DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 169 —


Heck ne odabire samô stanoviti broj stabala, koja bi
imala sačinjavati glavnu sastojinu, nego pomaže prirodi, da
ona sama, između ostavljenih dobrih stabala, izluči najbolja.
On vadi svako stablo, koje bolje od njega priječi u razvoju.
Vadeći tako uvijek lošija i pomažući boljima u razvoju, postiže
on na drugi način ono, što Wagener tek želi postići


t. j . uzgoj najboljih. Samo što Heckova stabla ne će imati
samo debelo, nego i lijepo deblo. Da to postigne, prekida
on privremeno sklop, gdje je to nužno. Heck dakle ne raskida
sklop u velikoj mjeri, nego samo veli, da se ne treba
ustručavati izvaditi stanovito stablo, koje druga vrednija
stabla u razvoju priječi, pa makar se time i prekinuo sklop.
Ako bi pak uslijed toga postupka nastale veće praznine,
ostavlja on zaostala i potištena stabla, da u jednu ruku
štite tlo i čiste vrednije susjede od granja, a u drugu ruku
da im pruži priliku, da se i ta stabla razviju u vrednija,
jača debla. Takova stabla ima smisla štititi samo onda, ako
se sklop prekine i na taj način dođu do svijetla, jer bi se
inače i onako osušila, kada bi ostala.
Prekidajući sklop računamo sa sposobnošću drveća, da
rašire svoju krošnju (Ausladungsvermôgen). Kolika je ta
sposobnost kod raznih vrsti drveća, imade se ustanoviti pokusima.
Neko drveće imade svojstvo, da već za kratko vrijeme
raširi svoje grane tako da se opet ispune nastale
praznine i sklop je opet potpun kao i prije. Najbrže se širi
krošnja bukve.1 Ona već već za nekoliko tjedana ispuni nastale
praznine prekinjenog sklopa. Drugo drveće polaganije širi
svoje grane tako, da se praznine* ispune tek za jednu i više
godina. Čim je drveće mlade, tim će se prije ponovno sklopiti.


Privremeno prekidanje sklopa nije dakle drugo nego
uzdržavanje sklopa s tom razlikom, da je prije prorede sačinjavalo
sklop više stabala sa zakržljavilom krošnjom, a
par godina poslije prorede čini sklop manje stabala s vrlo
razvijenom krošnjom. Pokusi pokazuju, da nakon prorede


1 Erdészeti kisérletek 1914. god. str. 115.