DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 47     <-- 47 -->        PDF

- 175 -


Drvna masa, koja se ima proredom izvaditi, ne smije
se unaprijed odrediti. Nije važno koliko, nego št o vadimo.
Moramo biti neovisni o drvnoj gromadi, mjeru i stepen prorede
određuje stanje sastojine. „Kod pzorede ne će nam biti
mjerodavna drvna gromada, koja se ima vaditi, nego sastojina,
koja preostaje", veli Muzsnay1 „Ako radi toga dođemo
u opreku s gospodarskom osnovom, ne će biti nikakovo zlo,
jer gospodarska osnova ne smije udarati okove na ruke šumara,
koji obavlja proredu i ne želi škropuloznojzvršivanje
propisa onda, kada okolnosti u naravi zahtijevaju udaljenje
od propisa."


Da se ipak ne bi šumar, koji prvi put obavlja proredu,
u prevelikoj revnosti i pod naslovom „moderne prorede,,
preveć udaljio od prave mjere, mislimo da bi dobro bilo, kada
bi se prije prorede obavio pokus na površini od 1 k. jutra,
te se naznačena stabla sasjekla i procjenila. Ako bi se tom
zgodom dobila prevelika drvna gromada, imat će se u ruci
neko mjerilo kod provađanja dalnje prorede, i označivat će
§e manje stabala nego na pokusnoj površini, t. j . ona stabla,
koja još mogu čekati ostavit će se do slijedeće prorede.
Tim će se načinom izbjeći zlim posljedicama,koje bi mogle
nastati uslijed prenagle i prejake prorede.


U jedan mah ne smije se previše proredivati. Vitka stabalca,
izrasla u gustom sklopu, ne će imati otporne snage, te
će ih snijeg, inje i bura lahko saviti i izlomiti. Osobito je
velika opasnost, koja prijeti sastojini od vjetra. Oko se starija
sastojina, naročito smrekova, naglo proredi, otvara se
put vjetru, koji znade više puta na stotine jutara takove
šume povaljati, kakovi su se slučajevi često opetovali u Karpatima.
Tome se dade izbjeći na taj način, daše postepenim
proređivanjem povisi otporna snaga stabala.


Nagla proreda u sastojini, koja je rasla u gustem sklopu,


ima štetnih posljedica i za tehničku vrijednost drveta. Roth*


1 V. Etdeszéti Lapok 1908 1 111 br.


2 Forstwissenschaftliches Centrallblatt 1916 „Beitrage zur Litchtungsfrage´´,


„Adatok az erosebb erdôlés életkani hatâsâkor" Erd. Kiserletek 1909.