DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 67     <-- 67 -->        PDF

— 195 -
Naredbe.


Naredba


bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 20. svibnja 1917.
broj IV. — 1346, kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva
od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr. u predmetu prometanja
kao i prijave zalihe hrastove i smrekove kore (treslovine),
nadalje ekstrakta treslovnog materijala. >:


Ovime proglašujem naredbu kr. ug. m´nistarstva od 16. travnja
1917. broj 1351 M. Pr., u predmetu prometanja kao i prijave zaliha
hrastove i smrekove kore (treslovine), nadalje ekstrakta treslovnog
materijala.


Postupak u slučajevima, predvidjenim u § 3. i § 11. naredbe
ustanovljuje se za područje kraljevina Hrvatske i Slavonije banskom
naredbom od današnjega dana broj VI. — 1346/1.


Prijave o namjeri proizvadjati u vlastitoj režiji t ijes (§ 4. toč.


1. naredbe), imadu se podnašati kr. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno
gospodarstvo, jednako kao i molbe za dozvolu izuzetaka od
ustanova ove naredbe, n smislu poslijednje alineje § 4
Onaj dio zaplijenjene zalihe, koji preostaje nakon ustegnuća
nastalih troškova postupka (al. 2. § 12. naredbe) ima se na području
kraljevina Hrvatske i Slavonije upotrebiti za opskrbu siromašnog
pučanstva one općine, na čijem se je području prekršaj desio, a
postupak radi prekršaja navedenih u § 12. naredbe spada u djelokrug
redarstvene oblasti I. molbe.


Naredbe ki. ug. ministarstva od 4. ožujka 1915. broj 800 M.
Pr. i od 13. travnja 1916. broj 922 M. Pr., proglašene su banskim
naredbama od 5. ožujka 1915. broj VI. — 543 odnosno od 30. lipnja ;
1916. broj IV. - 1281.


U Zagrebu, 20. svibnja 1917. ,


Dr. Ivan barun Skerlecz v. r.


Naredba


kr. ug. ministarstva broj 1351 — 1917. M. Pr. u predmetu prometanja
kao i prijave zaliha hrastove i smrekove kore
(treslo vin e), nadal j e ekstrakta treslovnog materijala.


Na temelju zakonsk h ustanova o iznimnim mjerama za slučaj ´!
rata odredjuje kr. ug. ministarstvo slijedeće: ,


§ L


V ´-´."V ..„.
Hrastova kora i smrekova kora (treslovina) smije se stavljati n ´.
promet samo u skladu s ustanovama sadržanim u ovoj naredbi.
§ 2. . .


Svr oni, koji se bave proizvodnjom hrastove ili smrekove kore :
(treslovine), nadalje svi oni, koji su od tih proizvoditelja ili od drugih´




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— i96 nabavili
ovakovu robu, dužni su — ukoliko § 4. ne ustanovljuje
glede njih iznimku, — svoju na dan 15. svibnja godine 1917. postojeću
zalihu hrastove i smrekove kore, i to tako na proizvodištu u
kojem god dijelu šuma smještene kao i iz šume izvezene i uskladištene
svoje zalihe istog dana, a kasnije proizvedene ili nabavljene
zalihe počevši od mjeseca lipnja god. 1917. dne 15. svakog mjeseca
ponuditi na kupnju tvrtki .Centrala za kožni obrt zemalja svete krune
ugarske kao d. d." (Budapest, V., Nâdor utca 12) uzevši u obzir po
oblasti ustanovljene najviše cijene.


Ponude valja uporabom tiskanica, koje se mogu dobiti kod
Centrale za kožni obrt, poštom preporučeno odaslati na naslov Centrale
za kožni obrt.


I Ponuditelja veže njegova ponuda četrnaest (14) dana, računajući
od dana, kada je ponuda na poštu predana. Ako mu unutar ovoga
roka ne stigne prihvatno očitovanje Centrale za kožni obrt, gubi valjanost,
te ponuditelj može s ponudjenom robom slobodno raspolagati.


Ako Centrala za kožni obrt ponudu prihvati, dužna je unutar
dvadeset i osam (28) dana, računajući od prihvata ponude, prodavaocu
priopćiti odredište robe i naslov, na koji se imade otpremiti. Prodavač
dužan je robu čim prije postaviti u stanje prikladno za otpremu,
te čim je to učinjeno, odaslati ju po mogućnosti bezodvlačno
na trošak Centrale za kožni obrr, razumijevajući ovamo i trošak
eventualnog osiguranja tovara, na ono tuzemno mjesto i naslov, što
ga Centralu označi Po Centrali za kožni obrt označeno ovo mjesto
— ako stranke glede toga nisu medju sobom što drugo utanačile —
ima se smatrati mjestom izvršenja posla.


Otprema se prema zahtjevima Centrale za kožni obrt obavlja
li u vrećama ili bez vreća. Centrala dužna je staviti na raspolaganje
za otpremu potrebite vreće, a ukoliko otprema biva u otvorenim
kolima, na zahtjev prodavača i za otpremu potrebite, ponjave.


Istodobno sa odaslanjem robe dužan je predatelj Centrali za
kožni obrt priposlati :


1. popis koji predočuje kakvoću i težinu odaslane robe;
2. račun;
3. duplikat voznog lista, kojim se službeno potvrdjuje težina
predane robe.
Centrala za kožni obrt dužna je barem 80% sa priposlanim
ispravama iskazane kupovnine isplatiti odmah nakon primitka isprava,
a preostali dio duga, ako u pogledu kakvoće, a prema tomu i u
pogledu cijene nema prigovora, unutar 8 dana, računajući od dana
preuzeća robe.


Preuzeće ima uslijediti u roku od 8 dana, računajući od onog
dana kojega je naslovnik obavješten, da je roba stigla na odredišnu
postaju. Naslovnik dužan je predatelja o prispjetku robe odmah
obavjestiti.


Ako u pogledu kakvoće i cijene robe nastanu prigovori, može
ih. društvo realizovati samo u tom slučaju, ako je prigovore unutar
Četrnaest (14) dana, računajući od dostave obavijesti o prispjeću




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 197 —


robe, priopćilo prodavaocu, te robu do ustanovljenja kakvoće i cijene
po prvome lbenom sudu (§ 3. alineja 1.) ostavilo u stanju prispjeća.


Ako se prigovori kakvoći i cijeni robe, dužno je to društvo
ostali dio kupovnine (§ 3.) platiti tek nakon konačnog ustanovljenja
kupovnine.


Ako je odstupno od kakvoće označena u ponudi nudeće stranke,
kod hrastove kore vrijednost robe uslijed njezine kakvoće manja od
75% maksimalne cijene ustanovljene po oblasti za robu, sadržavajuću
50°/o prvoredne i 50% drugoredne zdrave i suhe kore, — odnosno
ako je kod smrekove kore vrijednost robe manja od 75Q/0 po oblasti
ustanovljene maksimalne cijene za robu, sadržavajuću najviše 35%´
zdrave i suhe Ijuskave kore, kao što i onda ako smrekovo trijeslo
sadržaje više od 50% Ijuskave kore, može Centrala za kožni obrt
odustati od posla glede robe, kojoj je prigovorila.


§3.


Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema
tomu glede cijene preuzeća bilo u pogledu prava odstupa, što Centrali
za kožni obrt pripada na temelju posljednje alineje § 2., to će
kupovninu odlukom ustanoviti za mjesto smještenja robe nadležni
kr. kotarski sud, i to prema oblasno ustanovljenim maksimalnim cijenama
te uz saslušanje jednog ili više strukovnjaka, — ako je pak
Centrala za kožni obrt izjavila, da na temelju zadnje alineje § 2.
odustaje od posla, odlučit će sud glede opravdanosti uporabe prava
odstupa te prema tome i glede obvezatnosti. U slučaju saslušanja
više vještak a neka jedan od njih po mogućnosti bude proizvadjač
trijesa, a drugi po mogućnosti kidač trijesove kore ili pak tvorničar
kože.


Protiv odluke kr. kotarskoga suda imade mjesla utoku na kr.
sudbeni stol. Utok ne sprečava Centralu za kožni obrt u slučaju
prijepora glede kupovnine u raspolaganju sa ponudjenom robom.
Protiv odluke kr. sudbenog stola nema mjesta daljnjem utoku.


Odluka izrečena u tom postupku obvezatna je za obadvije
stranke, a riješeno pitanje ne može ni u parnici biti predmetom
prijepora.


Glede nošenja troškova postupka odlučuje — u obzir okolnosti


— sud prema
svojoj uvidjavnosli.
U ostalom se postupku shodno imadu primijeniti §§ 382.—385
z. .Cl. I.: .19.11.
Glede prava i dužnosti ugovarajućih stranaka vrijede u svim
drugim odnosima općenita pravna načela.
Glede ustanovljenja propisa za upotrebu sudbenoga puta u
kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, učinit će ban shodne odredbe.


§4.


Odstupu od ustanova § 2. ima mjesta u slijedećim slučajevima:


1. Tvorničari koža ili kožari mogu u njihovom poslu postojeće´
ili u vlastitoj režiji proizvedene zalihe u svrhu vlastitog poslovanja


ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 70     <-- 70 -->        PDF

- 198 —
neograničeno upotrijebiti, no ako žele svoje zalihe prodati ili drugim
načinom otudjiti, dužni su ih — izuzevši slučaj prodaje spomenut
u točki 3. ovoga §-a, — od slučaja do slučaja prethodno na kupnju
ponuditi Centrali za kožni obrt. Pod proizvodnjom u vlastitoj režiji
imade se razumijevati kod hrastovog trijesla: krčenje stojeće šume,
gulenje u vlastitoj režiji i preradba oguljene kore, da bude podesna
za strojenje, a kod smrekovog trijesla takova preradba oguljene i
kupcu na mjestu gulenja u sirovom vlažnom stanju predane kore,
da bude podesna za strojenje.


Tvorničari koža i kožari, koji u vlastitoj režiji žele proizvadjati
treslovinu, dužni su ovu svoju namjeru uz oznaku mjesta i početka
proizvadjanja putem Centrale za kožni obrt prije započetka proiz
vodnje prijaviti obrtno-tehničkom odsjeku ministarstva trgovine. Tko
ovu prijavu propusti, dužan je svoju zalihu prema ustanovama § 2.
ponuditi Centrali za kožni obrt.


2. Ustanove ove naredbe ne tangiraju sa Centralom za kožni
obrt kao kupcem prije proglašenja ove naredbe sklopljene poslove.
3. Sa zalihama trijesla, koje su na temelju naredbe kr. ug.
ministarstva broj 922/1916. M Pr. (v. „Budapesti Kôzlôny" od 14.
travnja 1916. broj 86) Centrali za kožni obrt ponudjene, ali ih potonja
u spomenutom naredbom ustanovljenom roku nije prihvatila, — može
vlasnik i nakon proglašenja ove naredbe slobodno raspolagati.
4. U § 2. spomenute osobe — kao i tvorničari koža i kožari —
mogu svoje zalihe prodati i proizvoditeljima i trgovcima, koji su na
temelju dozvole ministra trgovine ovlašteni kupovati trijeslo. Na taj
način prodane, odnosno kupljene zalihe dužan je tako prodavalac
kao i kupac, i to svaki posebno, očevidnosti radi prijaviti Centrali
za kožni obrt, upotrijebivši za to bijelice, koje se mogu dobiti kod
Centrale. Ustanove § 2. vrijede i za ove po ministru trgovine na
kupovanje ovlaštene proizvoditelje i trgovce, te su prema tomu i
ovi dužni tako vlastitoj režiji proizvedene kao i po njima nabavljene
sve svoje zalihe — izuzevši da su ih već prethodno predali Centrali
za kožni obrt — spomenutoj Centrali prema § 2 na kupnju ponuditi.
U obrazloženom slučaju može ministar trgovine na molbu dozvoliti
daljnje iznimke od ustanove ove naredbe.


Okolnost, da se je stranka prije proglašenja ove naredbe obvevala,
da će svoje zalihe ili dio njihov drugomu dobaviti, ne rješava
ju, izuzevši slučajeve sadržane u točkama 2., 3. i 4. §-a 4. u nazočnoj
naredbi ustanovljene ponudbene obveze.


§6.


Tvorničari koža (kožari), koji žele svoju potrepštinu na hrastovoj
ili smrekovoj kori (trijeslu) namaknuti putem Centrale za kožni obrt,
rflogu svoju predvidljivu potrepštinu za vrijeme do gulenja (proiz




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 71     <-- 71 -->        PDF

199


vodnje) u budućoj godini prijaviti Centrali za kožni obit uz upotrebu
bjelica, koje se kod nje mogu dobiti, najkasnije do 10. svibnja. U
pogledu količina, koje budu prijavljene kao potreba, ustanovljuje ova
prijava za prijavljača obvezu preuzeća. U svrhu, da se uzmu u obzir
kod pokrića njihove potrebe, dužni su istodobno prijaviti u nj novom
poslu ili na drugom mjestu postojeće svoje zalihe, kao i onu količinu,
koju u vlastitoj režiji namjeravaju proizvesti (točka 1. § 4).


Oni tvorničari koža i kožari, koji u smislu točke 1. § 4. u vlastitoj
režiji proizvadjaju trijeslo, dužni su počevši od 15. svibnja
1917. dne 15. svakog mjeseca Centrali za kcžni obrt prijaviti na bjelicama,
što se mogu tamo dobiti, koju su količinu smrekovog i hra*
stovog trijesla proizveli od dne 15. predidućeg mjeseca.


§7.


Kod javno-prometnih komunikacionih poduzeća (željeznice i
brodarska poduzeća), smije se hrastova i smrekova (treslovina) predati
na otpremu samo u slučaju, ako je ministar trgovine podijelio
dozvolu za otpremu (otpremnu iskaznicu).


Dozvolu mora predatelj moliti putem Centrale za kožni obrt.


§8.


Radi osiguranja točne provedbe u ovoj naredbi sadržanih ustanova
mogu se namjestiti posebni nadzorni organi Ovi smiju pod
udar naredbe spadajuća poduzeća i skladišta bilo u koje doba pregledati,
te im se mora, ako to zahtijevaju, dopustiti uvid u sve poslovne
knige, dopisivanja i druge zabilježbe.


§9.
Ova se naredba ne proteže na zalihe, koje se nalaze u vlasništvu
države i državnih zavoda.


§ 10.


Oni, koji su u smislu naredbe broj 800/1915. M. Pr. (v. Budapesti
Kôzlôny od 5. ožujka 1915. broj 54) obvezani na prijavu,
dužni su svoje prema navedenoj naredbi prijavi podvrgnute zalihe
treslovnog materijala te ekstrakta takovog materijala, počevši od 1.
lipnja 1917., odstupno od propisa navedene naredbe br. 800/1915.


M. Pr. dne 1. svakoga mjeseca prijaviti ministru trgovine.
Tu prijavu valja podnijeti u dva primjerka Za prijavu imadu
se upotrijebiti službene tiskanice, koje se mogu dobiti kod Centrale
za kožni obrt, a svaki stupac tiskanice imade se ispuniti prema izdanom
naputku.


Ustanova navedene naredbe broj 800/1915. M. Pr., koja se odnosi
na prijavu zalihe degras-a, gubi svoju moć danom proglašenja
ove naredbe.


§ ..


Ministar trgovine može vlasniku naložiti, da svoje zalihe smrekovog
i hrastovog trijesla, kao i zalihe ekstrakta treslovnog materijala
za cijenu, koja odgovara oblasno ustanovljenim maksimalnim
cijenama, prema uputama ministra trgovine proda ili preda pq mi




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 200 nistru
naznačenim osobama ili poduzećima. U pogledu one zalihe,
glede koje je ministar trgovine na taj način raspolagao, rješava se
stranka ponudbene obvezatnosti propisane u § 2., te gubi valjanost
svaka već uslijedila ponuda,


Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema
tome i glede cijene, bit će za sudbeno ustanovljenje kupovnine mjerodavne
ustanove § 3, s tim nadopunjenjem, da utok podnesen protiv
odluke prvomolbenoga suda u predmetu ustanovljenja ne može služiti
razlogom za odgodu predaje, te predaju valja bezodvlačno ispuniti,
čim se po prvomolbenom sudu ustanovljena kupovnina isplati
ili u sudbeni polog stavi. Utok ne sprečava preuzimatelja u raspo


laganju sa preuzetom zalihom
U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji izdat će ban odredbe glede
ustanovljenja propisa za upotrebu sudbenoga puta.


§ 12.


Tko svoju zalihu hrastove i smrekove kore (trijesla) unatoč ovoj
naredbi ne ponudi Centrali za kožni obrt na kupnju, ili tko ju unatoč
nalogu izdanom po ministru trgovine na temelju § 11. ne proda ili
ne preda osobi ili poduzeću odredjenom za preuzimatelja, tko ovakav
treslovni materijal unatoč ovoj naredbi proda ili svojom zalihom
unatoč ovoj naredbi na bilo koji način raspoloži, isto
tako i onaj, tko takav treslovni materijal znalice nabavi od onoga,
koji otudjenjem prekrši ovu naredbu, nadalje onaj, tko takav treslovni
materijal otpreme radi preda unatoč § 7. bez tamo ustanovljene
otpremne iskaznice, konačno, tko se suprotstavi nadzoru, koji se ima
poduzeti prema § 8. ili uznastoji uspleh toga na ma koji način osujetiti,
počinja, ukoliko njegov čin ne potpada pod težu kaznenu ustanovu,
prekršaj te se imade kazniti zatvorom do šest mjeseci i novčanom
globom do dvije hiljade ......


U pogledu one zalihe kože, glede koje je počinjen prekršaj,
ima tijekom kaznenog postupka u smislu zakona mjesta zaplijeni.
Jedna petina vrijednosti zaplijenjene zalihe pripada prijavitelju, a ostali
dio nakon odbitka nastalih troškova pripomoćnoj zakladi za nemoćne
vojnike.


Postupak radi ovog prekršaja spada u djelokrug upravne oblasti
kao redarstvenog kaznenog suda, a u području djelovanja državnog
redarstvenog glavnog i prijestolnog grada u djelokrug kr. ug. državnog
redarstva.


U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postupaju radi tih prekršaja
nadležne oblasti prema tamošnjim pravnim propisima.


§ 13.
Ova neredba stupa na snagu dne 20. travnja 1917., a moć
njezina proteže se na cijelo područje zemalja svete krune ugarske.
U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji ovu naredbu, ukoliko nje„
ina provedba spada u okvir tamošnje autonomije, provadja ban.
Proglašenjem ove naredbe gubi valjanost naredba kr. ug. ministarstva
broj 922/1916. M. Pr. ( v. Budapesti Kôzlôny od 14. trav




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 73     <-- 73 -->        PDF

- 201 —
nja 1916. broj 86), no citirana naredba vrijedi i nadalje za pravne


odnošaje i prekršaje, koji su nastali, odnosno koji su počinjeni za


vrijeme kreposti te naredbe.


Budapest a, dne lr>. travnja 1917.


Stjepan grof Tisza v. r,
kr. ug. ministar-predsjednik.


Naredba


bana kraljevina Hrvatske. Slavonije i Dalimcije od 20. svibnja 1917.


broj IV —1345, kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva od


16. travnja 1917. br 1353. M. Pr. o ustanovljenju maksimalnih
cijena, koje se smiju tražiti za hrastovu i smreko
vu koru (trijeslo). za šišku, te za ekstrakt od hrastovine,
kestenovine i od smrekovog trijesa.
Ovime preglasujem naredbu kr. ug. ministarstva od 15. travnja
1917. broj 1353 M. Pr. o ustanovljenju maksimalnih cijena, koje se
smiju tražiti za hrastovu i smrekovu koru (trijeslo), .. šišku, te za
ekstrakt od hrastovine, kestenovine i od smrekovog trijesa.


Molbe za dozvolu izuzetaka od ustanova ove naredbe u snislu
§ 4. valja podnašati kr. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno goijodarstvo.
Onaj dio zapljenjene zalihe, koji preostaje ..... usteg.uića
nastalih troškova postupka (al, 5. § 5. naredbe) ima se na području
kraljevina Hrvatske i Slavonije upotrebiti za opskrbu siromašnog pučanstva
one općine, na čijem se je području prekršaj desio, a postupak
radi prekršaja navedenih u § 5. naredbe spada u djelokrug
redarstvenih oblasti I. molbe.


Naredbe kr. ug. ministarstva od 13. travnja 19 6. broj 924 M.
Pr. i od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr. proglašene su banskim
naredbama od 30. lipnja 1916., broj IV — 1283. odnos to od danas
broj IV — 1346.


U Zagrebu, dne 20. svibnja 1917.


Dr. Ivan barun Skerlecz v. r.


* *
Naredba


kr. ug ministarstva broj 1353/1917.M, Pr. o ustanovljenj u maksimalnih
cijena, koje se smiju tražiti za hrastovusmrekovu koru (trijeslo), za šišku, te za ekstrakt od
hrastovine, kestenovine i od smrekovog trijesa. \


Na temelju zakonskih ustanova o iznimnim mjerama za slučaj
rata, odredjuje kr. ug. ministarstvo slijedeće


§ 1.
. . - Maksimalne cijene, koje se smiju tražiti za hrastovu i smrekovu
koru (trijeslo) za šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovine i




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 74     <-- 74 -->        PDF

-.


šmrijekovog trijesla, ustanovljuju se u popisu koji sačinjava nadopunjujući
dio ove naredbe.


"* §2.
Ovom naredbom ustanovljene maksimalne cijene ne protežu se
na dobavu iz carinskog inozemstva.


§ 3.
U ovoj naredbi ustanove ne primjenjuju se:


1. Kod onih zaliha trijesla, koje je Centrala za kožni obrt prije
proglašenja ove naredbe na temelju naredbe broj 922 — 1916. M.
Pr., izdane u predmetu prometanja zaliha hrastove i smrekove kore
(trijesla), ili inače kupila;
2. Kod onih zaliha trijesla, kojima može vlasnik na temelju točke
3. § 4. naredbe broj 1351/1917. M. Pr., što je stupila na mjesto,
naredbe citirane u I. točki ovog §-a, slobodno raspolagati.
Glede zaliha spomenutih pod točkom 1. i 2. mjerodavne su u
pogledu maksimalnih cijena i nakon proglašenja ove naredbe, ustanove
do sad valjane naredbe broj 924/1916. M. Pr.


U ovoj naredbi sadržane ustanove imadu se u ostalom primjenjivati
i kod dobavnih obveza, preuzetih prije proglašenja ove naredbe
u toliko, ukoliko još nisu bile izvršene na dan, kada je ova
naredba stupila, na snagu; umjesto eventualno utaničenih viših cijena
smiju se i kod ovih dobava tražit samo maksimalne cijene, ustanovljene
ovom naredbom.


§4.
U obrazloženom slučaju može ministar trgovine na molbu dozvoliti
izuzetak od ustanove ove naredbe.


§5.


Dok ova naredba stoji na snazi, zabranjeno je hrastovu i smrijekovu
koru (trijeslo) šišku, ekstrat od hrastovine, kestenovine i smrekovog
trijesla unatoč ovoj naredbi skuplje prodavati ili kupovati od
postavljene maksimalne cijene.


Tko ovu zabranu prekrši ili kod prekršaja na ma koji način
sudjeluje, počinja prekršaj, te se imade kazni zatvorom do šest mjeseci
i novčanom globom do dvije hiljade kruna.


Kod odmjerivanja kazne imade se kao otegotna okolnost u obzir
uzeti, ako je okrivljenik nastojao, da ustanove naredbe na koji god
način izigra mimoilaženjem, naročito, ako je ove ustanove pokušao
izigrati zahtjevanjem posebnih naknada, zaračunavanjem, nerazmjernih
troškova, ili time, da je u savezu sa prodajom robe koja u pogledu
cijene potpada pod ograničenje, zahtjevao kupnju robe za koje
maksimalna cijena nije oblasno ustanovljena, uz cijenu, koja tržnji
cijenu očevidno prekoračuje, ili je zahtijevao dobavu onakove robe
očevidno ispod tržne cijene.


Onaj, koji je zahtijevanu cijenu unatoč ovoj naredbi obećao ili
platio, ne će se radi prekišaja proti ovog §-a kazniti, ako prekršaj
prijavi oblasti.


....^.......


ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 203 —


U pogledu one zalihe glede koje je počinjen prekršaj, ima u
smislu zakona mjesto zaplijeni. Jedna petina vrijednosti zaplijenjene
zalihe pripada prijavitelju, a ostali dio uz odbitak nastalih troškova
pripomoćnoj zakladi za nemoćne vojnike.


Postupak radi ovog prekršaja spada u djelokrug upravne oblasti
kao redarstvenog kaznenog suda, a u poslovnom području državnog
redarstva prijestolnog i glavnog grada u djelokrug kr. ug. državnog
redarstva.


U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postupat će radi ovog
prekršaja nadležne oblasti prema tamošnjim pravnim propisima.


§6.
Ova naredba stupa na snagu dne 20. travnja 1917. Moć njezina
proteže se na cijelo područje zemalja svete krune ugarske.
Danom proglašenja ove naredbe gubi, u koliko iz § 3. ove naredbe
ne slijedi što drugo, svoju valjanost naredba kr. ug. ministarstva
broj 924/1816. M. Pr. (v. Budapesti Kôzlôny od 14. travnja
1916. broj 86) no kod prekršaja, koji su bili počinjeni za vrijeme
valjanosti citirane naredbe, primjenjivati će se i odsele ta naredba.


Budapešra, dne 16. travnja 1917.


Stjepan grof Ti s za v. r.
kr. ug. ministar predsjednik.


Popis k naredbi broj 1353 — 1917. M. Pr, proglašene banskom
naredbom od 20. svibnja 1917. broj IV. 1345.


Maksimalne cijene, koje se smiju tražiti za hrastovu i smrekovu
koru (trijeslo), za šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovide i
smrekovoa trijesla :


A. Smrekova kora.
Zdrava, suha, roba, koja sadržava najviše 35% ljuskave kore,
po 100 kg.:
a) u obliku stablike 24 K
b) stučena ili razdrobljena 30 K
c) samljevena 32 K
Ako sadržava više od 35% ljuskave kore, onda je cijena za
svaki daljnji .;« ljuskave kore po 100 (sto) kilograma manja za 15
filira. Pokvareni trijes u robi imade se smatrati bezvrijednim.


B. Hrastova kora.
Zdrava, suha, roba, koja sadržava barem 50% prvoga reda i
najviše 50% drugoga reda, po 100 kg.;
a) u svežnju 28 K
b) re7ana . 31 K
c) samljevena 33 K
Za robu lošije kakvoće može se tražiti samo primjerena niža ci


jena. Kod izračunavanja te cijene valja u robi nalazeću se hrastovu
koru prvog reda, što se nalazi u robi po 1C0 kg. i to




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 76     <-- 76 -->        PDF

— 204 —


kod robe u svežnjukod rezane robe
sa 34 K
37 K
hrastovu koru drugog reda po 100 kg. i to
kod robe u svežnju sa
kod rezane robe sa
22 K
25 K
hrastovu koru trećeg reda po 100 kg., i to
kod robe u svežnju
kod rezane robe
uzeti temeljem kod izračunavanja maksimalne cijene.
Pokvareni trijes u robi imade se smatrati bezvrijednim.
14 K
17 K
C. Šišk a


Roba I. reda, je ona roba, koja nije trpjela od vlage, koja nema
tudje primjese, te je dobro rukovana.
Roba II. reda, koja je od vlage ili iz drugog razloga najviše do


trećeg dijela oštećena.
Roba III. reda je jače oštećena roba.
Mjesto podrijetla:
Roba, koja potječe iz područja zemalja svete krune ugarske


(izuzevši županiju varaždinsku, zagrebačku, modruško-riječku, ličko krbavsku
i bjelovarsku) cijena po 100 kg. u krunama I. reda 55,


II. reda 41. III. reda 27.
Roba drugoga podrijetla, eijena po 100 kg. u krunama J. reda
45, II. reda 32, III. reda 23.


D. Ekstrakti trijesla.
1. Ekstrakt hrastovine 4.80.
2. Ekstrakt kestenovine 4.80.
3. Ekstrakt smrekovog trijesla 4.80.
Cijena za svaki postotak trijesnog sadržaja po 100 kg u krunama.
Pod naslovom uporabnine za bačve i padanja vrijednosti smije
se po bačvi zaračunavati najviše 5 K. Za bačvu, koju kupac ne povrati
može prodavalac tražiti najviše 30 K naknade.


Općenite ustanove.


U obe pod A., B., C. i D. ustanovljene maksimalne cijene uračunani
su i troškovi dopreme do tovarišne postaje i tovarenja u
željeznička kola (brodove).


U slučaju kreditiranja kupovnine smije visina kamata, koji se
povrh ustanovljene maksimalne cijene mogu zahtjevati najviše za
2°/e prekoračiti reeskomptni kamatnjak austro-ugarske banke, koji je
vrijedio za vrijeme sklapanja posla.


Ako je prodavalac na zahtjev kupca robu uskladištio za kasniju
otpremu, može on povrh maksimalne cijene na temelju pogodbe
tražiti i naknadu običnih skladišnina i drugog troška.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 77     <-- 77 -->        PDF

- 205 —
Naredba


bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 20. svibnja 1917.
broj IV. 1346/1., izdana na temelju Previšnje ovlasti od 10 lipnja
1915., kojom se ustanovljuje postupak u slučajevima predvidjenim u
§§3 . i 11. naredbe kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj
1351 M. Pr.


u predmetu prometanja kao i prijave zaliha hrastove i
smrekove kore (trij esl ovin e) nadalje ekstrakta treslovnog
materijala.


Savezno sa mojom naredbom od danas broj IV. 1346, kojom
se proglašuje naredbe kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj
1351 M. Pr. u predmetu prometanja kao i prijave zaliha hrastove i
smrekove kore (treslovine), nadalje ekstrakta treslovnog materijala,
odredjujem glede postupka u slučajevima predvidjenim u §§ 3. i


li . spomenute ministarske naredbe slijedeće:
§ L


Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema
tome bilo glede cijene preuzeća, bilo u pogledu prava ostupa (§ 3.
ministarske naredbe od 16 travnja 1917. broj 1351 M. Pr) što Centrali
za kožni obrt pripada na temelju posljednje alineje § 2. spomenute
ministarske naredbe, to će kupovninu odlukom ustanoviti za
mjesto smještenja robe nadležni prvomolbeni sud, i to prema oblastno
ustanovljenim maksimalnim cijenama, to uz saslušanje jednog ili više
strukovnjaka (vještaka), — ako je pako Centrala za kožni obrt izjavila,
da na temelju zadnje alineje § 2. spomenute ministarske naredbe
odustaje od posla, odlučiti će sud glede opravdanosti uporabe
prava odstupa te prema tome i glede obvezanosti. — U slučaju saslušanja
više vještaka neka jedan od njih bude po mogućnosti proizvadjač
trijesa, a drugi po mogućnosti kidač trijesove kore ili pako
tvorničar kože.


Utok protiv prvomolbene odluke ne sprečava Centrala za to ni
obrt u slučaju prijepora glede kupovnine u raspolaganju sa ponudjenom
robom. — Protiv drugostepene izreke nema pravnoga lijeka.


Odluka izrečena u tom postupku obvezatna je za obadvije
stranke, a riješeno pitanje ne može ni u parnici biti predmetom
prijepora.


Glede nošenja troškova postupka odlučuje — uzevši u obzir
okolnosti — sud prema svojoj uvidjavnosti.


Sud će u ostalom postupati prema ustanovama desetog poglavlja
gradjanskog parbenog postupnika (§ 219. gpp.).


Glede prava i dužnosti ugovarajućih stranaka vrijede u svim
drugim odnosima općenita pravna načela.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 78     <-- 78 -->        PDF

— 206 —
§2.


Ne mogu li se stranke u slučajevima navedenim u § 11. al.
prva spomenute ministarske naredbe nagoditi glede kakvoće robe, a
prema tome i glede cijena, bit će za sudbeno ustanovljenje kupovnine
mjerodavne ustanove § 1. ove naredbe s tim nadopnnjenjem, da utok
podnesen protiv odluke prvomolbenoga suda u predmetu ustanovljenja
kupovnine ne može služiti razlogom za odgodi predaje zalihe te^
predaju valja bezodvlačno ispuniti čim se po prvomolbenom sudu
ustanovljena kupovnina isplati ili u sudbeni polog stavi. — Utok
protiv prvomolbenoj odluci ne sprečava preuzimatelja u raspolaganju
sa preuzetom zalihom.


§3.


Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja, a predložiti
će se saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u najbližoj
sjednici.


U Zagrebu, dne 20. svibnja 19.7.


Dr. Ivan barun Skerlecz v. r.


Broj: 8969/1917. —


Predmet: Izpiti lugarskih i lovačkih kadidata


Oglas«


U smislu ustanova §. 2. normativne naredbe kr. zem. vlade za
unutarnje poslove od 2. ožujka 1891. broj: 30551 .. 890 u pogledu
izpita za lugarsku, odnosno šumsko tehničku pomoćnu službu, te
§. 3. naredbe iste zemalj. vlade od 28. studena 1898. broj: 53532.
o obdržavanju ispitah kandidatah za lovo-nadzornu službu, imadu
se molbe za pristup tim izpitima, koji će se obdržavati kod ove
oblasti 18. sliedećih dana mjeseca lipnja, putem nadležne kr kot.
oblasti odnosno gradskog poglavarstva đo konca svibnja o. g. ovoj
kr. županijskoj oblasti predložiti. —


Vlastoručno pisane molbe imadu biti obložene. —


1.) Krstnim listom.


2.) Svjedočbom obć. poglavarstva o političkom i moralnom ponašanju.



3.) Svjedočbom o svršenim prednaucima.


4.) Svjedočbom o probavljenoj propisanoj praksi. —


Kr. županijska oblast


U Bjelovaru, dne 1. svibnja 1917.


Uređuje pref. dr. Andrija Petračić. Tiskara C. Albrecht, Zagreb