DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 228 —


računavanje popriječnog- prosjeka istog. Postupak je kod
toga indirektan, t. j . popriječni se prosjek ustanovljuje pokusnim
putem.


U tu svrhu izračuna se na temelju oborinskog područja
i maximalne dnevne oborine količina vode, koju
treba da kanal odvađa po formuli 1. Ta se količina vode
smatra kao zadata. Nadalje se ustanovi u uzdužnom prosjeku,
već prema terenskim prilikama dno kanala, a prema
tome i relativni pad /.


Nakon toga odabere se popriječni prosjek kanala od
prilike, pa se izpituje, koliku je količinu vode isti u stanju
odvađati. To se izpituje po formuli broj 2, koja glasi
Q = V. F. Srednja brzina vode izračuna se kod toga po


formuli broj 3. t. j . V = C. V RI. U toj nam formuli ozna-
F
čuje R hvdraulički radius —, a / relativni pad po kilometru
(%o).
Koeficienat C proračuna se po Kutterovoj formuli broj


4. Pronađe li se računom, da nam taj od prilike odabrani
profil odvađa točno po formuli 1. opredijeljenu količinu vode,
pridržaje se u cjelosti. U protivnom slučaju treba ga povećati
ili pako umanjiti, već prema tome, da li odvađa manju
ili veću količinu vode od zadate.
Taj se postupak opetuje sve dotle, dok se ne konstruira
profil, koji odvađa onu količinu vode, koja je jednaka
zadanoj, t. j . onoj ustanovljenoj po formuli 1.


Razumije se, da se samo pukom slučaju imade pripisati,
ako nam već prvi, t. j . od prilike odabrani profil odvađa
točno zadanu količinu vode. Taj se postupak opetuje
obično po nekoliko puta, dok dođemo do povoljnog rezultata.


U brojčanom primjeru biti će jošte o tom govora.
Imade kanala, koji su projektirani na čitavu duljinu sa
istim padom, a Imade i takovih, kod kojih se pad u poje