DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 369 — konca godine 1896., a načelna rješenja teku od broja 1 do 2.195. Rješenje sadanjeg općeg upravnog sudišla ili bolje fin. odsjeka upravnog sudišta slijede od godine 1897. do konca godine 1907. pod brojevima 1 do 749. u. s. = upravno sudište; f. u. s. — financijalno upravno sudište; P. K. = znači magjarski Pônzitgyi Kôzlôny t. j . financijalni naredbenik; F. V. — znači hrv. Financijalni Vijesnik; n. (o.) m. f. = naredba ili okružnica ministra financija, n. (o.) m. trg. — naredba ili okružnica ministra trgovine; n. (o.) p. = naredba ili okružnica ministra poljo djelstva; zak. čl. = zakonski članak; tar. čl. = tarifni članak; K. = kruna; f. = filir. f Ivan Grčevič, rač. savjetnik kr. zemalj. vlade „Procjenbeni je elaborat sastavni dio kupoprodajnoga ugovora". (Jedna vrlo važna i zanimiva načelna rješidba). J. P. iz M., trgovac drvom, kupio je na javnoj pismenoj dražbi 946 hrastovih stabala od zemljišne zajednice P. (Radilo se ovdje o stablima pretežno pašnjačkog karaktera, t. j . o stablima granatima, kratkoga debla, široke krošnje, te u mladosti oštećivanima). Dražbeni čin bude po kr. zemaljskoj vladi odobren. Dražbeni uvjeti, koji zastupaju kupoprodajni ugovor, sadržavali su — medju inim ustanovama — slijedeće utanadžbe. § 1. „Zemljišna zajednica P. na temelju zaključka skupštine ovlaštenika od 14. svibnja 1910., zastupana po prodaje putem pismene ponudbene dražbe 946 hrastovih stabala, naznačenih u sastavni dio ovih uvjeta sačinjavajuće m oglasu i procjenbenom elaboratu, a nalazećih se u šumskom predjelu Čitluk". § 2. „Prodaja se obavlja na panju bez naknadne premjerbe, a prodaje se samo u tehničke svrhe sposobno drvo, koje se mora na licu mjesta izraditi, dočim ogrijevno drvo ima kupac ostaviti u šumi na raspolaganje zemljišnoj zajednici P. Kao ogrijevno drvo smatra se deblovina i grane ispod dvadeset i četiri centimetra promjera, kao i svi otpaci naveoeni u § 31." § 31. „Kupac ima pravo samo na tehnički uporabive dijelove kupljenih stabala, dočim su svi samo za |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 370 — ogrijev sposobni dijelovi stabala, ogranci, otražine, izresci i svi otpaci, vlasnost prodavaoca, te ih je kupac dužan ostaviti u šumi. Naročito kupac ne smije izradjivati: Gorivo i gule za proizvodnju tanina". Dne 22. studena 1915. bude prodajni objekat dostalcu u naravi predan, a primopredajni zapisnik i procjenbeni elaborat po dostalcu odnosno njegovom opunomoćeniku potpisan. Kako je medjutim ratno stanje vanredno podiglo konjunkturu u taninskome drvu, pokušao je dostalac, ne bi li kako obišao onu ustanovu dražbenih uvjeta (§ 31.), prema kojoj mu je izričito zabranjena bila proizvodnja taninskoga drva. U tu je svrhu već od kolovoza 1915. salijetao dostalac prodavaoca pismima, e bi mu ovaj dozvolio izradu taninskoga drva (naravno bez ikakve posebne nadoplate), dok mu konačno sva njegova korespodencija nije dosegla kulminaciju u pismenoj prijetnji prodavaocu, da on i tako meže „stablo izvući iz šume pa onda iz njega gule izra d j i vati*. Iz ovoga postupka dostalčeva jasno je dakle izbijala njegova nakana. On je išao za tim, kako bi pod firmom tehnički uporabivoga drva, a naročito u formi trupaca — nastojeći, da što bolje izradi povremenu, ratnim stanjem pogodovanu, konju ikturu — izvezao pored tehničkoga i što više taninskoga drva. Kad je dostalac otpočeo sa izradom stabala, on je svoju n akanu odnosno prijetnju počeo i ostvarivati, te je č.tavo deblo do 24 cm. promjera na tanjem kraju dao jednostavno srezati na „trupce", ne pitajući mnogo, da li ti trupci odgovaraju postojećem trgovačkom običaju, naročito u nas običajnim uzansama i nemareći za njihovu faktičnu tehničku uporabivost. Dostalac j-j dakle počeo da izradjuje takove drvne sortimente (prema oznaci i shvaćanju kupćevu-„trupce"), kod kojih procenat tehnički uporabivoga drva bijaše tako minimalan, da su troškovi izrade tih tobožnjih trupaca i njihovoga dovoza do pilane stajali u tako velikom nerazmjeru prema vrijednosti, izbijenoj iz tih „trupaca", da je njihova uporabivost u tehničke svrhe bila upravo f.ktivna. Kako je kupac u takove „trupce" svrstao i srezao i takove dijelove debla, koji su u srcu bili truli te puni debelih dijelom nezdravih grana, tako da je kupac mogao iz njih izbiti dvadeset, a možda i samo deset postotaka tehnihničkih uporabivoga dna, bilo je posve očito, da će na takav način u tim „trupcima" kupac za svojih dvadeset, odnosno deset postotaka tehnički izrabivoga drva izvesti iz šume osamdeset odnosno devedeset posto goriva (u obliku otpadaka), koje bi glasom § 2. i 31. dražbenih uvjeta imalo da ostane na raspolaganje zemljišnoj zajednici P. kao prodavaocu. Naravno, da je takav postupak nemilo morao djelovat, na prodavaoca, koji je — uslijed veoma znatne p jtrebe svojih ovlaštenika na ogrijevu — morao da budno bdije nad svojim pravom na ogrijevno drvo, koje mu je bilo osigurano paragrafom drugim i trideset i prvim dražbenih uvjeta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 371 — Tako je konačno došlo izmedju prodavaoca i kupca do prijepora o tome, kako se imadu razumijevati i tumačiti § 2. alineja 1. i § 31. dražbenih uvjeta, koji zastupaju kupoprodajni ugovor, glasom kojih se „prodaje samo u tehničke svrhe sposobno drvo, koje se mora na licu mjesta izraditi", odnosno glasom kojih imade „kupac pravo samo na tehnički uporabive dijelove kupljenih stabala?" Nastalo je pitanje, imadu li se pod oznakom „u tehničke svrhe sposobno drvo", odnosno „tehnički uporabivi dijelovi stabla" razumijevati samo oni drvni sortimenti, koji su izrično naznačeni u procjenbenom elaboratu, sačinjenom na podlozi ustanova običajnih uzansa, glasom kojega je ustanovljena is´dična cijena za sam dražbeni čin, te koji (elaborat), potpisan po prodavaocu i dostalcu, odnosno njegovom opunomoćeniku, sačinjava sastavni dio ugovora, ili se rečene oznake imadu tumačiti posve slobodno i bez ikakova obzira na procjenbeni elaborat i ustanove u trgovini drvom običajnih uzansa? Prvi pokušaj nagode, kojemu bijahu — na predlog dostalca —prizvana četiri šumarska vještaka, ostade bez uspjeha, jer mnijenja vještaka glede tumačenja pojma „u tehničke svrhe sposobnoga drva" ne bijahu suglasna. Prodavaoc, zemljišna zajednica P., u misli, da je pravo na njenoj strani, odlučila je, da prije nego li se upusti u sudbeni proces, sasluša pravorijek svoje vrhovne nadzorne vlasti, pa je putem pretpostavljenih oblasti predložila čitavu stvar kr. zemaljskoj vladi. Nadležnoj kr. kotarskoj oblasti u P. stiglo je putem županijskog upravnog odbora u P., od kr. zemaljske vlade, odjela za narodno gospodarstvo pod brojem IV.—550./1916. od 15. ožujka 1916. ovo vrhovno riješenje, koje radi njegove važnosti ovdje u cijelosti donosimo. Broj: IV.—550/1916. Predmet: P. trg. z. z. prodaja hrastovih stabala. Spor sa J. P., drvotršcem. Na broj 190/u. o. od 5./II. 1916. Upravnomu odboru županije požeške u P. U riješenju gornjega izvještaja u predmetu spora izmedju z. z. trgovišta P. i drvotršca J. P. iz Z. otpisuje kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odjel za narodno gospodarstvo, saslušavši mnijenje kr. državnog nadodvjetništva, što slijedi: J. P. je već u ponudi svojoj od 16. siječnja 1914. izričito naveo: „Dražbeni uvjeti su mi poznati i iste u. cjelosti prihvaćam". U § 1. dražbenih uvjeta naročito je rečeno, da je procjenbeni elaborat sastavni dio uvjeta, odnosno kupoprodajnog ugovora. Taj kupoprodajni ugovor je J. P. i osobno potpisao, te je po :*. j |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 372 tom po §§ 861. i 884. o. g. z. suglasnom voljom stranaka nastala pismena pogodba, koja veže stranke u cijelosti. Izjava J. P. dana u zapisniku od 18. prosiuca 1915., da je svoju ponudu stavio temeljem procjene, što ju je sačinio prema svojim trgovačkim potrebama, bez obzira na procjenbeni elaborat, nije uvaživa, obzirom na gornji kupoprodajni ugovor, kao i okolnost, da je S. M. kao punomoćnik kupčev prije predaje stabala potpisao procjenbeni elaborat. Ustanova §§ 2. i 31. ugovora imadu se tumačiti u svezi sa procjenbenim elaboratom, te po tom isti pobliže označuje, što se ima smatrati pod izrazi: „u tehničke svrhe sposobno drvo" i „kupac ima pravo samo na tehničko uporabive djelove kupljenih stabala". Nu sve kada taj procjeobeni elaborat ne bi bio sastavni dio kupoprodajnog ugovora, to bi i onda za slučaj spora medju kontrahentima, što se ima smatrati „u tehničke svrhe sposobno drvo", imalo se to pitanje riješiti u smislu § 1. i 264. trg. zakona u pomanjkanju zakonskih ustanova po trgovačkom običaju. Pošto po kupcu izradjene neke partije drva, po izvještaju kr. kotarske oblasti imaju i 80% nezdravog drvlja, dakle nedvojbeno preko običajne dopustive mjere, da se drvo smatra zdravim za tehničku uporabu, pošto se kupac nije držao ni procjenbenog elaborata glede pitanja, što se ima smatrati tehničkim, a što gorivim drvom, to bi i po gore spomenutom mnijenju, kupac na štetu zemljišne zajednice postupao, kad bi izvezao sve drvo, koje se po njegovom shdaćanju ima smatrati tehničkim drvljem. U § 32. ugovora predvidjeno je, koje posljedice stižu kupca, ako bi izradjivao ili izvezao zabranjene dijelove stabala, naime da je dužan za svaki kubični metar platiti otštetu od 20 K. Prema tome neka zemljišna zajednica kod suda u P. preda molbu za predtečni očevid sa vještaci u svrhu ustanovljenja, da je kupac izradjivao i nedozvoljene dijelove stabala, kao i u svrhu ustanovljenja, koliko kubičnih metara iznosi ta nedozvoljena izradba. Toj molbi neka se priklopi: dražbene uvjete, zastupajuće kupoprodajni ugovor od 13. lipnja 1914., procjenbeni elaborat kao sastavni dio ugovora i napokon odnosnu korespodenciju kupčevu spomenutu u izvješću kr. kotarske oblasti u P. od 25. studena 1915. broj 18.391. Nu prije toga treba nastojati ovaj spor najpospješnije riješiti putem dobrovoljene nagode. U Zagrebu, dne 15. ožujka 1916. Za bana: Ž e p i ć v. r. Temeljem ovoga riješenja ponovno je pokušana nagoda, koja je i uspjela, te je dostalac za nepripadno izradjivanesortimente platio prodavaocu otštetu u iznosu od 1/i čitave kupovnine i ostavio mu na raspolaganje 40 kupljenih, a ne posječenih stabala. Priopćio : Dr. Aleksandar Ugrenović, kr. kotarski šumar. P |