DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 231 kod toga ići do skrajnih granica. U protivnom slučaju imade minimalna brzina vode iznositi po sekundi i metru i to : 1. Ako voda nosi laki mulj 0´20 2. Ako predstoji bojazan, da će se istaložiti pješak . 0*45 Pošto nam je brzina vode prigodom opredjeljivanja dna izkopati se imajućeg kanala u uzdužnom prosjeku jošte nepoznata veličina, služimo se empiričkim pravilom. Prema tomu pravilu ne smije biti minimalni pad kod šumskih kanala manji od 10—20 centimetara, dok maximalni pad ne smije biti veći 80—100 centimetara po kilometru Imao sam prilike trasirati više šumskih kanala sa padom od 0-20e/Oo, koji bezprikorno funkcioniraju. Samo se po sebi razumije, da ti kanali sa malenim padom iziskuju savjesno godišnje čišćenje i uzdržavanje. U koliko može preveliki pad biti štetan po dno i po strane stijene kanala, prikazat ću na jednom slučaju iz moje prakse. Prigodom gradnje ceste Bjelovar—Novi Pavijani izveden je jedan dio ceste u četvrtom kilometru sa padom od 6-5%. Grabe bijahu projektirane sa širinom dna od 40 i dubinom od 50 centimetara, a cestovno je tijelo sačinjavao na cijelom potezu iskop. Pošto su grabe bile izkopane u praporu (Lôss), dakle jednom od najtvrđih zemljanih materijala, to nisam niti pomišljao na kakovo umjetno učvršćenje prostranih stijena i dna. Nu već nakon prvih kiša nastupilo je uslijed erozije vode takovo razaranje prostranih stijena i dna, da sam bio prinužden cestovnu grabu umjetnim načinom učvrstiti. U tu svrhu koncentrirao sam pad grabe na pojedinim mjestima sa napravom pletera (Cascada) iz vrbovih šiljaka i granja. Poradi malene dubine graba iznosio je razmak tih pletera tek nekoliko metara, sa visinom od par centimetara po pleteru. Već poslije razdoblja od godine dana obrasle su te grabe sa travom, pa je to umjetno učvršćenje dna postalo bezpredmetnim. |