DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 21Ô vode prigodom oborina kod šuma vrlo nestalne, s´ razlogž jer se te količine vode točno ustanoviti ne daju. Radi tog se preporučuje, da se kod proračuna prigodom šumskil kanalizacija pridrži staro pravilo, prema kojem o tiče ka nalom V» od palih oborina. Za to govori već i ti okolnost, da kod naših nizinskih šuma, kod kojih je tlo onako skoro prezasićeno vodom, ne može ni govora bit o kakvom možebitnom većem upijanju (vodnom kapaciteti tla), nego li je to kod tla na otvorenom polju (oranice) Od ne manje važnosti po količinu vode, koja koriton kanala otičc, jest osim oborina oborinsko područje. Cijel predjel, iz kojega se oborina sakuplja u kanalu, zove s« oborinsko područje; razvoda jesu međe oborinskog područja t-v ."f:-. f Slika L Razvode kanala pronađemo najlaglje iz nacrta, providjenih slojnicama ili pako kotama najviših mjesta. Veličina oborinskog područja ustanovljuje se polarnim planimetrom, planimetriranjem površine između razvoda. Iz veličine oborinskog područja i množine oborina može se proračunati količina vođe, koja se u kanalu sakuplja sa Q. površinu oborinskog područja sa P, a množinu oborinske vode na jedinicu površine i sekundu sa q, t. je: Q « P. q P q Q — —$~ (formula 1.) Kod tog se računa uvijek Q izražuje u kubičnim metrima, P u četvornim kilometrima, a q jest maximalna dnevna oborina po četvornom kilometru i sekundi. Za opredjeljivanje |