DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 15 crnog bora, jer ima manje terpentina, a smola sama po sebi ima nešto više talište. Sto se tiče čisto kemijskih svojstava, nisu razlike — točna kem. istraživanja još ne predleže — kako se čini tako velike, pa se može ustvrditi, da je smola njemačkih borika skroz jednaka inozemnim vrstama i u opće jednake uporabivosti s njima. Količina balzama, koji naziv bi morali uvijek upotrebljavati, da izbjegnemo neispravnom zamjenjivanju sirove smole, što sa terpentinom otiče sa stabla, sa smolom očišćenom od terpentina putem destilacije — iznaša kod njemačkih borika na godinu oko 2 kg. po stablu. Imamo li po hektaru 300 stabala sposobnih za smolarenje, dobiva se od istih po Schwappachu, koji je nedavno sastavio račun o prihodu, uz 120 g. ophodnju, sa površine od 1000 ha, uz 5 godišnje smolarenje prije sječe: 5 J20 X 1000 = 42 ha. 42 X 300 X 2 = 25.200 kg. ili okruglo 25.000 kg. sirove smole ili balzama. Iz pruskih državnih šuma, sa kojih 1 "6 miljuna borova, moglo bi se izvaditi 400.000 met. menti. Pošto sirova smola sadržaje 14% terpentina, moglo bi se u pruskim državnim šumama proizvesti okruglo 50.000 metr. centi terpentina i 300.000 met. centi smole. Ako promislimo, da cijela Njemačka posjeduje 56 miljuna ha borovih šuma, vidimo, da bi sa teoretske strane moguća proizvodnja smole mogla nadmašiti 3 struki netom navedeni prihod, pa tako i godišnju potrebu od 800.000 met. centi sirove smole. Od terpentina mogla bi se svakako polovica god. potrebe proizvađati. Zasad još nije moguće ustanoviti, da li bi se i u kojem opsegu mogla za vrijeme mira osnovati uspješna njemačka industrija smole i terpentina, pomoću vađenja smole iz borovih šuma. Da se namakne u ratu potrebni materijal, zaslužuju osobitu pažnju one vrsti proizvodnje, koje i za vrijeme mira |