DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 14 <-- 14 --> PDF |
~ I42 — Ta proreda ima mnogo zlih strana i te su doprinjele, da se nije ni raširila u praksi. Naravno, da je tome mnogo doprinjeo i uobičajeni konzervatizam u šumarstvu. Jedna od najvećih mana bit će svakako tom proredom postignuta kakvoća debala. Kasnije će još o tom biti govora, kakovo se drvo dobiva, ako se stabla, izrasla u sjeni, naglo oslobode. Ipak će biti nekih iznimnih slučajeva, kada će se taj način prorede, makar i nešto promijenjen, moći s uspjehom provađati. Tako na pr. onda, kada se imadu osloboditi vrednije vrsti, kao hrastov i jelov mladik od starije bukve, jasena i dr., koje ga pritištu i u razvoju priječe. Jedno se mora svakako priznati Borggreveu, da je naime sa svojim skrajnostima mnogo doprineo tomu, da jeu šumu \ ušteno svjetlo, a dogma o očuvanju sklopa potisnuta u zakutak.´ Dok je Borggreve htio povisiti ophodnju, upravo je došao u opreku s naukom G. Wagenera2, koji je htio s proredom postići, da stabla sastojine što prije dosegnu potrebne dimenzije t. j . da se snizi ophodnja. Borggreve je svoju teoriju stvorio tako, da je iz specijalnih slučajeva zaključivao općenita pravila, a u tu je pogrješku zapao još prije njega i Wagener. Na nekom privatnom posjedu blizu Wurzburga izkušao je on s uspjehom svoju teoriju, pretvarajući srednju šumu u visoku. Iz toga je stvorio pravila uzgoja općenite vrijednosti, što je velika pogrješka. Jer što uspije na iz smrede i bukve s umetnutim javorom i brijestom i!i iz hrasta kitnjaka i bukve s drugim vrstima drveća. Tih 30 stabala razdijeljeno je ovako uKraftove razrede. I. razred broj stabala 6 i 21. II. „ „ „ 1, 9, 10, 12, 16. 26 i 28. .. „ „ „ 3, 14, 18, 23, 25 i 30. IV. a „ „ „4 i 7. IV. b „ „ »., 15 i 19. V. a „ „ ., 5, 8, 17, 20, 24 i 27. V. b „ „ „ 2, 13, 22 i 29. ! Siefert „Die Durchforstung im Lichte der neuesten Forschungen. G. Wagener „Der Waldbau und seine Fortbildung 1884. Ocjenu toga djela vidi Š. L. 1885. |