DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 195 - Naredbe. Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 20. svibnja 1917. broj IV. — 1346, kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr. u predmetu prometanja kao i prijave zalihe hrastove i smrekove kore (treslovine), nadalje ekstrakta treslovnog materijala. >: Ovime proglašujem naredbu kr. ug. m´nistarstva od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr., u predmetu prometanja kao i prijave zaliha hrastove i smrekove kore (treslovine), nadalje ekstrakta treslovnog materijala. Postupak u slučajevima, predvidjenim u § 3. i § 11. naredbe ustanovljuje se za područje kraljevina Hrvatske i Slavonije banskom naredbom od današnjega dana broj VI. — 1346/1. Prijave o namjeri proizvadjati u vlastitoj režiji t ijes (§ 4. toč. 1. naredbe), imadu se podnašati kr. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno gospodarstvo, jednako kao i molbe za dozvolu izuzetaka od ustanova ove naredbe, n smislu poslijednje alineje § 4 Onaj dio zaplijenjene zalihe, koji preostaje nakon ustegnuća nastalih troškova postupka (al. 2. § 12. naredbe) ima se na području kraljevina Hrvatske i Slavonije upotrebiti za opskrbu siromašnog pučanstva one općine, na čijem se je području prekršaj desio, a postupak radi prekršaja navedenih u § 12. naredbe spada u djelokrug redarstvene oblasti I. molbe. Naredbe ki. ug. ministarstva od 4. ožujka 1915. broj 800 M. Pr. i od 13. travnja 1916. broj 922 M. Pr., proglašene su banskim naredbama od 5. ožujka 1915. broj VI. — 543 odnosno od 30. lipnja ; 1916. broj IV. - 1281. U Zagrebu, 20. svibnja 1917. , Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. Naredba kr. ug. ministarstva broj 1351 — 1917. M. Pr. u predmetu prometanja kao i prijave zaliha hrastove i smrekove kore (treslo vin e), nadal j e ekstrakta treslovnog materijala. Na temelju zakonsk h ustanova o iznimnim mjerama za slučaj ´! rata odredjuje kr. ug. ministarstvo slijedeće: , § L V ´-´."V ..„. Hrastova kora i smrekova kora (treslovina) smije se stavljati n ´. promet samo u skladu s ustanovama sadržanim u ovoj naredbi. § 2. . . Svr oni, koji se bave proizvodnjom hrastove ili smrekove kore : (treslovine), nadalje svi oni, koji su od tih proizvoditelja ili od drugih´ |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— i96 nabavili ovakovu robu, dužni su — ukoliko § 4. ne ustanovljuje glede njih iznimku, — svoju na dan 15. svibnja godine 1917. postojeću zalihu hrastove i smrekove kore, i to tako na proizvodištu u kojem god dijelu šuma smještene kao i iz šume izvezene i uskladištene svoje zalihe istog dana, a kasnije proizvedene ili nabavljene zalihe počevši od mjeseca lipnja god. 1917. dne 15. svakog mjeseca ponuditi na kupnju tvrtki .Centrala za kožni obrt zemalja svete krune ugarske kao d. d." (Budapest, V., Nâdor utca 12) uzevši u obzir po oblasti ustanovljene najviše cijene. Ponude valja uporabom tiskanica, koje se mogu dobiti kod Centrale za kožni obrt, poštom preporučeno odaslati na naslov Centrale za kožni obrt. I Ponuditelja veže njegova ponuda četrnaest (14) dana, računajući od dana, kada je ponuda na poštu predana. Ako mu unutar ovoga roka ne stigne prihvatno očitovanje Centrale za kožni obrt, gubi valjanost, te ponuditelj može s ponudjenom robom slobodno raspolagati. Ako Centrala za kožni obrt ponudu prihvati, dužna je unutar dvadeset i osam (28) dana, računajući od prihvata ponude, prodavaocu priopćiti odredište robe i naslov, na koji se imade otpremiti. Prodavač dužan je robu čim prije postaviti u stanje prikladno za otpremu, te čim je to učinjeno, odaslati ju po mogućnosti bezodvlačno na trošak Centrale za kožni obrr, razumijevajući ovamo i trošak eventualnog osiguranja tovara, na ono tuzemno mjesto i naslov, što ga Centralu označi Po Centrali za kožni obrt označeno ovo mjesto — ako stranke glede toga nisu medju sobom što drugo utanačile — ima se smatrati mjestom izvršenja posla. Otprema se prema zahtjevima Centrale za kožni obrt obavlja li u vrećama ili bez vreća. Centrala dužna je staviti na raspolaganje za otpremu potrebite vreće, a ukoliko otprema biva u otvorenim kolima, na zahtjev prodavača i za otpremu potrebite, ponjave. Istodobno sa odaslanjem robe dužan je predatelj Centrali za kožni obrt priposlati : 1. popis koji predočuje kakvoću i težinu odaslane robe; 2. račun; 3. duplikat voznog lista, kojim se službeno potvrdjuje težina predane robe. Centrala za kožni obrt dužna je barem 80% sa priposlanim ispravama iskazane kupovnine isplatiti odmah nakon primitka isprava, a preostali dio duga, ako u pogledu kakvoće, a prema tomu i u pogledu cijene nema prigovora, unutar 8 dana, računajući od dana preuzeća robe. Preuzeće ima uslijediti u roku od 8 dana, računajući od onog dana kojega je naslovnik obavješten, da je roba stigla na odredišnu postaju. Naslovnik dužan je predatelja o prispjetku robe odmah obavjestiti. Ako u pogledu kakvoće i cijene robe nastanu prigovori, može ih. društvo realizovati samo u tom slučaju, ako je prigovore unutar Četrnaest (14) dana, računajući od dostave obavijesti o prispjeću |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 197 — robe, priopćilo prodavaocu, te robu do ustanovljenja kakvoće i cijene po prvome lbenom sudu (§ 3. alineja 1.) ostavilo u stanju prispjeća. Ako se prigovori kakvoći i cijeni robe, dužno je to društvo ostali dio kupovnine (§ 3.) platiti tek nakon konačnog ustanovljenja kupovnine. Ako je odstupno od kakvoće označena u ponudi nudeće stranke, kod hrastove kore vrijednost robe uslijed njezine kakvoće manja od 75% maksimalne cijene ustanovljene po oblasti za robu, sadržavajuću 50°/o prvoredne i 50% drugoredne zdrave i suhe kore, — odnosno ako je kod smrekove kore vrijednost robe manja od 75Q/0 po oblasti ustanovljene maksimalne cijene za robu, sadržavajuću najviše 35%´ zdrave i suhe Ijuskave kore, kao što i onda ako smrekovo trijeslo sadržaje više od 50% Ijuskave kore, može Centrala za kožni obrt odustati od posla glede robe, kojoj je prigovorila. §3. Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema tomu glede cijene preuzeća bilo u pogledu prava odstupa, što Centrali za kožni obrt pripada na temelju posljednje alineje § 2., to će kupovninu odlukom ustanoviti za mjesto smještenja robe nadležni kr. kotarski sud, i to prema oblasno ustanovljenim maksimalnim cijenama te uz saslušanje jednog ili više strukovnjaka, — ako je pak Centrala za kožni obrt izjavila, da na temelju zadnje alineje § 2. odustaje od posla, odlučit će sud glede opravdanosti uporabe prava odstupa te prema tome i glede obvezatnosti. U slučaju saslušanja više vještak a neka jedan od njih po mogućnosti bude proizvadjač trijesa, a drugi po mogućnosti kidač trijesove kore ili pak tvorničar kože. Protiv odluke kr. kotarskoga suda imade mjesla utoku na kr. sudbeni stol. Utok ne sprečava Centralu za kožni obrt u slučaju prijepora glede kupovnine u raspolaganju sa ponudjenom robom. Protiv odluke kr. sudbenog stola nema mjesta daljnjem utoku. Odluka izrečena u tom postupku obvezatna je za obadvije stranke, a riješeno pitanje ne može ni u parnici biti predmetom prijepora. Glede nošenja troškova postupka odlučuje — u obzir okolnosti — sud prema svojoj uvidjavnosli. U ostalom se postupku shodno imadu primijeniti §§ 382.—385 z. .Cl. I.: .19.11. Glede prava i dužnosti ugovarajućih stranaka vrijede u svim drugim odnosima općenita pravna načela. Glede ustanovljenja propisa za upotrebu sudbenoga puta u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, učinit će ban shodne odredbe. §4. Odstupu od ustanova § 2. ima mjesta u slijedećim slučajevima: 1. Tvorničari koža ili kožari mogu u njihovom poslu postojeće´ ili u vlastitoj režiji proizvedene zalihe u svrhu vlastitog poslovanja |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 70 <-- 70 --> PDF |
- 198 — neograničeno upotrijebiti, no ako žele svoje zalihe prodati ili drugim načinom otudjiti, dužni su ih — izuzevši slučaj prodaje spomenut u točki 3. ovoga §-a, — od slučaja do slučaja prethodno na kupnju ponuditi Centrali za kožni obrt. Pod proizvodnjom u vlastitoj režiji imade se razumijevati kod hrastovog trijesla: krčenje stojeće šume, gulenje u vlastitoj režiji i preradba oguljene kore, da bude podesna za strojenje, a kod smrekovog trijesla takova preradba oguljene i kupcu na mjestu gulenja u sirovom vlažnom stanju predane kore, da bude podesna za strojenje. Tvorničari koža i kožari, koji u vlastitoj režiji žele proizvadjati treslovinu, dužni su ovu svoju namjeru uz oznaku mjesta i početka proizvadjanja putem Centrale za kožni obrt prije započetka proiz vodnje prijaviti obrtno-tehničkom odsjeku ministarstva trgovine. Tko ovu prijavu propusti, dužan je svoju zalihu prema ustanovama § 2. ponuditi Centrali za kožni obrt. 2. Ustanove ove naredbe ne tangiraju sa Centralom za kožni obrt kao kupcem prije proglašenja ove naredbe sklopljene poslove. 3. Sa zalihama trijesla, koje su na temelju naredbe kr. ug. ministarstva broj 922/1916. M Pr. (v. „Budapesti Kôzlôny" od 14. travnja 1916. broj 86) Centrali za kožni obrt ponudjene, ali ih potonja u spomenutom naredbom ustanovljenom roku nije prihvatila, — može vlasnik i nakon proglašenja ove naredbe slobodno raspolagati. 4. U § 2. spomenute osobe — kao i tvorničari koža i kožari — mogu svoje zalihe prodati i proizvoditeljima i trgovcima, koji su na temelju dozvole ministra trgovine ovlašteni kupovati trijeslo. Na taj način prodane, odnosno kupljene zalihe dužan je tako prodavalac kao i kupac, i to svaki posebno, očevidnosti radi prijaviti Centrali za kožni obrt, upotrijebivši za to bijelice, koje se mogu dobiti kod Centrale. Ustanove § 2. vrijede i za ove po ministru trgovine na kupovanje ovlaštene proizvoditelje i trgovce, te su prema tomu i ovi dužni tako vlastitoj režiji proizvedene kao i po njima nabavljene sve svoje zalihe — izuzevši da su ih već prethodno predali Centrali za kožni obrt — spomenutoj Centrali prema § 2 na kupnju ponuditi. U obrazloženom slučaju može ministar trgovine na molbu dozvoliti daljnje iznimke od ustanove ove naredbe. Okolnost, da se je stranka prije proglašenja ove naredbe obvevala, da će svoje zalihe ili dio njihov drugomu dobaviti, ne rješava ju, izuzevši slučajeve sadržane u točkama 2., 3. i 4. §-a 4. u nazočnoj naredbi ustanovljene ponudbene obveze. §6. Tvorničari koža (kožari), koji žele svoju potrepštinu na hrastovoj ili smrekovoj kori (trijeslu) namaknuti putem Centrale za kožni obrt, rflogu svoju predvidljivu potrepštinu za vrijeme do gulenja (proiz |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 71 <-- 71 --> PDF |
199 vodnje) u budućoj godini prijaviti Centrali za kožni obit uz upotrebu bjelica, koje se kod nje mogu dobiti, najkasnije do 10. svibnja. U pogledu količina, koje budu prijavljene kao potreba, ustanovljuje ova prijava za prijavljača obvezu preuzeća. U svrhu, da se uzmu u obzir kod pokrića njihove potrebe, dužni su istodobno prijaviti u nj novom poslu ili na drugom mjestu postojeće svoje zalihe, kao i onu količinu, koju u vlastitoj režiji namjeravaju proizvesti (točka 1. § 4). Oni tvorničari koža i kožari, koji u smislu točke 1. § 4. u vlastitoj režiji proizvadjaju trijeslo, dužni su počevši od 15. svibnja 1917. dne 15. svakog mjeseca Centrali za kcžni obrt prijaviti na bjelicama, što se mogu tamo dobiti, koju su količinu smrekovog i hra* stovog trijesla proizveli od dne 15. predidućeg mjeseca. §7. Kod javno-prometnih komunikacionih poduzeća (željeznice i brodarska poduzeća), smije se hrastova i smrekova (treslovina) predati na otpremu samo u slučaju, ako je ministar trgovine podijelio dozvolu za otpremu (otpremnu iskaznicu). Dozvolu mora predatelj moliti putem Centrale za kožni obrt. §8. Radi osiguranja točne provedbe u ovoj naredbi sadržanih ustanova mogu se namjestiti posebni nadzorni organi Ovi smiju pod udar naredbe spadajuća poduzeća i skladišta bilo u koje doba pregledati, te im se mora, ako to zahtijevaju, dopustiti uvid u sve poslovne knige, dopisivanja i druge zabilježbe. §9. Ova se naredba ne proteže na zalihe, koje se nalaze u vlasništvu države i državnih zavoda. § 10. Oni, koji su u smislu naredbe broj 800/1915. M. Pr. (v. Budapesti Kôzlôny od 5. ožujka 1915. broj 54) obvezani na prijavu, dužni su svoje prema navedenoj naredbi prijavi podvrgnute zalihe treslovnog materijala te ekstrakta takovog materijala, počevši od 1. lipnja 1917., odstupno od propisa navedene naredbe br. 800/1915. M. Pr. dne 1. svakoga mjeseca prijaviti ministru trgovine. Tu prijavu valja podnijeti u dva primjerka Za prijavu imadu se upotrijebiti službene tiskanice, koje se mogu dobiti kod Centrale za kožni obrt, a svaki stupac tiskanice imade se ispuniti prema izdanom naputku. Ustanova navedene naredbe broj 800/1915. M. Pr., koja se odnosi na prijavu zalihe degras-a, gubi svoju moć danom proglašenja ove naredbe. § .. Ministar trgovine može vlasniku naložiti, da svoje zalihe smrekovog i hrastovog trijesla, kao i zalihe ekstrakta treslovnog materijala za cijenu, koja odgovara oblasno ustanovljenim maksimalnim cijenama, prema uputama ministra trgovine proda ili preda pq mi |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 200 nistru naznačenim osobama ili poduzećima. U pogledu one zalihe, glede koje je ministar trgovine na taj način raspolagao, rješava se stranka ponudbene obvezatnosti propisane u § 2., te gubi valjanost svaka već uslijedila ponuda, Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema tome i glede cijene, bit će za sudbeno ustanovljenje kupovnine mjerodavne ustanove § 3, s tim nadopunjenjem, da utok podnesen protiv odluke prvomolbenoga suda u predmetu ustanovljenja ne može služiti razlogom za odgodu predaje, te predaju valja bezodvlačno ispuniti, čim se po prvomolbenom sudu ustanovljena kupovnina isplati ili u sudbeni polog stavi. Utok ne sprečava preuzimatelja u raspo laganju sa preuzetom zalihom U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji izdat će ban odredbe glede ustanovljenja propisa za upotrebu sudbenoga puta. § 12. Tko svoju zalihu hrastove i smrekove kore (trijesla) unatoč ovoj naredbi ne ponudi Centrali za kožni obrt na kupnju, ili tko ju unatoč nalogu izdanom po ministru trgovine na temelju § 11. ne proda ili ne preda osobi ili poduzeću odredjenom za preuzimatelja, tko ovakav treslovni materijal unatoč ovoj naredbi proda ili svojom zalihom unatoč ovoj naredbi na bilo koji način raspoloži, isto tako i onaj, tko takav treslovni materijal znalice nabavi od onoga, koji otudjenjem prekrši ovu naredbu, nadalje onaj, tko takav treslovni materijal otpreme radi preda unatoč § 7. bez tamo ustanovljene otpremne iskaznice, konačno, tko se suprotstavi nadzoru, koji se ima poduzeti prema § 8. ili uznastoji uspleh toga na ma koji način osujetiti, počinja, ukoliko njegov čin ne potpada pod težu kaznenu ustanovu, prekršaj te se imade kazniti zatvorom do šest mjeseci i novčanom globom do dvije hiljade ...... U pogledu one zalihe kože, glede koje je počinjen prekršaj, ima tijekom kaznenog postupka u smislu zakona mjesta zaplijeni. Jedna petina vrijednosti zaplijenjene zalihe pripada prijavitelju, a ostali dio nakon odbitka nastalih troškova pripomoćnoj zakladi za nemoćne vojnike. Postupak radi ovog prekršaja spada u djelokrug upravne oblasti kao redarstvenog kaznenog suda, a u području djelovanja državnog redarstvenog glavnog i prijestolnog grada u djelokrug kr. ug. državnog redarstva. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postupaju radi tih prekršaja nadležne oblasti prema tamošnjim pravnim propisima. § 13. Ova neredba stupa na snagu dne 20. travnja 1917., a moć njezina proteže se na cijelo područje zemalja svete krune ugarske. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji ovu naredbu, ukoliko nje„ ina provedba spada u okvir tamošnje autonomije, provadja ban. Proglašenjem ove naredbe gubi valjanost naredba kr. ug. ministarstva broj 922/1916. M. Pr. ( v. Budapesti Kôzlôny od 14. trav |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 73 <-- 73 --> PDF |
- 201 — nja 1916. broj 86), no citirana naredba vrijedi i nadalje za pravne odnošaje i prekršaje, koji su nastali, odnosno koji su počinjeni za vrijeme kreposti te naredbe. Budapest a, dne lr>. travnja 1917. Stjepan grof Tisza v. r, kr. ug. ministar-predsjednik. Naredba bana kraljevina Hrvatske. Slavonije i Dalimcije od 20. svibnja 1917. broj IV —1345, kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. br 1353. M. Pr. o ustanovljenju maksimalnih cijena, koje se smiju tražiti za hrastovu i smreko vu koru (trijeslo). za šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovine i od smrekovog trijesa. Ovime preglasujem naredbu kr. ug. ministarstva od 15. travnja 1917. broj 1353 M. Pr. o ustanovljenju maksimalnih cijena, koje se smiju tražiti za hrastovu i smrekovu koru (trijeslo), .. šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovine i od smrekovog trijesa. Molbe za dozvolu izuzetaka od ustanova ove naredbe u snislu § 4. valja podnašati kr. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno goijodarstvo. Onaj dio zapljenjene zalihe, koji preostaje ..... usteg.uića nastalih troškova postupka (al, 5. § 5. naredbe) ima se na području kraljevina Hrvatske i Slavonije upotrebiti za opskrbu siromašnog pučanstva one općine, na čijem se je području prekršaj desio, a postupak radi prekršaja navedenih u § 5. naredbe spada u djelokrug redarstvenih oblasti I. molbe. Naredbe kr. ug. ministarstva od 13. travnja 19 6. broj 924 M. Pr. i od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr. proglašene su banskim naredbama od 30. lipnja 1916., broj IV — 1283. odnos to od danas broj IV — 1346. U Zagrebu, dne 20. svibnja 1917. Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. * * Naredba kr. ug ministarstva broj 1353/1917.M, Pr. o ustanovljenj u maksimalnih cijena, koje se smiju tražiti za hrastovusmrekovu koru (trijeslo), za šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovine i od smrekovog trijesa. \ Na temelju zakonskih ustanova o iznimnim mjerama za slučaj rata, odredjuje kr. ug. ministarstvo slijedeće § 1. . . - Maksimalne cijene, koje se smiju tražiti za hrastovu i smrekovu koru (trijeslo) za šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovine i |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 74 <-- 74 --> PDF |
-. šmrijekovog trijesla, ustanovljuju se u popisu koji sačinjava nadopunjujući dio ove naredbe. "* §2. Ovom naredbom ustanovljene maksimalne cijene ne protežu se na dobavu iz carinskog inozemstva. § 3. U ovoj naredbi ustanove ne primjenjuju se: 1. Kod onih zaliha trijesla, koje je Centrala za kožni obrt prije proglašenja ove naredbe na temelju naredbe broj 922 — 1916. M. Pr., izdane u predmetu prometanja zaliha hrastove i smrekove kore (trijesla), ili inače kupila; 2. Kod onih zaliha trijesla, kojima može vlasnik na temelju točke 3. § 4. naredbe broj 1351/1917. M. Pr., što je stupila na mjesto, naredbe citirane u I. točki ovog §-a, slobodno raspolagati. Glede zaliha spomenutih pod točkom 1. i 2. mjerodavne su u pogledu maksimalnih cijena i nakon proglašenja ove naredbe, ustanove do sad valjane naredbe broj 924/1916. M. Pr. U ovoj naredbi sadržane ustanove imadu se u ostalom primjenjivati i kod dobavnih obveza, preuzetih prije proglašenja ove naredbe u toliko, ukoliko još nisu bile izvršene na dan, kada je ova naredba stupila, na snagu; umjesto eventualno utaničenih viših cijena smiju se i kod ovih dobava tražit samo maksimalne cijene, ustanovljene ovom naredbom. §4. U obrazloženom slučaju može ministar trgovine na molbu dozvoliti izuzetak od ustanove ove naredbe. §5. Dok ova naredba stoji na snazi, zabranjeno je hrastovu i smrijekovu koru (trijeslo) šišku, ekstrat od hrastovine, kestenovine i smrekovog trijesla unatoč ovoj naredbi skuplje prodavati ili kupovati od postavljene maksimalne cijene. Tko ovu zabranu prekrši ili kod prekršaja na ma koji način sudjeluje, počinja prekršaj, te se imade kazni zatvorom do šest mjeseci i novčanom globom do dvije hiljade kruna. Kod odmjerivanja kazne imade se kao otegotna okolnost u obzir uzeti, ako je okrivljenik nastojao, da ustanove naredbe na koji god način izigra mimoilaženjem, naročito, ako je ove ustanove pokušao izigrati zahtjevanjem posebnih naknada, zaračunavanjem, nerazmjernih troškova, ili time, da je u savezu sa prodajom robe koja u pogledu cijene potpada pod ograničenje, zahtjevao kupnju robe za koje maksimalna cijena nije oblasno ustanovljena, uz cijenu, koja tržnji cijenu očevidno prekoračuje, ili je zahtijevao dobavu onakove robe očevidno ispod tržne cijene. Onaj, koji je zahtijevanu cijenu unatoč ovoj naredbi obećao ili platio, ne će se radi prekišaja proti ovog §-a kazniti, ako prekršaj prijavi oblasti. ....^....... |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 203 — U pogledu one zalihe glede koje je počinjen prekršaj, ima u smislu zakona mjesto zaplijeni. Jedna petina vrijednosti zaplijenjene zalihe pripada prijavitelju, a ostali dio uz odbitak nastalih troškova pripomoćnoj zakladi za nemoćne vojnike. Postupak radi ovog prekršaja spada u djelokrug upravne oblasti kao redarstvenog kaznenog suda, a u poslovnom području državnog redarstva prijestolnog i glavnog grada u djelokrug kr. ug. državnog redarstva. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postupat će radi ovog prekršaja nadležne oblasti prema tamošnjim pravnim propisima. §6. Ova naredba stupa na snagu dne 20. travnja 1917. Moć njezina proteže se na cijelo područje zemalja svete krune ugarske. Danom proglašenja ove naredbe gubi, u koliko iz § 3. ove naredbe ne slijedi što drugo, svoju valjanost naredba kr. ug. ministarstva broj 924/1816. M. Pr. (v. Budapesti Kôzlôny od 14. travnja 1916. broj 86) no kod prekršaja, koji su bili počinjeni za vrijeme valjanosti citirane naredbe, primjenjivati će se i odsele ta naredba. Budapešra, dne 16. travnja 1917. Stjepan grof Ti s za v. r. kr. ug. ministar predsjednik. Popis k naredbi broj 1353 — 1917. M. Pr, proglašene banskom naredbom od 20. svibnja 1917. broj IV. 1345. Maksimalne cijene, koje se smiju tražiti za hrastovu i smrekovu koru (trijeslo), za šišku, te za ekstrakt od hrastovine, kestenovide i smrekovoa trijesla : A. Smrekova kora. Zdrava, suha, roba, koja sadržava najviše 35% ljuskave kore, po 100 kg.: a) u obliku stablike 24 K b) stučena ili razdrobljena 30 K c) samljevena 32 K Ako sadržava više od 35% ljuskave kore, onda je cijena za svaki daljnji .;« ljuskave kore po 100 (sto) kilograma manja za 15 filira. Pokvareni trijes u robi imade se smatrati bezvrijednim. B. Hrastova kora. Zdrava, suha, roba, koja sadržava barem 50% prvoga reda i najviše 50% drugoga reda, po 100 kg.; a) u svežnju 28 K b) re7ana . 31 K c) samljevena 33 K Za robu lošije kakvoće može se tražiti samo primjerena niža ci jena. Kod izračunavanja te cijene valja u robi nalazeću se hrastovu koru prvog reda, što se nalazi u robi po 1C0 kg. i to |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 204 — kod robe u svežnjukod rezane robe sa 34 K 37 K hrastovu koru drugog reda po 100 kg. i to kod robe u svežnju sa kod rezane robe sa 22 K 25 K hrastovu koru trećeg reda po 100 kg., i to kod robe u svežnju kod rezane robe uzeti temeljem kod izračunavanja maksimalne cijene. Pokvareni trijes u robi imade se smatrati bezvrijednim. 14 K 17 K C. Šišk a Roba I. reda, je ona roba, koja nije trpjela od vlage, koja nema tudje primjese, te je dobro rukovana. Roba II. reda, koja je od vlage ili iz drugog razloga najviše do trećeg dijela oštećena. Roba III. reda je jače oštećena roba. Mjesto podrijetla: Roba, koja potječe iz područja zemalja svete krune ugarske (izuzevši županiju varaždinsku, zagrebačku, modruško-riječku, ličko krbavsku i bjelovarsku) cijena po 100 kg. u krunama I. reda 55, II. reda 41. III. reda 27. Roba drugoga podrijetla, eijena po 100 kg. u krunama J. reda 45, II. reda 32, III. reda 23. D. Ekstrakti trijesla. 1. Ekstrakt hrastovine 4.80. 2. Ekstrakt kestenovine 4.80. 3. Ekstrakt smrekovog trijesla 4.80. Cijena za svaki postotak trijesnog sadržaja po 100 kg u krunama. Pod naslovom uporabnine za bačve i padanja vrijednosti smije se po bačvi zaračunavati najviše 5 K. Za bačvu, koju kupac ne povrati može prodavalac tražiti najviše 30 K naknade. Općenite ustanove. U obe pod A., B., C. i D. ustanovljene maksimalne cijene uračunani su i troškovi dopreme do tovarišne postaje i tovarenja u željeznička kola (brodove). U slučaju kreditiranja kupovnine smije visina kamata, koji se povrh ustanovljene maksimalne cijene mogu zahtjevati najviše za 2°/e prekoračiti reeskomptni kamatnjak austro-ugarske banke, koji je vrijedio za vrijeme sklapanja posla. Ako je prodavalac na zahtjev kupca robu uskladištio za kasniju otpremu, može on povrh maksimalne cijene na temelju pogodbe tražiti i naknadu običnih skladišnina i drugog troška. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 77 <-- 77 --> PDF |
- 205 — Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 20. svibnja 1917. broj IV. 1346/1., izdana na temelju Previšnje ovlasti od 10 lipnja 1915., kojom se ustanovljuje postupak u slučajevima predvidjenim u §§3 . i 11. naredbe kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr. u predmetu prometanja kao i prijave zaliha hrastove i smrekove kore (trij esl ovin e) nadalje ekstrakta treslovnog materijala. Savezno sa mojom naredbom od danas broj IV. 1346, kojom se proglašuje naredbe kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr. u predmetu prometanja kao i prijave zaliha hrastove i smrekove kore (treslovine), nadalje ekstrakta treslovnog materijala, odredjujem glede postupka u slučajevima predvidjenim u §§ 3. i li . spomenute ministarske naredbe slijedeće: § L Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema tome bilo glede cijene preuzeća, bilo u pogledu prava ostupa (§ 3. ministarske naredbe od 16 travnja 1917. broj 1351 M. Pr) što Centrali za kožni obrt pripada na temelju posljednje alineje § 2. spomenute ministarske naredbe, to će kupovninu odlukom ustanoviti za mjesto smještenja robe nadležni prvomolbeni sud, i to prema oblastno ustanovljenim maksimalnim cijenama, to uz saslušanje jednog ili više strukovnjaka (vještaka), — ako je pako Centrala za kožni obrt izjavila, da na temelju zadnje alineje § 2. spomenute ministarske naredbe odustaje od posla, odlučiti će sud glede opravdanosti uporabe prava odstupa te prema tome i glede obvezanosti. — U slučaju saslušanja više vještaka neka jedan od njih bude po mogućnosti proizvadjač trijesa, a drugi po mogućnosti kidač trijesove kore ili pako tvorničar kože. Utok protiv prvomolbene odluke ne sprečava Centrala za to ni obrt u slučaju prijepora glede kupovnine u raspolaganju sa ponudjenom robom. — Protiv drugostepene izreke nema pravnoga lijeka. Odluka izrečena u tom postupku obvezatna je za obadvije stranke, a riješeno pitanje ne može ni u parnici biti predmetom prijepora. Glede nošenja troškova postupka odlučuje — uzevši u obzir okolnosti — sud prema svojoj uvidjavnosti. Sud će u ostalom postupati prema ustanovama desetog poglavlja gradjanskog parbenog postupnika (§ 219. gpp.). Glede prava i dužnosti ugovarajućih stranaka vrijede u svim drugim odnosima općenita pravna načela. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 206 — §2. Ne mogu li se stranke u slučajevima navedenim u § 11. al. prva spomenute ministarske naredbe nagoditi glede kakvoće robe, a prema tome i glede cijena, bit će za sudbeno ustanovljenje kupovnine mjerodavne ustanove § 1. ove naredbe s tim nadopnnjenjem, da utok podnesen protiv odluke prvomolbenoga suda u predmetu ustanovljenja kupovnine ne može služiti razlogom za odgodi predaje zalihe te^ predaju valja bezodvlačno ispuniti čim se po prvomolbenom sudu ustanovljena kupovnina isplati ili u sudbeni polog stavi. — Utok protiv prvomolbenoj odluci ne sprečava preuzimatelja u raspolaganju sa preuzetom zalihom. §3. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja, a predložiti će se saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u najbližoj sjednici. U Zagrebu, dne 20. svibnja 19.7. Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. Broj: 8969/1917. — Predmet: Izpiti lugarskih i lovačkih kadidata Oglas« U smislu ustanova §. 2. normativne naredbe kr. zem. vlade za unutarnje poslove od 2. ožujka 1891. broj: 30551 .. 890 u pogledu izpita za lugarsku, odnosno šumsko tehničku pomoćnu službu, te §. 3. naredbe iste zemalj. vlade od 28. studena 1898. broj: 53532. o obdržavanju ispitah kandidatah za lovo-nadzornu službu, imadu se molbe za pristup tim izpitima, koji će se obdržavati kod ove oblasti 18. sliedećih dana mjeseca lipnja, putem nadležne kr kot. oblasti odnosno gradskog poglavarstva đo konca svibnja o. g. ovoj kr. županijskoj oblasti predložiti. — Vlastoručno pisane molbe imadu biti obložene. — 1.) Krstnim listom. 2.) Svjedočbom obć. poglavarstva o političkom i moralnom ponašanju. — 3.) Svjedočbom o svršenim prednaucima. 4.) Svjedočbom o probavljenoj propisanoj praksi. — Kr. županijska oblast U Bjelovaru, dne 1. svibnja 1917. Uređuje pref. dr. Andrija Petračić. Tiskara C. Albrecht, Zagreb |