DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 215 pažnju treba posvetiti okolnosti, da ne bi moguće istim doveli podzemnu vodu više ležećih predjela, a time stvorili novi izvor močvare. Sve te okolnosti ispituju se kopanjem pokusnih jama do 1*5 met. dubine. Godine 1912. dobio sam nalog, da odvodnjim šumu „Panje" nedaleko Koprivnice. Uslijed pomanjkanja naravnog odvodnog recipijenta mislio sam upotrijebiti rečenu metodu, ali nije uspjela, jer je vodu vodeći sloj bio odviše horizontalan. Držim, da će taj slučaj nastupiti kod svih podravskih ili barem kod pretežnog dijela nizinskih šuma, kojima manjka naravni nadzemni odvodni recipijent. 2. Umjetni otpad. Ne može li se naravnim načinom otok vode polučiti, odnosno ne stoji li nam na raspolaganju naravni odvodni recipijent, preostaje nam jošte uporaba umjetnog otpada. Taj se umjetni otpad može postignuti na dva načina i to : 1. Da se voda iz odvodnih jaraka diže pomoću strojeva u višje ležeći odvodni recipijent. 2. Da se nisko ležeće šumsko tlo umjetnim načinom digne (kolmacija). Samo se po sebi razumije, da nam prvi slučaj ne će nikada doći kod odvodnja šuma u obzir, dočim se potonji rabi kod odvodnje nekih šumskih puteva. Ti se putevi nalaze u šumama, koje nisu jošte odvodnjene, ili koje ne posjeduju odvodni recipijent, a put se ne može nikako, ili barem ne bez velikog troška na drugo koje višje ležeće mjesto preložiti. Postupak je kod toga vrio jednostavan. Lijevo i desno od odvodnjiti se imajućeg puta izkopaju se materijalne jame, a dobiveni se zemljani materijal upotrijebi kao nasip. Visina tog nasutog puta nesmije biti manja od vodostaja najviše vode u šumi. Kod osobito močvarnih mjesta se preporučuje prije izvedenja nasipa obložiti tlo sa |