DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 39 <-- 39 --> PDF |
167 — i ne prelazi mjere, koja se ograničuje na vađenje suhih i potištenih stabala. Bund1 traži uzrok, da se proreda nije u Ugarskoj obavljala u dovoljnoj mjeri, u gospodarskim osnovama i šumarskom nadzorništvu. On se tuži na ukočeni gospodarski sustav, „koji i godišnji prihod mjeri površinom i ne dopušta više nego 5 godina za pomlađivanje". Iz prevelike opreznosti propisuje se u gosp. osnovama tako malena drvna gromada za proredu, da ta ne bi u jednu ruku bila u skladu s troškom, a u drugu ruku nema ta neznatna proreda, koja se jedva na usahla stabla ograničuje, nikakovog utjecaja na prirast. Ta prevelika opreznost opaža se i u klauzulama, kojima šum. nadzorništva odobravaju gosp. osnove, i koje od prilike ovako glase „Predužici mogu se protezati samo na takova stabla, koja nisu predmetom uzgoja t. j . na sasvim potlačena i onakova, koja se više ne će podići u vladajuću sastojinu i imade se provađati uvijek samo uz osobni nadgled upravnog šum. činovnika i uz njegovu potpunu odgovornost". U tom vidi Bund, a s njim se slaže i Kaân, nepotrebno opterećenje činovnika, koji mora biti nazočan dok se vade stabla, koja i tako nisu predmetom uzgoja. Vađenje tih stabala ima neku vrijednost tek u mladim sastojinama, gdje je puno grmlja, inače ima samo šumsko-obranbenu vrijednost, bez ikakove koristi po prirast glavne sastojine. Nadsavjetnik Kaân pak veli, da bi trebali posjednici šuma uvidjeti, da se proreda ne smije obavljati samo zato, dâ se postigne samo momentana materijalna korist, nego da ista ima i drugi cilj, t. j . uzgoj šume, uzdržavaje potrebne smjese i pospješivanje prirasta drvne gromade. Jer ako samo materijalna probit vodi proredu, onda se u vrlo mladoj sastojini ne će proređivati, jer se ne isplaćuje, a u 1 Bund K „A magyar erdôrenderés kritikai méltatasa es néhâny javaslat annak fejlesztésére." Erdészeti Lapok 1905 god. VI, : |