DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 11
stupila Rusija na prvo mjesto u pogledu uvoza drva, a za
Austro-Ugarsku na mjesto Njemačke stupila je Italija kao
država, koja najviše drva povlači iz monarhije.


Takovo je bilo stanje trgovine drvom prije, nego što
je planuo ovaj strašni svjetski rat, koji je u gospodsrskom
životu ne samo saveznika, nego sviju naroda svijeta znatne
promjene proizveo.


U slijedećem članku pokušat ćemo prikazati trgovinu
drvom poslije rata.


O proizvodnji smole i terpentina u njemačkim
šumama.*


Već prije nego što je ovaj svjetski rat započeo, poskočila
je vrlo cijena smoli i terpentinu. Sjedne strane zbog
prekomjernog iscrpljivanja u amerikanskim šumama, a s
druge strane zbog ustanova američkih tvornica, odnosno
onih udruženja (Naval stores Co), koja su osnovana za potrošak
smole i terpentina u južnoameričkim državama.


Glavna količina smole i terpentina, što se troši u Njemačkoj,
dolazi iz Sredinjenih država. Francuska proizvodnja
je znatno manja, nego amerikanska. Austrija doduše sama
proizvodi smolu, nu mora je ipak djelomica uvažati.


Prema novijim statističkim podacima proizvedeno je
prije svjetskog rata u Sjedinjenim državama 4,200 000 metr.
centi smole, u vrijednosti od kojih 84 milijuna maraka; u
Francuskoj 700.000 metr. centi, u vrijednosti od kojih 14
milijuna maraka. Na uvoz iz Sjedinjenih država otpadalo je
2,500.000 metr. centi. Od te količine otpremljeno je vodenim
putem u Njemačku od prilike 1,000.000 metr. centi, a
osim toga primila je Njemačka iz Francuske 125.000 metr.
centi, nu otpremila je svojedobno vrlo znatne količine u
Austro-Ugarsku i druge zemlje u transitnom (prelaznom)


* Po članku: Harz und Terpentin aus deutschera Walde, od prof, đra CG.
Sçh\v*lbe-a u Zeitsçhrift fiir Forst und |agdwesen 1916,


ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 14     <-- 14 -->        PDF

12


prometu. — Godišnji potrošak Njemačke može se ocijeniti


na 800.000 metr. centi, u vrijednosti od 16 milijuna maraka.


Terpentina su proizvele:


Sjedinjene države 960.000 met. centi, u vrijednosti od
67 milijuna maraka, Francuska 140.000 metr. centi, u vrijednosti
od 10 milijuna maraka. Potrošak terpentina u Nje-´
mačkoj može se računati oko 330.000 metr. centi u vrijednosti
od po prilici 23 milijuna maraka.


Kad je počeo svjetski rat, počeo se manjak smole,
osjetljivo osjećati, pa niti bogati plijen svakojake robe
među inim i smole i terpentina —.koji je zapao njemačke
čete, prigodom brzog zauzeća Antverpena, nije mogao tom
pomanjkanju posve doskočiti.


Postoje naime mnogobrojua poduzeća, koja smolu i
terpentin trebaju kao sirovinu. Od gore spomenutih Njemačkoj
ukupno potrebnih po prilici 800.000 metr. centi
smole, najveći dio trebaju tvornice, što proizvode smolino
ulje (Harzôel) i "tvornice papira. - Prve trebaju prema podacima
za vrijeme rata osnovanog „Ureda za obračunavanje
potrebne i potrošene smole" 250.000 met. centi. - Tvornice
za proizvodnju smolinog ulja pretvaraju, t. zv. suhom
destilacijom, smolu u lak i teška ulja, od kojih se prva
upotrebljavaju kao cijenjena rastapala u tvornicama pokosti
(laka) i firnisa; a potonja, među inim, kao ulja za kabel,
za mazanje strojeva, ulja za transformotore, za kolomaz itd.


Njemačka industrija papira treba u godini oko 240.000
metr. centi smole (kolofonija). Kod pisaćih papira otpada na
smolu 4—5% od težine suhoga papira, kod tiskovnih papira
(polukeljenih i nekeljenih) od prilike 2%.


Znatne količine smole trebaju i tvornice sapuna. Prema
nekim statističkim podacima, dolazi dapače industrija sapuna
u obzir kao najvažniji trošilac smole.


Vanredno slično djelovanje sapuna, priređenog iz
smole i sapuna priređenog iz loja, obzirom na stvaranje
pjene, sposobnost emulzioniranja i disocijacije, omogućilo je




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 15     <-- 15 -->        PDF

\. —


tvornicama sapuna, da su i za vrijeme mira mogle djelomice
nadoknaditi skupu mast sa jeftinom smolom.


Nadalje trebaju smolu tvornice linoleja, tvornice tiskarskih
boja, tvornice kabela, tvornice laka i tvornice ličilačkih
boja ; posredno trebaju znatne količine i tvornice celuloida.
Celuloid se proizvodi iz kamfora. Za proizvodnju
kamfora služi u Njemačkoj - u koliko se isti kao prirodni
proizvod ne uvaža — terpentinsko ulje.


Da se doskoči pomanjkanju smole za vrijeme rata,
odabrano je u Nfemačkoj, a naročito u Austriji, odavna uobičajeno
vađenje smole i terpentina iz čerinjavog drveća.
Vađenje smole iz drveća je vrlo staro zanimanje. U časopisu
„Zeitschrift fur Forst-undjagdwesen" izašao je 1915.
godine zanimiv historijski prikaz, koji pruža uvid u pravne
odnošaje „smolara" u saškim šumama, oko sredine 18.
stoljeća.


Nije ovim riječima svrha, da se prikazuje povjesni ravitak
smolarenja, a isto tako niti ta, da se predoče brojni načini
smolarenja, koji služi u raznim zemljama dobijanju smole.


Svrha je ovih redaka, da priopćimo rezultate kemijskotehnoloških
pokusa, koji su izvedeni sa smolovitim drvom,
odnosno sa smolovitim tvarima.


U Njemačkoj upotrebljavali su prije za smolarenje
u glavnom smreku.


Taj je način smolarenja u neku ruku opet prihvaćen
u koliko je u brojnim srezovima smola, koja se sakuplja u
ozledama drva, počinjenim od divljači, ostrugama i sakupljena.
Pri tom dobiveni prihod za čudo je velik, n. pr. u
Anhaltskom kraju dolazi na 1 hektar 2 centa.


Prema konačno nesvršenim pokusima na eberswaldskoj
pokusnoj postaji glede smole, dobivene uslijed ozlede po
divljači, dolazi poprečno kojih 80 dijelova smole na 20 dijelova
nečistoće, koje se većinom sastoje od komadićakore. Od terpentina
i vode ima samo tragova. Ovih 80 dijelova smole nije niti iz
daleka jedinstvene naravi, nego je to mješavina od t. zv.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 16     <-- 16 -->        PDF

_ 14


smotrnih kiselina (Harzsâure) i drugih kemijskih spojeva,
koji se mogu znanstveno označiti kao spojevi estira i anhidrida.
Ovi se razlikuju od smoline kiseline svojom topivošću
u različitim rastapalima. Za opću porabu su podesne
samo čiste smolne kiseline.


Tvornicama za proizvodnju smolnih ulja, uspjelo je
pronaći način čišćenja, koji se temelji na uporabi stanovitih
organskih rastapala tako, da se može vrijedniji dio smole,
nakupljene u drvnim ozledama po divljači, razlučiti od ostalog
manje vrijednog dijela.


Količina tako nakupljene smole, kao i one, koja se još
nalazi u šumama, ograničena je tako, da se kod dobave
dalnjih količina smole moramo držati bora, koji sadrži osim
toga sam po sebi daleko više smole nego smreka (smreka
sadržaje samo oko 1% sirove smole, od koje otpada po
prilici polovica na mast, dok bor sadrži 3—47o sirove
smole, koja isto tako sastoji gotovo do polovice od masti.).


Balzam, što teče iz ozlede borovog stabla, jest mješavina
smole iz terpentina, a razlikuje se donekle od balzama,
koji se dobiva u Americi ili u Francuskoj, odnosno Austriji.
U prvom redu ima u balzamu običnog bora u Njemačkoj
po prilici 14% terpentina, dakle znatno manje, nego u balzamu
Sjedinjenih država ili u austrijskom crnom boru, u
kojem je terpentina 20—24%. Razlog leži donekle u različitim
vrstima stabala, iz kojih se smola vadi, a i u klimatičnim
odnošajima. Dalnja znatna razlika između njemačkog
i inozemnog ili austrijskog balzama, ukazuje se u fizikalnom
svojstvu čiste smole, izlučene iz balzama. Dok smola iz
balzama austrijskog crnog bora kod 100° C posve lako
teče, to je smola iz njemačkih borika kod te temperature
razmjerno gusta tekućina, koja se jedva dade izliti iz posude.
Ta razlika je valjda i razlog, zašto oticanje balzama
iz običnog bora u Njemačkoj tako lako zapne. Balzam, jer
teže teče, kruti se laglje na putu od ozlede stabla do posude,
u koju ga skupljamo, nego li balzam iz austrijskog




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 17     <-- 17 -->        PDF

- 15
crnog bora, jer ima manje terpentina, a smola sama po
sebi ima nešto više talište.


Sto se tiče čisto kemijskih svojstava, nisu razlike —
točna kem. istraživanja još ne predleže — kako se čini
tako velike, pa se može ustvrditi, da je smola njemačkih
borika skroz jednaka inozemnim vrstama i u opće jednake
uporabivosti s njima.


Količina balzama, koji naziv bi morali uvijek upotrebljavati,
da izbjegnemo neispravnom zamjenjivanju sirove
smole, što sa terpentinom otiče sa stabla, sa smolom očišćenom
od terpentina putem destilacije — iznaša kod njemačkih
borika na godinu oko 2 kg. po stablu.


Imamo li po hektaru 300 stabala sposobnih za smolarenje,
dobiva se od istih po Schwappachu, koji je nedavno
sastavio račun o prihodu, uz 120 g. ophodnju, sa površine
od 1000 ha, uz 5 godišnje smolarenje prije sječe:


5
J20 X 1000 = 42 ha. 42 X 300 X 2 = 25.200 kg.


ili okruglo 25.000 kg. sirove smole ili balzama. Iz pruskih
državnih šuma, sa kojih 1 "6 miljuna borova, moglo bi se izvaditi


400.000 met. menti. Pošto sirova smola sadržaje 14% terpentina,
moglo bi se u pruskim državnim šumama proizvesti
okruglo 50.000 metr. centi terpentina i 300.000 met.
centi smole.
Ako promislimo, da cijela Njemačka posjeduje 56 miljuna
ha borovih šuma, vidimo, da bi sa teoretske strane
moguća proizvodnja smole mogla nadmašiti 3 struki netom
navedeni prihod, pa tako i godišnju potrebu od 800.000 met.
centi sirove smole. Od terpentina mogla bi se svakako polovica
god. potrebe proizvađati. Zasad još nije moguće
ustanoviti, da li bi se i u kojem opsegu mogla za vrijeme
mira osnovati uspješna njemačka industrija smole i terpentina,
pomoću vađenja smole iz borovih šuma.


Da se namakne u ratu potrebni materijal, zaslužuju
osobitu pažnju one vrsti proizvodnje, koje i za vrijeme mira




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 16 —


stavljaju u izgled gospodarstveni napredak. Obzirom na to,
provedeni su sustavni pokusi glede vađenja smole i terpentina,
medu inim iz posječenih borovih stabala. Kod posječenog
stabla radi se o granjevini i o panjevini, dok se
sama deblovina, kao građevno vrijedno drvo, ima redovito


bar u vrijeme mira — poštediti od vađenja smole.


Kod preradbe granjevine u većim količinama ustanovljeno
je u eberswaldskoj pokusnoj postaji, da je iscrpiva
količina smole i etirskih ulja dosta malena, premda bi čovjek
mogao protivno suditi, obzirom na smolovitost sitnog granja
i po njegovom jakom smolovitom mirisu.


Količina smole i etirskih ulja, koja se može izvaditi,
je svakako premalena, da bi se mogao postići gosp. uspjeh
kod iscrpljivanja granjevine sa organskim rastapalima ili sa
lužinom, otopinom sode ili inim kemikalijama.


Najprije se pomišljalo na vađenje vani u šumi i to na
način, da se granjevina imala preliti s odnosnim rastapalima,
te izlužiti. No potrebna količina organskih rastapala
ne stoji za vrijeme rata u opće na raspolaganje, a za vrijeme
mira ne mogu se te tekućine upotrijebiti radi njihove
skupoće. Vodenih rastapala, kao alkalijeve lužine, trebalo
bi u tolikoj množini, da je tu ogromnu količinu tekućine
upravo nemoguće dopremiti u šumu, zbog više ili manje
loših puteva. Vađenje je smole vani u šumi zato isključeno.


Pogotovo se ne može misliti na prerađivanje panjevine
u šumi. Da se uzmogne iz panjevine izvaditi smola i. terpentin,
trebalo bi istu na prilično sitne komade iscjepati, u
koju svrhu bi se morali dopremiti u šumu strojevi za sitnenje
i motori za pogon tih strojeva. No svakako je jednostavnije,
da se drvo iz šume otpremi u tvornicu, u kojoj se
nalaze strojevi za cijepanje i ekstrahiranje drva.


Kod istraživanja panjevine ustanovljeno je, da se ne
može po vanjskom izgledu stalno zaključivati, koliki je sadržaj
smole — ma da se obično protivno misli. — Za komade
panjevine, koji su po šumarima na oko ocijenjeni kao




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 19     <-- 19 -->        PDF

_ 17 _


vanredno smoloviti, pokazalo se, da su razmjerno siromašniji
na smoli, pa je od drugih komada, koji po izgledu nisu
činili utisak, da bi bili smoloviti, dobivena znatna množina
smole. T. zv. smoloviti izgled (kienig) ovisi naime vrlo o
većem ili manjem sadržaju vode. Drvo izgleda u mokrom
stanju znatno smolovitije, nego u suhom stanju. Začudan je
bio uspjeh sustavnog istraživanja, glede razmjera smole i
terpentina u panjevini borova po prilici 100 godina starih.
U glavnom držali su panjeve uvijek kao osobito snabdjevene
smolom. No kod istraživanja onog dijela panjevine
(bijeli i srži) od najdonjeg dijela stabla tik do korijenja,
pokazalo se, da je u korijenu i bijeli razmjerno malo smole
i terpentina, dok ih je u srži najdonjeg dijela stabla izvanredno
mnogo. Slijedeća mala ljestvica pokazuje omjer, u
kojem se spomenute tvari u panjevini nalaze. Unesene vrijednosti
nisu možda ustanovljene pomoću malih komadića
drva, nego se svaka pojedina odnosi na drvnu gromadu od


100 kg.


Upitne su drvne gromade jedinstveno istražene strojevima
i pomagalima eberswaldske pokusne postaje.


Na taj je način bilo moguće izjednačiti slučajne razlike,
dobivene kod pojedinih komada panjevine i pojedinog stabla,
te steći poprečne i pouzdane podatke. Faktično su pokusi
u tvornicama, o kojima će kasnije biti govora, ove
podatke potvrdili.


Ako preračunamo objamne vrijednosti na težinu, dakle
da 1 pr. metar teži 455 kg., pa od tog odbijemo sadržaj
vode u iznosu 24% = 455 — 109 — 346 kg., onda dobijemo,
računajući lih sa suhom tvari, sadržaj smole i terpentina
u postocima kako slijedi:
u korijenu ima smole 8´1%, terpentina 1 1 %
„ najdonjem dijelu debi. (u bijeli) „ 7´57o, » 0´8%


„ (u srži) „ 13-3%, „ 57%
Računamo li, da kod najdonjeg dijela deblovine
otpada V3 na bijel, a % nâ srž, to na najdonji dio stabla




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 20     <-- 20 -->        PDF

- il! —
u užem smislu otpada ll*4e/ô same smole, a uz to 47o
terpentina.


Istraživanja o sadržaju smole u donjim dijelovima borovog
stabla, zapodjeo je već Ramann. (Zeitschrift fur Forstund
Jagdwesen 1894.). Za 165 god. bor nađeno je, kad su
iscjepkano drvo izlužili sa kloroformom :


u 1 metru visine 7´99 7o smole
» 4-3 „ „ 5-04% „
, 8-45 „ „ 5-56 °,o „
„ 12-60 „ „ 3-66 7« „
„ 16-75 „ „ 3-93 7o „
n 20-90 „ „ 3-17 7« „
„ 24-05 „ „ 5-05 7« „


Sravnjivajući ove brojke Ramannove sa napred navedenim,
dobivamo, da je u najdonjem djelu stabla sadržaj
mole najveći, dok se dalje niže u korijenju i gore više u
stablu umanjuje.


U Ramannovoj skrižaljci iskazani, prividno povećani sadržaj
smole kod visine preko 20-9 metara, nastao je slučajno,
jer su istraživanja provađana u malenom opsegu.


Uzme li se u obzir potrošak sredstava za otapanje,
nije se dakako moglo prigodom istraživanja ustanoviti u
gore navedenim količinama od svakih 100 kg. drva pomoću
kloroforma ili sličnog sredstva nazočnost smole i terpentina,
nego je raspoloživa smola i terpentin izlučena kuhanjem sa
natrijevom lužinom pod tlakom. Ako ugrijemo iscjepkano
borovo drvo sa natrijevom lužinom do kojih 170-180" C,
odgovarajući pritisku od 8—10 atmosfera, to se lignin u
drvu raztvori i rastopi, a zaostaje celuloza (natron celuloza).
Pri tom se naravno izluči i terpentin, koji se može uz
najviši tlak, bez gubitka, odvesti kroz hladilo (Kuhler), a iz
kapljevine, u kojoj se kuhalo smolovito drvo, možemo smolu
odijeliti, ako tu lužnu kapljevinu zakiselimo i mućkamo sa
etirom. Najveći dio raspoložive smole možemo u tvornicama
vrlo jednostavno i brzo uz izvjesni način ku




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 21     <-- 21 -->        PDF

-lu


banja izlučiti u obliku smolinog sapuna (Harzseife). Smolni
sapun je spoj smolnih kiselina* sa natrijevom lužinom, ili


.atrijeva sol smolnih kiselina.
Dobiveni smolni sapun može se u tvornicama papira
bez daljnjeg prerađivanja upotrebiti. Da se smola uzmogne
otopiti, odnosno da se može od nje načiniti emulzija, pretvara se
ona u tvornicama papira, u svrhu lijepljenja, najprije pomoću
sode u sapun (saponifikacija), koji se topi u vodi.
Razrijedi li se ta rastopina sa mnogo vode, zamutit će se.
Postaje mliječna emulzija, jer je voda razložila neki dio sapuna
(hidroliza) i izlučila slobodnu smolinu kiselinu (smolu)
u vrlo sitnim česticama. Ta se mlječina izmiješa sa kašom
onih poluproizvoda, što čine glavni sastavni materijal papira
(celuloza, izbrušeno drvo, event. rasčihano prnje), a
s pomoćju aluminijskog sulfata (koncentrirane stipse) dovrši
se izlučivanje smole, koja začepi sve šupljice između celuloznih
vlakanaca, tako, da gotovi papir ne upija crnila.


U tvornicama natronceluloze dobiveni sapun možemo
neposredno upotrebiti i u tvornicama sapuna, gdje i onako
pomoću natrijeve lužine najprije tu smolu pretvaramo u
smolni sapun zbog miješanja smole i sapuna. Naravno, da
možemo samu smolu iz smolnog sapuna opet izlučiti. U
tom slučaju moramo smolni sapun u prigrijanom žitkotekućem
stanju izmješati sa razrijeđenom sumpornom kiselinom
(ili jeftinijim t. zv. bisulfatom, koji je nuzproizvod u
tvornicama dušične kiseline) — pa ju očistiti ispiranjem u
vodi od primješane Glauberove soli.


Računamo li, da panjevina sastoji po prilici u polovici
iz samog korijenja sa vrlo malo smole i terpentina, a. u
drugoj polovici iz donjeg dijela stabla sa znatnom količinom
smole i terpentina, dobivamo prema gore navedenoj
skrižaljci, da na 1 prostorni metar panjevine dolazi 34 kg.
smole i 9 kg. terpentina. Do najvećeg dijela ove smole —


* Smola četinjača sastoji gotovo od samih slobodnih smolnih kiselina.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 20 —


bar 70% — možemo faktično i doći, kako nam svjedoče
istraživanja, preduzeta na ovećoj količini panjeva (40 prostornih
metara), u tvornicama za proizvodnju natronceluloze
(Natronzellstofffabrik). Glede terpentina bila je proizvodnja
dapače još bolja i to 11*4 kg. po prost, metru. Vrijednost
(i pored celuloze) dobivene količine smoie i terpentina, nadmašuje
višekratnu vrijednost panjevine, dapače i u vrijeme
mira. Prema tome je moguće panjevinu racijonalno iscrpljivati.
Panjevinu pribavit ćemo najshodnije tako, da stojeće
stablo sapnemo lancem i iščupamo, građevno drvo odpilimo,
a panj raskolimo klinovima i raspilimo.


Vađenje starih panjeva sa sječina nakon provedene
čiste sječe, ne dolazi u račun, radi nerazmjernih troškova.
Količina smole i terpentina, koju bi mogli crpiti iz panjevine,
vrlo je znatna. Za vrijeme mira moglo bi se u pruskim
državnim borovim šumama, koje se protežu na l-6 milijuna
ha, prigodom izradbe drva iz preostale panjevine od
kojih 137.000 prost, metara, proizvesti 31.000 m. centi smole,
što odgovara vrijednosti od 0-6 milijuna maraka. Terpentina
moglo bi se za vrijeme mira proizvesti 15.600 metr. centi u
okrugloj vrijednosti od 1 milijuna maraka. Količina celuloze
iznosila bi 135.000 metr. centi, što najmanje vrijedi 2 mililijuna
maraka.


Sravnimo li sve te podatke sa sadanjom vrlo niskom


vrijednošću panjevine, koja iznosi l-5 marke za prostorni


metar na licu mjesta u šumi, tako da bi onih 137.000 pro


stornih metara u šumi vrijedilo do 205.000 maraka, - onda


vidimo, da se tu radi o vrlo znatnom prihodu. Prema


razloženom jasno je, da bi budući prihode smole, terpentina


i celuloze znatno porasli, kad bi se i u ostalim borovim


šumama počela panjevina eksploatirati na opisani način.*


A. Gerstmann, kr. kot. šumar.
* Na mjesto izraza „terpentinsko ulje" upotrijebljen je u ovim razmatranjima,
po primjeru prof. dra C. G. Schwalbe-a izr»z terpentin.