DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 217 — proizlazi, da popriječni prosjeci naših šumskih kanala, proračunati na temelju srednjo-europejskih oborina posjeduju zap. p. 100% veći propil, nego li je to od potrebe, a prema tome bi i trošak oko izvedenja istih bio za 100°/o veći. U Hrvatskoj pada najviše oborina u lipnju, srpnju i studenom. Interesantna je okolnost, da gradovi Regensburg i Augsburg imadu istu maximalnu dnevnu oborinu kao i podravske šume gjurgjevačke i o., dočim grad Osijek imade 110m/4 Rieka 130m/m, Fužine 160>, Vis 178m/m, a Dubrovnik 298./.. Svakako je najbolje, ako stoje na raspolaganju pouzdana meteorološka data, odrediti za svaku šumu napose maximalnu dnevnu oborinu. Prema starom pravilu uzimlje se, da Vs palih oborina izhlapi, Vs upija zemlja, a .3 otiče koritom kanala. Nu prema sustavu i kulturi tla jesu te količine vode razne. Prema Grave-u prosječno skoro polovica oborina izhlapi, Vs otiče, a Vo bude po bilinama apsorbirana. Da li je tlo propusno ili nepropusno, također je od najvećeg upliva na upijanje odnosno količinu vode, koja koritom kanala otiče. Po Belgrandu (Hydrografie des Seinebekens) upija suho i propusno tlo oborine do 20m/m potpuno. U šumama dolazi samo jedan dio oborina do zemlje. Kod listača zađržaje se zimi pp. 12% snijega na granama, dočim kod četinjača 60—70%. Slično se dogadja kod ostalih godišnjih doba obzirom na kišu. Zimi prodire kod šuma znatno manje vode u tlo, nego li na otvorenom polju, dočim je za vrijeme vegetacije taj omjer obratan. Šumsko tlo bez stelje upija za vrijeme vegetacije 2 puta, a ono sa steljom 3 puta više vode od tla na otvorenom polju. Ukupna količina u tlu se nalazeće vode izjednačuje se već skoro sasma u dubini od 1*2 metra. Kako se iz gornjih predpostava, koje zastupaju hydro jekti Wollny, Ebermaver, Stark, Schibler, Dalton i drugi Vidi; šve^šU te veličine obziforn na upijanje i ishlapljivanje |