DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 168 — starijoj će se obavljati na takav način, koji može biti štetan preostaloj sastojini, samo zato, da se dobije što veći dohodak. U mladoj sastojini ne treba čišćenje smatrati međutimnim užitkom, nego treba te troškove zaračunati u uzgojni trošak, kako se to čini u erarskim šumama. Unapređivanjem naravnog pomlađivanja smanjit će se ti troškovi i onako na minimum. Od 25-3 0 godine može se početi s redovitom proredom, koja već donosi neizravni i izravni dohodak. Po njegovom mnijenju ne će način prorede, uzet u modernom smislu, doći do intenzivne praktične provedbe sve dotle, dok ne bude svaka gospodarska jedinica raspolagala mjesnim iskustvima, uspjesima i putokazima za provađanje prorede, što je stečeno na temelju lokalnih pokusa i dok ne bude imala takove komunikacije, koje će u svako doba omogućiti pristup u šumu. Zato poziva Kaân, neka se odmah započne s proredom ondje, gdje to komunikacione i ine okolnosti ne sprečavaju, a onda neka se odmah osnivaju pokusne plohe za proredu. Neka pri tom služi za uzor Badenska, gdje centralna postaja za pokuse određuje pokusne plohe prema mjesnim okolnostima. Tamo se ne prave pokusi na malo mjesta i na većim površinama, nego na svakoj gospodarskoj jedinici, uzimajući u obzir još i lokalne prilike i osebine. Tima je pokusima glavni cilj praktična pouka i putokaz, a naučni probici nisu drugo nego naravna posljedica, koja slijedi iz preradbe dobivenih podataka i opažanja. Provedba u praksi. Istaživanja G. Wagenera pokazuju, da gotovo sav prirast sastojina, počam od dobe letava pa sve do dobe zrelosti, daju ona stabla, koja predstavljaju u doba sječe vladajući razred. Jer prirast tih stabala od 40—140 godina sačinjava 80—90°/c čitavog prirasta sastojina. Na tom iskustvu temelji on svoju nauku o proredi i posvećuje odmah pažnju najboljim stablima, izabravši ih između ostalih. |