DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 169 — Heck ne odabire samô stanoviti broj stabala, koja bi imala sačinjavati glavnu sastojinu, nego pomaže prirodi, da ona sama, između ostavljenih dobrih stabala, izluči najbolja. On vadi svako stablo, koje bolje od njega priječi u razvoju. Vadeći tako uvijek lošija i pomažući boljima u razvoju, postiže on na drugi način ono, što Wagener tek želi postići t. j . uzgoj najboljih. Samo što Heckova stabla ne će imati samo debelo, nego i lijepo deblo. Da to postigne, prekida on privremeno sklop, gdje je to nužno. Heck dakle ne raskida sklop u velikoj mjeri, nego samo veli, da se ne treba ustručavati izvaditi stanovito stablo, koje druga vrednija stabla u razvoju priječi, pa makar se time i prekinuo sklop. Ako bi pak uslijed toga postupka nastale veće praznine, ostavlja on zaostala i potištena stabla, da u jednu ruku štite tlo i čiste vrednije susjede od granja, a u drugu ruku da im pruži priliku, da se i ta stabla razviju u vrednija, jača debla. Takova stabla ima smisla štititi samo onda, ako se sklop prekine i na taj način dođu do svijetla, jer bi se inače i onako osušila, kada bi ostala. Prekidajući sklop računamo sa sposobnošću drveća, da rašire svoju krošnju (Ausladungsvermôgen). Kolika je ta sposobnost kod raznih vrsti drveća, imade se ustanoviti pokusima. Neko drveće imade svojstvo, da već za kratko vrijeme raširi svoje grane tako da se opet ispune nastale praznine i sklop je opet potpun kao i prije. Najbrže se širi krošnja bukve.1 Ona već već za nekoliko tjedana ispuni nastale praznine prekinjenog sklopa. Drugo drveće polaganije širi svoje grane tako, da se praznine* ispune tek za jednu i više godina. Čim je drveće mlade, tim će se prije ponovno sklopiti. Privremeno prekidanje sklopa nije dakle drugo nego uzdržavanje sklopa s tom razlikom, da je prije prorede sačinjavalo sklop više stabala sa zakržljavilom krošnjom, a par godina poslije prorede čini sklop manje stabala s vrlo razvijenom krošnjom. Pokusi pokazuju, da nakon prorede 1 Erdészeti kisérletek 1914. god. str. 115. |