DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 173.— Na pokusnim plohama u Likavi izvađeno je u 80 god. jelovoj sastojini u 1907. god. po jutru 238 stabala s 61 8 s m (ispočetka je bilo 942 stabala s 380 m3), dakle 25% stabala i 18% drvne gromade. Ta proreda imala je vrlo neznatan učinak na prirast. God. 1910. izvadilo se po k. jutru 129 stabala s 384 m3, dakle 14% stabala i 10% drvne gromade. Druga proreda imala je već znatan učinak na prirast. Heck je vadio na svojim pokusnim plohama svake 3—5 godine u 65 god. bukovoj sastojini 38—40 m3 po ha. Flury je vadio u Švicarskoj u smrekovoj sastojini od 30 god. dalje 40—100 m3 po ha, a isto i u bukovoj sastojini. U Wurtenbergu vađeno je u 141. god. jelovoj sastojini, u kojoj se kroz 22 god, obavlja proreda, u tri maha 308 m3 (34 + 111 4 163) po ha i postigao se prirast od 107 m3. U 83 god. smrekovoj sastojini, gdje je u 54. god. bilo 563 m3 po ha, izvadilo se (47 H 54 + 103 f 234 .. =-= 438 m3 i za 29 god. postiglo 93 m3 prirasta. U 83 god. bukovoj sastojini, gdje je u 56 god. bilo 272 m3 po ha, va deći (21 + 32 + 59 4 88) = 200 m3, postiglo se za 27 god. 73 m8 prirasta. Može se dakle mirne duše reći, da se u mlađoj sastojini u sličnim prilikama može vaditi oko 20—25 m3, a u starijoj 35—50 m3 po jutra, a da se pritom sklop znatno ne prekine. Tim načinom prorede diramo naravno u drvnu glavnicu sastojine. Vađenje osušenih stabala nema nikakovog učinka na drvnu gromadu konačne sječe. Da ne nastane poremečenje u ravnotežju gospodarstva, mora se pobrinuti, da se manjak naknadi. Taj manjak će naknaditi drvna gromada prorede, dajući osim slabijih i jača debla. Dva su slučaja moguća kod jače prorede. Može se vaditi toliko stabala, da će preostala stabla jačim rastom nadoknaditi manjak godišnjim prirastom. U drugom slučaju ne će godišnji prirast nadoknaditi gromadu, izvađenu proredom. Ovaj potonji slučaj nastaje tek kod vrlo jake prorede. |