DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 11. i 12. STUDENI I PROSINAC 1916. GOD. XL. ŠUMARSKI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 na godinn — Članovi šumar, đroitva dobivajn list bezplatn«. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovit« {lanove 1. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristopnine i i t >Sum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnikc dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Vvrstbina za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećino «traaicc 7 K| četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 328 — t Car i kralj Franjo Josip I. Veličanstvena se je tuga nadvila nad narode prostrane Austro-Ugarske Monarhije : Dne 21. studena o. g. zaklopio je u Schônbrunnu svoje blage oči njezin ljubljeni vladar, najstariji od svih evropskih vladara Njegovo ces. i kr. Apošt. Veličanstvo Franjo Josip 1. Vladao je cijeli ljudski vjek — punih 68 godina — a umro je u visokoj starosti od 86 godina. Vladanje mu je bilo u svakom pogledu plodno, jer je svoje narode usrećio mnogima tečevinama i mnogima uredbama, koje su blagotvorno djelovale na njihov razvitak. I zeleni su gajevi spustili svoje grane da dadu poštu svojemu prijatelju, koji je u njima nalazio odmora i utjehe iza napornoga rada i teških udaraca sudbine, koji su ga tečajem života snalazili. Na zakonodavnom je polju učinio veoma mnogo. Narode je oslobodio tlake i drugih veriga, koji su im branili slobodni polet i razvitak. Sa šuma je digao starinske služnosti, koje su priječile svako razumno gospodarenje s njima i tako je omogućio da se uzgoj i iskorišćivanje šuma podigne na današnju visinu. Industrija se je drva pod njim podigla, jer se je shodnim uredbama omogućilo, da se i u šumsku produkciju mogu ulagati veliki kapitali. Nauka je šumska našla takodjer u njemu svoga preporoditelja. U Austriji je dotadanju mariabrunsku akademiju prenjeo u Wien i podigao ju na visoku školu, te sagradio za nju krasnu zgradu i asil za slušatelje. U Ugarskoj je podigao šćavničku šumarsku akademiju na rang visoke škole a u drugim je zemljama što podigao, što usavršio mnoge šumarske i lugarske škole. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 329 — I naše hrvatsko šumarstvo ima da pokojnome caru i kralju mnogo toga da zahvali. Za njega su stvorene imovne općine i zem. zajednice, te doneseni zakoni, kojima se uredjuje gospodarenje i uprava sa šumama tih velevažnih institucija. Vlasnicima šuma. koje po svojoj naravi iziskuju osobitu skrb i brigu države, stavljeno je posebnima zakonima u dužnost, da te svoje šume valjano gospodare i oko njih nastoje, a zakonom o zagradjivanju bujica poskrbljeno je, da se mogu ubrzo prepriječiti pogibiji, koje bi mogle nastati od naglih gorskih bujica i od opuzivanja tla. Svi su ti zakoni zahtjevali takodjer i osoblje, koje će ih u zamišljenom duhu provadjati. Zato je pod njim osnovana kr. šum. akademija u Zagrebu, koja obećaje, da će danas sutra zbilja biti žarište i rasadnik šumarske nauke za sve južne zemlje ne samo Austro-Ugarske Monarhije već i susjednih joj država. Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo je odlikovao previšnji pokojnik za svoga života dva puta. Prvi puta je za svoga boravka u Zagrebu u mjesecu listopadu 1895. primio upravljajući odbor hrv.-slav. šum. društva i živo se zanimao za naše društvene prilike, a drugi puta je godine 1896. posjetio hrvatski šumarski paviljon na milenijskoj izložbi u Budapešti te je razgledao ondje izložene predmete i naše slavonske hrastove gorostase. Za dokolice se je bavio i lovom te je i tu bio medju prvima prvi — ljubitelj prirode a čuvar divljači, — kako se i dolikuje pravome lovcu! Vječni pokoj našemu ljubljenomu vladaru caru i kralju Franji Josipu I. |