DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 187 — lisko zvanje bliže i uspored dovede sa akademsko-tehničko stališkim zvanjem. Tehničari Austrije imadu taj svoj uspjeh u veliko zahvaliti nedavno preminulom ces. kr. ministar, savjetniku Ferdinand-u pl. Wang-u, komu je ta stališka stvar postala teška, dugotrajna i uspjehom okrunjena zadaća, kojoj je u svu inicijativu, rad i djelovanje posvetio". Ovo je vrlo važna naredba i za hrvatske apsolvente visoke škole za kulturu tla u Beču i bivše šumarke akadedemije u Mariabrunnu, jer prema toj naredbi imadu oni neosporivo pravo, da se naslovom inženjer služe, pa će se oni jamačno tim pravom i poslužiti. Ovom je naredbom došlo podjeljenje naslova inženjer i za apsolvente naše zagrebačke šumarske akademije u zemaljskoj, imovno-općinskoj i privatnoj službi na dnevni red, sa kojega se više do potpunog riješenja skinuti ne smije, jer to medu inim zahtjeva sama čast naše šumarske akademije, koja bi inače izgubila svaki „raison d´ etre". Imali bi inače u Hrvatskoj tri vrsti šumara akademičara. Jedne (zajedničke) sa službenim inženjerskim naslovom, druge sa stališkim inženjerskim naslovom, a treće bez inženjeskog naslova. Nadamo se, da će se i u Hrvatskoj naći takovih muževa, koji će se za naše šumarske akademičare htjeti i znati zauzeti. T. Georgiević kot. šumar gr. i. o. Osobne vijesii. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmaci imenovao je apsolventa šumarske akademije S te v an a Kolarevića, privremenim šumarskim vježbenikom sa sustavnom pripomoći kod petrovaradinske imovne opčine. (N. N. od 21. travnja 1917.) Kr. ug. ministar, za poljodjelstvo imenovalo je mobiliziranog kr. šumarsko inzinirskog vježbenika Andrij u Koprić a kr. šum. inžinirskim pristavom kod kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu, uz uvjet, da naknadno položi državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu imenovala je apsolventa kr. šumarske akademije zagrebačke Vidoju Mihaldžića privrç |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 188 — menim šumarskim vježbenikom sa godišnjim adjutumom od 1600 K. Pošto je isti mobilizovan, računa mu se vrijeme civilnog službovanja od dana polaganja službene zakletve, koju može položiti, kada bude riješen vojničkog službovanja Premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je iz službenih obzira premjestiti kr. županijskog šumarskog nadzornika Josipa Griinvalda od kr. kot. oblasti u Jaški k onoj u Zagrebu, kr. kot. šumara Srećka Majera od kr. kot. oblasti u Čabru k onoj u Križevcima, te kr. kot. šumara Paju Popovića od kr. kot. oblasti u Karlovcu k onoj u Jaski. Kr. ug. šum. inž. pristav Ante Pavlić premješten je iz Kudsi-ja u Udbinu, gdje preuzima upravu šumarije. Umrli.U ožujku ove godine umro je u starosti od 78 godina profesor bečke visoke škole za kulturu tla Adolf R v. Guttenberg. Svatko, tko je bio njegovim učenikom, ponio je sa sobom u praksu neizbrisiv dojam njegove markantne ličnosti Isticao se naročito svojim vrlo živahnim, oštrim i duhovitim očima. Kroz njih vidio se u njemu na prvi pogled ne samo promicavi i vrlo gipki duh poduprt snažnom energijom, nego takodjer i potpuna srdačnost, koja je svakoga odmah osvajala. On nije poznavao ukočenosti u saobraćaju sa svojim slušačima. Bio je u svemu naravan, a svojim slušačima bio je uvijek dobr i „pater familias". Zato su ga slušači bez iznimke uvijek susretali sa najvećom ljubavi i odanošću. Guttenberg je bio eminentna pojava u šumarstvu Austrije. Nije stoga čudo, što se po cijeloj Austriji na svakom koraku nailaze po šumama razne „Guitenbergwarten," „Guttenberghauser",„Guttenberg- Buchen", „Guttenberg-Eichen" itd., koji će naravni spomenici dugo vremena na njega podsjećati. Pozvan godine 1877. za profesora na visoku školu za kulturu tla u Beču razvio je na području dendrometrije, uredjenja i računanja vrijednosti šuma takovo djelovanje, da nije čudo, što je posvuda bio toliko čašćen. Njegovo djelo „Forstb et ri e bseinrich tu ng" poznato je kao izvrsno djelo i to ne samo sa savremenog znanstvenog, nego i s praktičkog gledišta. Ta sva ona načela Guttenberg je ne samo drugima preporučio, nego ih je već prije toga sam mnogostruko u praksi proveo i iskušao. Kao predteču tome djelu objelodanio je god. 1896. „Die Forst b e tri ebseinrich tung nach ihren gegenwart igen Aufgaben und Zielen", u kojem je Pressler-Heyerovu nauku (t. zv. Bodenreineztragstheorie) u život priveo vrlo originalnim načinom.— Isto je tako osebujna njegova „Holzmessku nd e" (objelo danjena u Loreyevoj enciklopediji „Handbuch der Forstwissenschaft"). U njoj odmah odskače u oči njegov „analistički " način pisanja, jer sve, što spominje, takodjer potanko znanstveno analizira i motivira. Osim toga vu p ada u oči potpuna originalnost toga, kao i ostalih njegovih dijela. Što on tvrdi, to je sve njegov vlastiti, iskustvom stečeni, a ne od drugih poprimljeni sud. Naročitu je pažnju u tom djelu, kao i u knjizi „Forstbetriebseinrichtung", posvetio Guttenberg nauci o prirastu, a isto je tako . » |