogarske, kojom nije dugo upravljao, jer je brzo bio premješten gospodarstvenom uredu u Mitrovici, gdje su mu bili povjereni poslovi izmjere šuma i graditeljstva, koje je s uspjehom i zamjernom vještinom obavljao, jer je za tehničke predmete imao osobit dar, koji je kao vješt crtač na raznim svojim nacrtima pokazivao. Svojim lijepim ponašanjem u službenom i privatnom životu, stekao je pokojnik mnogo prijatelja i poštovaoca u gradu Mtrovici i u okolini, a . narodu imao je veliko povjerenje i štovanje. Pokojnik je od početka svog službovanja bio članom hrv. slav šumarskog društva. Slava mu! Dr. N. { Ivan Grčevič. Ivane! Ivane Grčeviću, od Kompolja brate, zazivao je tužnim glasom u nadgrobnom slovu dne 13. rujna ove godine nad otvorenom rakom na zagrebačkom groblju Mirogoju protonotar družbe braće hrvatskoga zmaja, ravnajući učitelj Stjepan Ši |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 67 <-- 67 --> PDF |
- 311 — ro!a, htijuć valjda k svijesti dozvati zmajskoga brata prijatelja „Joju",, kojega su zemne ostanke taj čas u prisuću više stotina ukopnika predavali materi zemlji. Ali uzalud ! — Hrvatska je zemlja za navijek primila u svoje krilo svoga sina, koji ju je za svoga života žarko i istinski ljubio kao malo koji sin domovinu svoju. A na stotine je ukopnika bolnim srcem gledalo, kako se zatvara raka nad opće poznatim prototipom bratinstva i prijateljstva, nad računarskim savjetnikom kr. zemaljske vlade Ivanom Grčevićem. I ukopnici su se razišli, nevjerujuć, da su se za navjek rastali sa dragim i milim svojim drugom, bratom i prijateljem, s kojim su toliko ugodnih časova sproveli. Ivan Grčević se je rodio 25. V. 1869. u selu Kompolju, nedaleko Otočca, a nakon svršenog 4. razreda kr. velike gimnazije senjske zapisao se je kao slušatelj šumarstva na tadanji šumsko-gospodarski zavod u Križevcima, kojega je godine 1888. absolvirao veoma dobrim uspjehom. Već se je u školi vidilo, da će Ivan Grčević biti danas sutra valjan i uredan činovnik, jer je svoja skripta i ine radnje valjano, uredno i čisto sastavljao. Sudbina je htjela, te je kao vježbenik dne 30. X. g. 1888. počeo služiti blizu svoga rodnoga kraja. Namjestila ga je otočka imovna općina najprije kod šumarije u Kosinju, a zatim u Krasnu, što je valjda i doprinjelo, da je, gledajuć bajnu velebitsku prirodu svim žarom svoje mladenačke duše zavolio svoju majku Hrvatsku, koju je Bog tako divnim krajevima nadario. Još i kašnje, kad bi se u društvu razdragao, spominjao je sa uživanjem pojedine rudine svojih nekadanjih šumarija i svi su mu ti nazivi bili lijepi. I „Bijace" (malo Bilo) i „Rosotrun", pa „Kozjan", makar da su to obični narodni nazivi, bili su njemu nješta prekrasna. Sve mu je to bilo lijepo, jer je već po svojoj naravi takav bio, da je u svemu i svačemu i u prirodi i u ljudima vidio samo dobre strane i isticao ih. Godine 1893. pozove ga imovna općina, da se prime kod gospodarstvenoga ureda protustavničkih poslova i to ga je dovelo u Zagreb, Kada je naime u Zagrebu kod računarskoga ureda kr. zem. vlade trebalo popuniti mjesto računarskoga revidenta šumarske struke, pozvan je bio po odlučujućim faktorima, koji su njegove sposobnosti cijenili, da na to mjesto kompetira, što je on i učinio. Bio je imenovan revidentom dne 22. prosinca 1904. U svom novom zvanju istakao se je Grčević u toliko, da su ga i niži i viši smatrali tako rekuć kapacitetom za rješavanje računarskih stvari šumarske struke. Njemu se pripisuje u zaslugu, da je kod imovnih općina zaveo stručnu šumarsko-računarsku kontrolu, koju bi on, da mu je bilo dano više vremena i prilike sfegurno bio i usavršio. Za zadnjeg njegovog službovanja nije mu to bilo moguće, jer je kao računarski savjetnik — takovim je bio imenovan 6. IV. 1909. — previše opterećen službenim poslovima. Nadao se je, da će to možda moći provesti, kad postane nadsavjetnikom. No nije mu to bilo sudjeno, jer ga iznenada onako krijepka i zdrava zahvati ljuta boljetica i za mjesec dana i pol svali dne 11. rujna ove godine u hladan grob. . |