DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 45 - Nakon nekojih razjašnjenja zaključuje odbor,´ "da ebzrroni na slabe financijalne prilike društva, objam priloga naredaba smanji na polovicu, t. j. na jedan arak, a kad novi urednik preuzme uredništvo, da se po odboru odredi honorar sastavljaču tih naredaba. 7. Odbornik V. Dojković predlaže, da se osim urednika postavi za uređenje lista još i redakcioni odbor, koji bi imao odlučiti, koje će se stvari tiskati, a koje ne, što naročito vrijedi za veće sastavke, koji se vuku kroz više od šest brojeva, te koje bi bilo bolje posebno otisnuti i sastavljača primjerenom potporom poduprijeti, da ih kao posebnu brošuru izda. Nakon što je otstupajući urednik Šumarskog lista i Lugarskog Vjesnika, kako je to već opće iz tužaljaka dosadanjih urednika poznato, često puta u neprilici za gradivo, te je prisiljen uvrstiti u list i veće radnje, te nakon što je predočio, da se ne bi onda većih zanimivih radnja niti pisalo, jer se ne bi prodajom mogli pokriti troškovi, povlači predlagač svoj predlog, jer je i novi urednik odlučno izjavio, da on pod takovim prilikama nebi mogao biti urednikom. Pošto je time dnevni red iscrpljen, priopćuje na zadnjoj glavnoj skupštini izabrani tajnik Bogoslav Kosović, da je iz Zagreba premješten u Ogulin, pak buduć da bi imao sa obavljanjem tajničkih posala poteškoća, izjavljuje, da se odrič e tajništv a i zahvaljuje na izraženom mu povjerenju. Predsjedatelj na to, dogovorno sa prisutnim odbornicima, obzirom na glede toga već postignuti sporazum sa društvenim predsjednikom, izjavljuje, da će se tajničke agende do prve glavne skupštine predati odborniku Antunu Kernu. Odbornici pako zaključuju, da se odstupajućem tajniku i dosadanjem uredniku Šumarskog lista i Lugarskog Vjestnika izrazi za njegovo djelovanje zapisnička zahvala, na čemu se isti srdačno zahvaljuje. Sjednica se zaključuje time, da će se ovaj sjednički zapisnik ovjeroviti u budućoj odborskoj sjednici. Predsjedatelj : Tajnik : M. de Bona v. r, B. Ko so vić v, r. Dr. Andrija Petračić v. r. R. Erny v. r. Literarnoj zakladi priposlao je gospodarstveni ured otočke imovne općine 50 kruna umjesto vijenca na odar pok. svog nadšumara Ladislava Adameka. Iz drvnog tržišta. Prodaja hrasiovih stabala iz šume z. z. Draganić. U broju 29 „Hrvatskog Loyda" od 15 srpnja 1916., izišao je iz pera šumskih trgovaca Članak, u kojem se prodaja hrastovih stabala iz šume z. z. Draganić opisuje, a šumarsko gospodarenje kritici podvrgava. Pošto je o toj šumi u „Šum. listu" od godine 1912 i 1913, dosada mnogo pisano to držimo, da ovdje kao kroničari zabilježimo, što se o toj šumi u krugovima šumskih trgovaca drži i sudi. U spomenutom listu se veli: „Na dražbi od 7. srpnja o. g. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 46 — prodano je 4000 slahala iz draganičke sume, procjenjenih ha K 373. 157. — i to za K 498.900. To je bila treća dražba tih istih stabala, jer su prve dvije dražbe ostale bezuspješne. Stabla su naime raštrkana, na ogromnoj površini od 4.700 jutara, te ne dođe niti jedno stablo na jutro. Uslijed toga bit će tu vrlo teška i skupa izradba, a pogotovo izvoz. Tu treba izgraditi jedno 15 km. željeznice do želj. postaje Draganić, kao glavnu prugu, a osim toga trebat će polagati svu silu prenosnih pruga u duljini od 5 km., jer se danas privozom klada s konjima ne može računati, a da i nije tomu tako, bio bi izvoz s konjima moguć samo po najvećoj ljetnoj suši ili po krutoj zimi, jer je tlo podvodno. Sasvim je dakle naravno, da pred 2 -3 godine, a ni lani, nije ta stabla mogao nitko kupiti. Danas je za hrastovinu druga konjunkttura pogotovo za deblja stabla, kakova su sada prodana, jer su sposobni zaboulsi zaneobrubljene platnice (Planke), koja se gradja sada najviše traži i izvrsno plaća. Natjecatelje, kojih je bilo 9, namamilo je i to, što su se prodavala samo izabrana, zdrava i lijepa stabla, u prsnoj debljini od 60 cm i više. Ali da je izlučena za prodaju jedna čitava čestica sa kakovih 4000 stabala, koja bi redom smjela sva posjeći, dakle tanja i lošija, stabla, polučio bi se kud i kamo bolji rezultat, jer bi bila mnogo lakša i jeftinija izradba i izvoz. Pov. općina Draganić imala bi kraj toga trostruku hasnu : 1. Imala bi jednu na čisto izrađenu površinu, koju bi mogla na novo zasaditi šumom po propisima racionalnog šumskog gospoparenja dočim će se sada izraditi iz čitave šume 4000 stabala, a da se na njihovo mjesto ne će niti jedno jedino stablo zasaditi. 2. Prodala bi dio šurne redom i bolja i lošija stabla, dočim su sada prodana samo bolj a stabla. Polučilo bi mnogo veći utržak. Inače je ova dražba vrlo zanimiva, jer je dokazala opet, da je hrastavina samo prolazna potisnuta u kut, i da dolazi opet er a hrastavine , kojoj pripada bezuvjetno prvenstvo u našoj drvnoj industriji i trgovini. Zanimivo je također, da je svih 9 nudiaca vrijednost i gromadu drva prilično jednako procjenilo, pa ipak je izmedju najniže i najviše ponude razlika od 120.900. U toj brojci izražene su poteškoće izradbe i izvoza, s kojima su pojedini nudioci u većoj ili manjoj mjeri računali. Dostalac je domaći drvotržac g. Milan Prpić, i to bezuvjetno zato, što se on najmanje boji poteškoća s kojima je provedba toga posla skopčana". Tako o tom piše „Hrvatski Lloyd". Koji su razlozi bili po sredi, da je rečena z. z. na gore opisani način iznesla svoja hrastava stabla na tako velikoj površini na prodaju, ne marimo ovdjf ispitivati. Mi želimo samo istaći potrebu, da je u ovakovim slučajevima neophodno nuždno, da se prije prodaje provede šumarsko-statički račun o vrijednosti preostalih stabala u doba njihove buduće sječe i sadanje vrijednosti prodati se |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 49 <-- 49 --> PDF |
_ 47 — îiriajueih stabala. Osim toga ističemo i pažnje vrijednu činjenicu, da i šumski trgovci, — koji su dosada malo vodili računa o uzgoju šuma — vide, da taj način prodaje, nije za uzgoj hrastove šume dobar i napredan; Držimo, da je rečena z. z. prebiranjem najboljih hrastova na tako prostranoj površini šume, mnogo izgubila na kvalitativnoj vrijednosti preostalih stabala u šumi, jer će ova i izvozom prodanih stabala biti ozleđivana. Kada bi se na osnovu podataka, sabranih danas u šumi iznio račun u prihodnoj vrijednosti preostalih lošijih stabala (sastojine) u doba njihove buduće sječe, te diskontovanu vrijednost uporedili sa polučenom vrijednosti danas prodanih, kvalitativno boljih stabala, to bi se u pravoj slici pokazao uspjeh prodaje, koji se čini, da je tako dobar i povoljan. Bolja hrastova stabla imaju u sebi daleko veći postotak izabrane prima robe od neizabranih i preostalih stabala u ´šumi. Preostala lošija stabla bit će daleko težje prodati s povoljnim uspjehom, jer je poznata činjenica, da se lošija roba uz bolju robu dade mnogo bolje prodati, nego li sama za sebe. Aprovizacija javnih činovnika u Zagrebu gorivim drvom. Teške prilike, u kojima sada živimo od sviju stališa najteže osje ćaju javni činovnici, koji su upućeni na stalnu svoju mjesečnu plaću, a cijene životnim namirnicama iz dana u dan sve više rastu. „Ud rugi javnih činovnika" bilo je od svih pitanja najteže pitanje opskrbe udružnih članova gorivim drvom. U početku pošlo je „Udrugi " doduše za rukom, da je kod nekih zagrebačkih trgovaca drvom za udružne članove ishodila za 1—2 K po hvatu jeftiniju cijenu, nego što je bila prodajna cijena drvima u gradu. Za mnoge članove bila je to „velika pogodnost", kojom su se izdašno poslu žili, nu neznajući pri tom, da na taj način dobiju drva ne samo sla bije kvalitete, nego manje mjere. Cijena gorivim drvima zadnjih godina rasla je u Zagrebu sve više i više, a uporedo s time umnažao se i broj trgovaca s drvom sve više, što je bio znak, da njihov posao dobro napreduje. Što više trgovci s drvom bili su se kartelirali i udarili tako visoku cijenu drvu, uz koju su činovnici jedva mogli drva nabaviti, te koja je znatno nadmašila kupovnu cijenu drva u šumi i s tim skopčanih troškova izradbe i izvoza drva. Usred takovih prilika, našoj javnosti dobro poznatoj i uvaženoj ličnosti, presvijetlom gospodinu Augustu pl. Pisačiću, kr. gradjevnom nadsavjetniku, pošlo je za rukom, da je u ime kr. zem. vlade sa tr govačkom tvrdkom S. Berger d. d. u Zagrabu sklopio ugovor o kupu 1500—2000 hvati bukovih gorivih drva iz šume Kljuka, vlastništvo nadbiskupije zagrebačke u Farkašiću, kotara sisačkog, uz cijenu od 50 K po hvatu, te uz nadmjeru 30 cm na složajima od 2 m visine, postavljeno na obalu rijeke Kupe kod Farkašića. Od obale Kupe vozila su se drva na zemalj. ladjama, pomoću remorkera „Zagreb" do Siska, a odavle željeznicom u Zagreb. Od kupljene množine drva ustupila je kr. zem. vlada ",Udrugi javnih činovnika" više od 1000 hvati, koja je medju činovnike rardijelila ui |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 50 <-- 50 --> PDF |
__ 48 sijenu od 75 K po hvatu-, postavljeno u kuću. Uz´sadanjt: teške prilike bila je to činovnike velika pomoć, ako se spomene, da se goriva drva prodaju u Zagrebu uz cijenu od 120—30 K po hvatu. Mi ovaj prvi podhvat presvj. gosp. A. pl. Pisačića, koji je tako lijepo uspio, pozdravljamo sa željom, da u tom poslu dalje ustraje, što će mnogo doprinesti materijalnom stanju javnog činovništva, a ne manje takodjer i budjenju osjećaja spoznaje i. koristi zajednice, medju hrvatskim činovništvom. koje se zbog nabave drva počelo sve više upisivati medju članove „Udruge javnih činovnika". Ne poznajemo poteškoća, s kojih se ovaj posao ne bi mogao dalje nastaviti, jer u kotaru sisačkom, velikogoričkom i pisarovinskom ima mnogo zrelih bukovih šuma od zemlj. zajednica i privatnika, koje bi se na ovaj način uz daleko povoljnije cijene mogle iskoristiti, nego što su dosada bile prodavane. Kod provedbe ovog posla uz presvj. gosp. A. pl. Pisačića su^ djelovali su ing. R. Fantoni i profesor kr. šumarske akademije dr. Gj. Nenadić. Uslijed ove opskrbe javnih činovnika dobrim i jeftinim gorivim drvima i uslijed kupa veće količine drva (10.000 hvati) kraj Lipika po općini grada Zagreba za aprovizaciju gradjanstva drvima, spriječeno je, da uz sadanje teške prilike nijesu cijene drvu u glavnom gradu poskočile ove godine na 150— ´60 K po hvatu, što bi bilo vrlo lahko uz spekulaciju i bezobzirno nastojanje pojedinaca za skupljanjem imetka na račun većine gradjanstva. N. Natječaj. Kod šumsko gospodarstvenog ureda križevačke imovne općine u Bjelovaru imade se popuniti mjesto protustavnika račun ovodje. u X. činovnom razredu sa slijedećim godišnjim berivima : Plaća 2000 K; odšteta za deputatno zemljište 300 K; stanarina 720 ili^stan u naravi i 6 mtr. hvata ogrevnog drva u naravi u dvor postavljen Natjecatelji želeći ovo mjesto polučiti imadu do 10. veljače 1917. svoju vlastoručno pisanu molbenicu podpisatom uredu predložiti uz priklop ovih isprava :^ 1. Krstni list; 2. Svjedočbe o svršenim naucima i osposobljenju za vršenje blagajničke i računarske službe kod imovnih općina; 3. Oblastna svjedočba nadležnosti i ćudorednog vladanja, odnosno u javnoj službi stojećih molitelja ovjerovljeni prepis opisa sposobnosti ; 4. Liječnička svjedočba ; Molbenice manjkavo obložene neće se u obzir uzeti. Šumsko gospodarstveni ured . križevačke imovne općine U Bjelovaru, dne 19. siječnja 1917. ;/´-;.; ;/ ´ ´ ´ "" " " " ´. . L -i il ii I i ´ m I . Ml I. Illl » Hl.I Uredjuje prof. dr. Andrija Petračić. Tiskara C. Albrecht, Zagreb. |