DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 81 savjesno ne postupa, ako se štedi kvantitativno na građevnom materijalu i ako se te građevine daju na izvedenje empiričarima. Nedavno sam vidio jednog poduzetnika, koji je gradio neku ogradu, a stupove je tobože projektirao iz armiranog betona, umetnuvši u sredinu stupa željeznu šipku. Kako je poznato, u sredini nosioca (a i stup možemo smatrati kao nosioc, koji je na jednom kraju pričvršćen, a opte-^ rečen tlakom vjetra) nalazi se neutralna os, dakle zona u kojoj nema nikakve natege, niti na tlak, a niti u raztezanju, . stoga je bila umetnuta željezna šipka posve suvišna, a di menzije su stupa smanjene na uštrb nosivosti. Ne može se stog gledišta dosta preporučiti, da se veći objekti dadu na izvedenje specijalnoj tvrdci, koja se samo time bavi, dočim bi se manji objekti imali izvesti u vlastitoj režiji i nadzoru. .. II. Upotreba armiranog betona u šumskom gospodarstvu. Kod uporabe armiranog betona u šumskom gospodar stvu možemo razlikovati: a) Uporaba konstrukcije od samo armiranog betona, b) Kombinacija izmedju armiranog betona i drugog zida. c) Slučajevi u kojima se uporaba armiranog betona ne preporučuje. Za reservoire, mostove (upornjaci iz´ betona), stube, pločnike, tarace za učvrstu dna vodotoka, humke, ograde i potporne zidove najbolje i najzgodnije jest upotrijebiti čisti armirani beton. Osobito kod ovih potonjih postoji i ta polakšica,´ da čitav takav zid možemo naručiti iz tvornice, te se doprema u kratkim komadima od 1 metra širine do 2*5 met. visine. Ti se komadi na licu mjesta postave, ukopaju i spoje u neprekinan zid. (si. 1,). |