DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 19 <-- 19 --> PDF |
_ 17 _ vanredno smoloviti, pokazalo se, da su razmjerno siromašniji na smoli, pa je od drugih komada, koji po izgledu nisu činili utisak, da bi bili smoloviti, dobivena znatna množina smole. T. zv. smoloviti izgled (kienig) ovisi naime vrlo o većem ili manjem sadržaju vode. Drvo izgleda u mokrom stanju znatno smolovitije, nego u suhom stanju. Začudan je bio uspjeh sustavnog istraživanja, glede razmjera smole i terpentina u panjevini borova po prilici 100 godina starih. U glavnom držali su panjeve uvijek kao osobito snabdjevene smolom. No kod istraživanja onog dijela panjevine (bijeli i srži) od najdonjeg dijela stabla tik do korijenja, pokazalo se, da je u korijenu i bijeli razmjerno malo smole i terpentina, dok ih je u srži najdonjeg dijela stabla izvanredno mnogo. Slijedeća mala ljestvica pokazuje omjer, u kojem se spomenute tvari u panjevini nalaze. Unesene vrijednosti nisu možda ustanovljene pomoću malih komadića drva, nego se svaka pojedina odnosi na drvnu gromadu od 100 kg. Upitne su drvne gromade jedinstveno istražene strojevima i pomagalima eberswaldske pokusne postaje. Na taj je način bilo moguće izjednačiti slučajne razlike, dobivene kod pojedinih komada panjevine i pojedinog stabla, te steći poprečne i pouzdane podatke. Faktično su pokusi u tvornicama, o kojima će kasnije biti govora, ove podatke potvrdili. Ako preračunamo objamne vrijednosti na težinu, dakle da 1 pr. metar teži 455 kg., pa od tog odbijemo sadržaj vode u iznosu 24% = 455 — 109 — 346 kg., onda dobijemo, računajući lih sa suhom tvari, sadržaj smole i terpentina u postocima kako slijedi: u korijenu ima smole 8´1%, terpentina 1 1 % „ najdonjem dijelu debi. (u bijeli) „ 7´57o, » 0´8% „ (u srži) „ 13-3%, „ 57% Računamo li, da kod najdonjeg dijela deblovine otpada V3 na bijel, a % nâ srž, to na najdonji dio stabla |