DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 164 sili
su proredom stečeni predužici 25-8% glavnih užitaka, a
1900. god. dižu se na 39% i sada su po svoj prilici već
40°/o. Pri tom se nije smanjio sječivi prihod, nego je od
3-85 ms po ha poskočio 1900. god. na 4´62 m3 t. j . od
6-42 m3 god. prihoda po ha iznosili su glavni užici 4-62 m3
a predužici 1-80 nr. U Saskoj je od 1984.—93. iznosio
prihod predužitaka 25% čitavog drvnog prihoda, a slično
je u Bavarskoj i u Wurtenbergu. Tim brojevima ne treba
komentara. Ipak veli Schiipfer1 da su u Njem. na nekim
mjestima, već postigli lijep stupanj intenzivne prorede, ali
drugdje ima još mnogo toga, što bi se dalo popraviti premda
se je intenzivnost svuda podigla." Dok dakle u Njem. proreda
postiže tako veliku intenzivnost, da odbacuje opisani
veliki prihod, pa se ipak konstatira, da ima mnogo toga,
što bi se dalo popraviti, što da se rekne za Ugarsku i
Hrvatsku,2 gdje se je tek počelo proređivati.


Samo se od sebe nadaje pitanje, što je uzrok, da se
proreda, koja donosi toliku izravnu i neizravnu korist, nije
u praksi raširila u onom opsegu, koji bi iziskivalo blagostanje
sastojina i općenita važnost prorede?


Uzroci leže u prvom redu u komunikacionim, financijalnim
i trgovačkim odnošajima, zatim u administrativnim i
gospodarskim prilikama. Proreda potrebuje u prvom redu
valjanu putnu mrežu. Bez toga ne može se naročito u gorskim
krajevima ni misliti na proredu, jer bi se bez blizih
puteva učinila velika šteta na preostaloj sastojim, a i unovčenje
proredom dobivenih sortimenata postalo bi bez puteva
vrlo problematično. Putevi otvaraju blago šuma i čine ga
pristupačnim tržištu. Bez puta ne može se u brdskom kraju


1 Dr. Schiipfer : Die Entwickelung des Durchforstungsbetrîebes in Théorie
u Praxis. 1903.


´ U Hrvatskoj su prorede u šumama većina imovnih općina već odavno
provedene, a u šumama kr. državnog erara se je tek u najnovije doba u nekojim
šumama započeio sa proredom, dok ju mnoge mlađe i starije sastojine, naročito
mješovite, željno očekuju. Opaska uredništva.