DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 20 <-- 20 --> PDF |
- il! — u užem smislu otpada ll*4e/ô same smole, a uz to 47o terpentina. Istraživanja o sadržaju smole u donjim dijelovima borovog stabla, zapodjeo je već Ramann. (Zeitschrift fur Forstund Jagdwesen 1894.). Za 165 god. bor nađeno je, kad su iscjepkano drvo izlužili sa kloroformom : u 1 metru visine 7´99 7o smole » 4-3 „ „ 5-04% „ , 8-45 „ „ 5-56 °,o „ „ 12-60 „ „ 3-66 7« „ „ 16-75 „ „ 3-93 7o „ n 20-90 „ „ 3-17 7« „ „ 24-05 „ „ 5-05 7« „ Sravnjivajući ove brojke Ramannove sa napred navedenim, dobivamo, da je u najdonjem djelu stabla sadržaj mole najveći, dok se dalje niže u korijenju i gore više u stablu umanjuje. U Ramannovoj skrižaljci iskazani, prividno povećani sadržaj smole kod visine preko 20-9 metara, nastao je slučajno, jer su istraživanja provađana u malenom opsegu. Uzme li se u obzir potrošak sredstava za otapanje, nije se dakako moglo prigodom istraživanja ustanoviti u gore navedenim količinama od svakih 100 kg. drva pomoću kloroforma ili sličnog sredstva nazočnost smole i terpentina, nego je raspoloživa smola i terpentin izlučena kuhanjem sa natrijevom lužinom pod tlakom. Ako ugrijemo iscjepkano borovo drvo sa natrijevom lužinom do kojih 170-180" C, odgovarajući pritisku od 8—10 atmosfera, to se lignin u drvu raztvori i rastopi, a zaostaje celuloza (natron celuloza). Pri tom se naravno izluči i terpentin, koji se može uz najviši tlak, bez gubitka, odvesti kroz hladilo (Kuhler), a iz kapljevine, u kojoj se kuhalo smolovito drvo, možemo smolu odijeliti, ako tu lužnu kapljevinu zakiselimo i mućkamo sa etirom. Najveći dio raspoložive smole možemo u tvornicama vrlo jednostavno i brzo uz izvjesni način ku |