DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 51 <-- 51 --> PDF |
17. Da se danas sutra započne slobodnom ili naravnom proredom, ne bi se smjela sasjeći prvom proredom potištena i zaostala stabla, kako se to sada ćini na šablonski način. U sastojinama, gdje su takova stabla izvađena, opasno je doista raskidavati sklop, jer akoprem će se krošnje mladih stabala ubrzo opet sklopiti i jedan dio štetnih grana će se sasušiti drugi faktor, koji bi to čišćenje unapređivao t. j . potištena stabla nestat će zauvijek iz sastojine. Još ćemo nešto reći o vremenu, u kojem će se proreda vraćati na isto mjesto. To će razdoblje odrediti u prvom redu jakost prorede, a onda vrst drva i stojbina. Čim se je jače zahvatilo u stabla glavne sastojine, tim će se kasnije ponovno proređivati. Kod onih vrsti drveća, koja imaju svojstvo, da brzo raširuju svoju krošnju, brže će se ponovno proređivati, nego kod onog drveća, kod kojeg se taj proces polaganije provađa. Na boljoj stojbirii svakako će se prije osjećati potreba ponovne prorede, nego na lošijoj. U glavnom može se reći, da će se ponovno proređivati onda, kada se grane počnu ponovno preplitati i sporedna stabla počnu ugrožavati glavna stabla, dotično, kada bude opet dovoljno stabala, koja se prema odabranoj metodi prorede imadu opet ponovno izvaditi. To vrijeme nastupa u mlađoj sastojini svake 5. 10. godine, a u starijoj svake 10.— 15. godine. Obično se prigovara, da se proredom čini velika šteta na preostaloj sastojini, da se otvara put vjetru itd. Što se vjetra tiče, vidjeli smo, da vjetrolomi nastaju ondje, gdje se je sastojina, izrasla u gustom sklopu, radi oplodne sječe ili s kojeg drugog uzroka naglo proredila. No rano započeta i postepeno provedena proreda ima baš protivan učinak. Dokazano je, da nakon prorede jača u prvom redu podnožje stabla, jer se hoće učvrstiti protiv vjetra.1 Ako se dakle stabla polagano priučavaju na sve 1 Forstwissenschaftliches Centralblatt 1916. 1. „Beitiâge zur Lichtungsfragë. |