DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 153 — C.) Jaka proreda) vadi V.. IV. i III. razred D.) (vrlo jaka proreda) vadi V., IV., III. i dio II. razr. Osim toga imadu se kod svakog stupnja prorede izvaditi bolesna stabla, kao i stabla s pogrješnim oblikom, ili se imadu okljaštriti. Osim toga ima svic. postaja i visoku proredu, koja je kombinacija A i D stepena, te vadi obumrla i suha stabla, te dio II. razreda (vidi sliku 5. u trećem redu). I tu je dakle načelo: vaditi potlačena stabla, a ostala razredivati po pravilu, bez obzira na njihovo raširenje po sastojini i bez obzira na oblik i valjan razvoj stabala buduće sječive sastojine. Kod svih dosada spomenutih načina prorede izbija više manje načelo, da se kod prorede ima držati stanovite šablone. To je nastalo odatle, što se je kod prorede nastojalo raznim stupnjevima jakosti postići što veći prirast na drvnoj gromadi. Jača proreda očituje se u tome, da se izsiječe za jedan razred više stabala. Pri tom se ne uzima obzir na to, da stabla mogu pri takvoj prored; ostati hrpimično razmještena. Osim kod danske i Bohdaneckijeve prorede ne uzima se uopće u obzir oblik i kakvoća debala, jer je svuda jedno i nepokolebivo pravilo : unaprijed određena šablona. No šuma ne poznaje šablone u svom razvoju. Pravila mogu se stvarati za velike komplekse, gdje iščezavaju pojedinačke osobitosti toliko, da se opaža neka pravilnost u razvoju sastojina. No čim su manje te sastojine, tim više dolaze do izražaja individualna svojstva stabala. Ta svojstva pojedinih stabala moramo uzeti u obzir kod uzgoja sastojina i čuvati se stvaranja općenitih pravila. Te su misli mogle voditi Hecka, kad je stvorio svoju metodu „slobodne prorede". On se otresa šablone i prekida s načelom, po kojem se je temeljila proreda na |