DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 231


kod toga ići do skrajnih granica. U protivnom slučaju imade
minimalna brzina vode iznositi po sekundi i metru i to :


1. Ako voda nosi laki mulj
0´20
2.
Ako predstoji bojazan, da će se istaložiti pješak . 0*45
Pošto nam je brzina vode prigodom opredjeljivanja dna
izkopati se imajućeg kanala u uzdužnom prosjeku jošte nepoznata
veličina, služimo se empiričkim pravilom.
Prema tomu pravilu ne smije biti minimalni pad kod
šumskih kanala manji od 10—20 centimetara, dok maximalni
pad ne smije biti veći 80—100 centimetara po kilometru
Imao sam prilike trasirati više šumskih kanala sa
padom od 0-20e/Oo, koji bezprikorno funkcioniraju. Samo se
po sebi razumije, da ti kanali sa malenim padom iziskuju
savjesno godišnje čišćenje i uzdržavanje.
U koliko može preveliki pad biti štetan po dno i po
strane stijene kanala, prikazat ću na jednom slučaju iz moje
prakse.
Prigodom gradnje ceste Bjelovar—Novi Pavijani izveden
je jedan dio ceste u četvrtom kilometru sa padom od 6-5%.
Grabe bijahu projektirane sa širinom dna od 40 i dubinom
od 50 centimetara, a cestovno je tijelo sačinjavao na cijelom
potezu iskop. Pošto su grabe bile izkopane u praporu
(Lôss), dakle jednom od najtvrđih zemljanih materijala, to
nisam niti pomišljao na kakovo umjetno učvršćenje prostranih
stijena i dna. Nu već nakon prvih kiša nastupilo je uslijed
erozije vode takovo razaranje prostranih stijena i dna, da
sam bio prinužden cestovnu grabu umjetnim načinom učvrstiti.
U tu svrhu koncentrirao sam pad grabe na pojedinim
mjestima sa napravom pletera (Cascada) iz vrbovih šiljaka
i granja. Poradi malene dubine graba iznosio je razmak tih
pletera tek nekoliko metara, sa visinom od par centimetara
po pleteru. Već poslije razdoblja od godine dana obrasle su
te grabe sa travom, pa je to umjetno učvršćenje dna postalo
bezpredmetnim.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 232 —


Nakon što je opredijeljen popriječni prosjek i pad, slijedi
neposredno tehnička izvedba kanala.


Prije svega treba očistiti svijetlu prugu kanala od postojećih
stabala ili mladih kultura. Pod svijetlom prugom
šumskog kanala razumjevamo čistinu, koju u šumi tvori
tijelo kanala, kao što i prostor, koji se ostavlja lijevo i
desno kraj svakog kanala u svrhu, da se isti od padajućeg
lišča i granja zaštiti. Izkoljčenje i markiranje te pruge obavlja
se već prigodom trasiranja, dočim se drvo može doznačiti
kad je zato vrijeme, dapače i neposredno prije izvedenja
zemljoradnja. Širina te svijetle pruge jest ovisna o
širini kanala i starosti šume, te se izvađa lijevo i desno duž
cijele duljine šumskog kanala u širini od 4—8 metara. Potonja
se širina računa uvijek od lijevog i desnog ruba kanala.
Kada je na taj način očišćeno tlo, prelazi se na izkoljčenje
profila. Taj se posao obavlja pomoću libele i
šablone.


Kopanjem kanala treba započeti svakako od odvodnog
repicijenta s´ razloga, da nam voda kod iskopa ne smeta.
Da bi primjerice započeli izvađanjem zemljoradnja u sredini
kanala, napunila bi nam se graba odmah ili pako iza stanovitog
vremena posve sa vodom, koja ne bi mogla nikuda
oticati. Ta bi ´nam voda, smetala ili dapače radnje oko
izkopa posve onemogućila. Tehnička izvedba zemljoradnja
izvađa se lopatom ili pako lopatom uz pripomoć budaka.


Kod sastava proračuna troškova valja glede izvedenja
zemljoradna upotrijebiti slijedeće stavke:


1. Za izkop 1 m3 mehke zemlje t. j . takove, koja se
lopatom vaditi dade, bez razvožnje, ali sa tovarenjem na
nosila ili vozila, odnosno sa bacanjem na 3 m. daljine, kao
i sa poravnanjem dna i pokosa, uz zaračunanje potrebitog
oruđa, rekvizita i nadzora, uz upotrebu svih mjera opreznosti
za slobodan i siguran prolaz, dakle i uz rasvetu i
nadzor objekta po noći, treba 0*22 težaka.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 233 —


2. Za iskop 1 m3 srednje zemlje t. j . takove, koja se
lopatom uz pripomoć budaka ili krčenice kopati dade, treba
033 težaka, ostalo kao i u stavci 1.
3. Izkop u močvarnom tlu, ako se osušenje tla ne
može jednostavnim procjednicama polučiti, iziskuje veći
trošak od 15—20% od odnosnih jediničnih cijena za zemljoradnje
označene u točki 1. 2.
4. Kod iskapanja pod vođom do O30 m. dubine, pridodaje
se stavci 1. i 2. još 0*30 težaka, a 5% od izračunate
jedinične cijene pribraja se u ime režije.
5. Da se kubični metar zemlje (uporabom lopate) do
dubine vode od 0-70 m. izvadi, zatim u tačke natovari i na
stanovitom mjestu iztovari, kod čega se ima držati osnova
propisanih kosina kod izkopa i nasipa zajedno sa razvozom
do daljine od 10 m„ treba 0-55 težaka, a 15°/0 od izračunate
jedinične ciiene pribraja se u ime režije.
Kod novo kopanih kanala dolazi obično do uporabe
zemljoradnje označene pod točkama 1, 2 i 3, dočim se one
označene pod točkama 4 i 5, rabe kod produbljenja jur postojećih
kanala.


Kod izvedenja radnja deponira se polovica iskopane
zemlje u obliku nasipa s lijeve, a druga polovica s desne
strane kanala. Kod toga valja pripaziti osobito na tu okolnost,
da se zemlja po mogućnosri izbacuje čim dalje od
ruba kanala, jer bi u obratnom slučaju padale tijekom vremena
pojedine grude s raznih uzroka na dno kanala, pa bi
time ! smetale normalnom toku vode. Osim toga bi taj, tik
kraj kanala deponovani nasip povećao pritisak zemlje na
postrane stijene kanala, uslijed čega bi nastupilo postepeno
smicanje zemlje na dno. Na taj način odronjena zemlja nebi
samo smetala normalnom toku vode, već bi ista, nakon izminuća
stanovitog vremena, ugrozila i djelovanje čitavoga
kanala.


S toga mora kod svih šumskih kanala deponirana zem




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 26     <-- 26 -->        PDF

- 230 —
4. Ilovasti pijesak 1 : 2%
5. Vrlo sitni pijesak 1 : 3
Pokosi svih šumskih kanala u Podravini izvedeni su sa
nagibom 1 : IV*. Taj se nagib može sa rijetkim iznimkama,
kod svih naših šumskih kanala upotrijebiti.


Kako je poznato, brzina je vode u kanalu ovisna od
pada, profila i otpora, koji se oticajućoj vodi .suprot stavlja.
Manji i kraći kanalići, zatim grabe i cestovni rigoli mogu
se izvesti sa dosta znatnim padom, jer nam stoje na raspolaganje
sredstva, da se umjetnim načinom učvrste. Ta se
sredstva sastoje . polaganju fašina, busena, taraca i t. d.
na stijenama, odnosno dnu kanala. Drugačija je to stvar
kod šumskih kanala, koji posjeduju mnogo veću duljinu
mnogo veće dimenzije u profilu. Kod tih se kanala umjetne
gradnje u svrhu osiguranja profila ne isplaćuju.


Prema tome se kod potonjih imade brzina vode udesiti
tako, da nije na uštrb dobrom uzdržavanju postranih
stijena i dna.


Ta je dopustiva maximalna brzina ovisna u prvom redu
od materijala,.´od kojeg se sastoji tlo, u kojem je kanal izkopan,
te iznosi po sekundi i metru kod ;


tla sa muljem 011
finog pijeska 0-16
glinenog tla 0-23
pjeskovitog tla 0-46
masnog riječnog pijeska 0-50
šljunkovitog tla 0-96
tla sa krupnim kamenjem 1-23
tla od konglomerata ili škriljevca 1-86
tla od slojnatog kamena 227
pećinastog tla 3-70


Najmanja brzina vode, koju smijemo dati kanalu, je
ovisna o čistoći vode. U slučaju, da je ista posve čista t. j .
posve slobodna od raznih taloga i inih primjesa, može se




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 229 —


dinim potezima mijenja. Kod ovih potonjih treba za svak
potez napose opredijeliti popriječni prosjek kanala, jer je
pad od najveće važnosti za brzinu, a prema tome i količinu
vode, koja koritom otječe. To vrijedi za znatnije razlike u
padu, dočim se manje razlike od par centimetara po kilometru
mogu zanemariti.


Kod kanala sa većom duljinon, rastavlja se oborinsko
područje u više odsjeka. U tom će slučaju kod prvoga odsjeka
biti oborinsko područje, a prema tomu i količina vode,
mnogo manja nego li kod zadnjeg odsjeka. Radi toga će i
popriječni prosjeci kanala na početku bu\ mnogo manji od
onih na kraju.


Prema tome treba na svaki pojedini odsjek oborinskog
područja proračunati i posebni profil.


VI. O izvedenju šumskih kanala.
Kod izvedbe šumskih kanala treba u prvom redu pripaziti,
da se odabere odgovarajući profil i to s´ razloga, da
se osjegura nesmetani otok vode.


Koritu šumskih kanala prijeti pogibao koli od pritiska
zemlje na stijene, toli od žive sile vode na stijene i dno.
Da se otpor dna i stijena kanala protiv oticajuće vode umanje,
treba da je omjer između omočenog oboda i popriječnog
prosjeka kanala čim manji. Najzgodniji bi bio onaj profil, u
koji se dade upisati polukrug sa središtem u razini vode.
Pošto je ali takav profil kod otvorenih kanala, uslijed naravnog
nagiba zemlje neizvediv, rabi se u praksi uvijek
profil u obliku trapeza.


Stijene, odnosno pokosi zemljanih kanala, izvadjaju se
u nagibu, kojeg zahtjeva kut naravnog nagiba tla, iz kojeg
sastoje. Prema tome se pokosi šumskih kanala izvadjaju sa
nagibom kako slijedi :


1. Čvrsta ilovača 1 : 1 — 1 : 172
2. Glina, ilovača i šljunak 1 : ./2
3. Krupniji pijesak 1:2


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 228 —


računavanje popriječnog- prosjeka istog. Postupak je kod
toga indirektan, t. j . popriječni se prosjek ustanovljuje pokusnim
putem.


U tu svrhu izračuna se na temelju oborinskog područja
i maximalne dnevne oborine količina vode, koju
treba da kanal odvađa po formuli 1. Ta se količina vode
smatra kao zadata. Nadalje se ustanovi u uzdužnom prosjeku,
već prema terenskim prilikama dno kanala, a prema
tome i relativni pad /.


Nakon toga odabere se popriječni prosjek kanala od
prilike, pa se izpituje, koliku je količinu vode isti u stanju
odvađati. To se izpituje po formuli broj 2, koja glasi
Q = V. F. Srednja brzina vode izračuna se kod toga po


formuli broj 3. t. j . V = C. V RI. U toj nam formuli ozna-
F
čuje R hvdraulički radius —, a / relativni pad po kilometru
(%o).
Koeficienat C proračuna se po Kutterovoj formuli broj


4. Pronađe li se računom, da nam taj od prilike odabrani
profil odvađa točno po formuli 1. opredijeljenu količinu vode,
pridržaje se u cjelosti. U protivnom slučaju treba ga povećati
ili pako umanjiti, već prema tome, da li odvađa manju
ili veću količinu vode od zadate.
Taj se postupak opetuje sve dotle, dok se ne konstruira
profil, koji odvađa onu količinu vode, koja je jednaka
zadanoj, t. j . onoj ustanovljenoj po formuli 1.


Razumije se, da se samo pukom slučaju imade pripisati,
ako nam već prvi, t. j . od prilike odabrani profil odvađa
točno zadanu količinu vode. Taj se postupak opetuje
obično po nekoliko puta, dok dođemo do povoljnog rezultata.


U brojčanom primjeru biti će jošte o tom govora.
Imade kanala, koji su projektirani na čitavu duljinu sa
istim padom, a Imade i takovih, kod kojih se pad u poje




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 23     <-- 23 -->        PDF

227


tO in O CM ep op cp in


51-8
470


cb
S? Ci] CM


3
*


-*


o in O ç-in op CM
cb
i "*
"*


cb
cVl CM


* 4"
* * 4*


CM
in tO ep O) 00 l>


i .*
1—1


CO in
CM o o o


-*
5 5 9


.1
o o to CM ep 00 co in co co
i
°


cb îri
cio o o o o o


5 5 .1
-*


oo . co t-in C0 CM
CM o o ô o Ć5 ô o


4F
-4"


CO in tO CM o P l> CCN
ô ô © . © cb cji eb

.5 ep
o CM CM >1 CM CM
o


i


©
© ga © ai cj> eji
co 00 co 00


5 4f
co co co co


CM CM o 00
CM o cb © © ob ob


5
co oo 00 CO co oo co


o
00
CM
! ô a) 6o ob ob 00 ob 00 00
co 00 00 co CO čo__


CO
co


__85_
00 m ep

T
T*1


en 00 t00
oo oo co oo 00 co co


oo oo C0



-w


1
tb tb tb cb tb tb tb


CO
8 00 oo co co 00 co


co co co
o oo o op oo t-t


1 °>


C 1—l çb tb tb in in in m in


iS


oo
co co


00 00 00 oo oo


a
00
CNI o o t-
v 1 ih m


oo co
co ´TJ co co co co co


00


© 00 oo co 00 00 co 00 co co co
ob oo co ob co ob cb cb


lm i M


> oo 00 83 00 co co . co 00
ai . CM T* m in m m in m m in


o
CM CM CM CM CM CM CM -M CM CM
oo co 00
oo
oo co co 00 co co co


oo . O m m tO CO CO
ô


00 oo
00 co co oo OO co co 00 co


oo
m in to 00 op 00


1 *°


o
CM co co co CO oo-co CO co


ô 1 a)
ô o o o o o Ô o ô


00 co
to © CM in in tO CO tO


-*


ô 1 ob ob cb © © © en eb O) cb
CM CM CM CM CM CM CM CM CM CM CM


co oo
CM CM co co


1
^


© 1 tb ob ob cb ob ob ob ob
CM CM CM CM CM CM .. oo


*4 CM
CM o co -t m in co tO
o
1 1 in tb tb tO tb b tb tb cb cb
CM
CM
CM CM CM CM CM CM CM CM


co


CM o
co m m tO to


o 1 1
ob cb iit
CM
CM CM CM CM CM CM CM CM


M
o ep
co in tp 00 cp o o
CM CM
CM CM CM CM CM CM CM CM CM CM


ô 1 1
ô


m o CM in tO
ô 1 1 in tb t-t-


CM in
CM co to 00 O) p


a
« o ©


CL
Ô ô o o ô ô Ô o o


°


o o


Ta je formula mnogo jednostavnija od Kutterove.
Tek nakon tih općenitih razmatranja o množini i sredj
oj brzini vode, koja kanalom struji, može se preći na pro




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 22     <-- 22 -->        PDF

- 226


6. Za kanale od zemlje, koji su čisti 0.0250
7. Za kanale od zemlje, koji su malo
zarašteni 0-030O
. 8. Ža kanale od zemlje, koji su zlo
držani 0-0350


9. Potoci sa oblučjem i muljem . . 0-0400 do 0-0600
Kod svih šumskih kanala imade se kao koeficijenat hrapavosti
upotrijebiti onaj označeni pod točkom 7, t. j . n = 0´030.
Kutter je izračunao posebne tablice, gdje se može C bez
mnogog računa iz tabela izračunati (vidi stranu 227).
Ta nam tablica za razne vrijednosti od R i I prikazuje
koeficenat C, obzirom na . = 0030. Za vrijednosti od /
i R, koje nisu točno u tablici izkazane, pronađe se koeficenat
C interpolacijom. Potanje o tom slijedi u brojčanom
primjeru.


Nova nam Kutterova formula daje najtočnije rezultate,
te se može za sve vrsti i kod svih oblika kanala upotrijebiti.
Tečajem moje prakse rabio sam izključivo samo Kutterovu
formulu i to sa najboljim uspjehom.


S mnogo strana hvaljena je za proračunavanje srednje
brzine i Bazinova najnovija formula (vidi Centralblatt der
Bauverwaltung 1898.), koja glasi:


87. RTT
V =
1 +


R


Y je ovdje opet koeficijenat odvisan od naravi kanala,
koji varira između 0*05 i 1*75.
Za Šumske kanale (sa n = 0030 po Kutteru) može se
uzeti Y=- l´OO — 1-20.


Pošto tu formulu nisam kod šumskih kanala nikada
rabio, ne mogu o njoj izreći svoj sud. Bilo bi vrlo zanjimivo,
kada bi koji od g. g. kolega istu prigodom odvodnje
upotrijebio, pa bi se na temelju izkopanih kanala uporabivost
iste kod šumskih kanala prosuditi mogla.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 225
Q., površinu popriječnog prosjeka sa F, a srednu brzinu
vode sa V,


Q


to je V = -p> a prema tome je:


Q = V. F . . . . (formula 2.)


Prvi, koji je pronašao, da je srednja brzina vode ovisna
od pada i popriječnog prosjeka kanala, bio je Brahms, a
poslije njega odmah Cheri, koji su god. 1775. na temelju
pokusa postavili formulu:


V = C X7 .... (formula 3.)


Kod te formule označuje V srednju brzinu, / relativni
pad, a C nam predstavlja koeficijenat, koji je od naravi
vodotoka ovisan. Relativni je pad, pad na jedinicu du...
h


ijine -j.
Ova temeljna jednačba rabi se sve do dandanzs, samo
se radi o tom, da se ustanovi koeficenat C.
Za ustanovljenje ovoga koeficijenta sastavili su Ganguillet
i Kutter na temelju bezbroja opažanja i mjerenja
novu formulu :


too + 23 + o^om


C= (formula 4.)


´4--^>.* m


U toj je formuli n koeficijenat hrapavosti, za koje je
Kutter ustanovio slijedeće vrijednosti:


1. Za glatke kanale od struganih dasaka
ili uglađenoga cementa sa . . . 0´0085 do 0´...
2. Za kanale od hrapavih dasaka sa 0-0110 do 0*0130
3. Za kanale od dasaka sa rebrima
iznutra sa 0-0130 do 0-0215
4. Za kanale od tesanog kamena ili
cigle s? . . , 0-0120 do 0-0200 4.
5. Za kanale od kamena lomna oblika
sa 0-0140 do 00220


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 224 —


3. Otpor uslijed vijuganja korita.
4. Otpor uslijed nepravilnosti korita.
5. Otpor uslijed sadržaja taloga.
6. Otpor zraka i zračnih struja.
Ustanoviti brzinu gibanja vode u koritu je u dinamici
jako- komplicirano. Teoretičkim putem ne može se do tog
zakona doći, nego se svi ti zakoni ustanovljuju empiričkim
i experimentalnim putem, a to su obavili Eitelwein, Bazin,
Darsy, te Ganguillet i Kutter. Najbolje i najtočnije su formule
od Ganguilleta i Kuttera, jer su nađene na temelju
ećperimentalnih kanala.


Slika 5.


Brzina vode je put, što ga oticajuća voda u jedinic
vremena provali. Ona je ovisna: 1. od relativnog pada,


2. od oblika popriječnog prosjeka, 3. od oblika i materijala
stijena korita. Popriječni prosjek vodotoka je prosjek
vertikalne ravnine, položen okomito na maticu korita. On je
omeđašen sa visinom vode t i stijenama korita, a označuje
se sa F. Obod korita zovemo „omočeni obod" = u = abcd
F


(slika 5.), a razmjer između —- = R označuje nam hidraulički
radius. Čim je veći omočeni obod kod stanovite površine,
tim je manja brzina, a veće trenje i obratno. Čim je
veći hydraulicki radius, tim je veća brzina. Čim je manja
dubina, tim je i manja brzina.


Za hydrotehniku su od najveće važnosti srednje brzine
vode, jer nam ta brzina služi za proračunavanje množine
vode kod svakog kanala. Srednja brzina je poprečna brzina
u cijelom profilu. Označimo li množinu oticajuće vode sa




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 223 —


strument od Neuhôfera, kojim sam polučio iste rezultate kao
što sa malim Starckeovim strojem za razanje, prigodom detailnog
razanja kod regulacije Save.


Dopustiva razlika kod kontrolne nivelacije uzdužnog
prosjeka kanala, ne smije biti veća od 3 mm. po kilometru.
Stalne točke odabiru se najbolje na panjevima, odnosno
žilju stabla. Za početnika biti će dobro, ako se iste
polažu u razmaku od 300—500 metara.


Tako snimljeni uzdužni prosjek teraina nanese se na
milimetrički papir i to duljine u mjerilu 1 : 2.500, a visine
u mjerilu 1 : 100. Popriječni prosjeci nanašaju se u mjerilu


1 : 100. U tako konstruirani uzdužni prosjek teraina uriše se
dno novoga kanala. Osobita se pažnja kod trasiranja imade
posvetiti šiljcima, koji označuju visinu teraina. Ti se šiljci
izrađuju iz kalane hrastovine i zabijaju ravno sa terainom
u zemlju. Kod jako močvarnih šuma izrađuju se do 70 cm.
duljine. Za šiljke, na kojima su obilježeni profili, može se
upotrijebiti svaki materijal, koji nam stoji na raspolaganjuj
Samo trasiranje može se najbolje i najtočnije provest
za vrijeme najveće suše.


V, Opredjeljivanje popriječnih prosjeka
šumskih kanala.


Kod proračunavanja popriječnih prosjeka kanala, mora
nam biti u prvom redu poznata srednja brzina i količina
vode, koju profil može odvađati.


Voda teče u otvorenom i naklonjenom koritu po zakonu


teže, odnosno po zakonu o kosoj ravnini. Prema tome bi


gibanje moralo biti pospješno, no u istinu nije takovo, jer


se pospješenje gubi uslijed trenja unutar korita. Iz ovog raz


loga smatra se tok vode kao jednolično gibanje. Otpor, koji


upliviše na oticanje vode jest slijedeći:


1. Kohezija vodenih čestica.
2. Adhezija vodenih čestica na stijenama.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 18     <-- 18 -->        PDF

m -


Suma označena u slici 3. dugačka je i uzka; trasa kanala
položena je sredinom iste tako, da će kanal moći odvodnjiti
bez sumnje svu stagnirajuću vodu. Kod šume u
slici 4, koja je više kvadratičnog oblika, projektirana su dva
kanala, i to u razmaku, da može svaki od njih odvadjati
polovicu oborinske vode, što valja kod proračunavanja popriječnih
prosjeka kanala uzeti u obzir. Nastupi li slučaj, da
kod toga ostane ipak jedan dio šume močvaran, pomažemo
li detailnom kanalizacijom.


Nakon toga, kada je već po kojem od prije navedenih
načina izkolčenja trasa kanala u naravi, snime se kutevi
poligona trase, u svrhu izkolčenja lukova (zavoja). Kružne
je lukove najbrže i najbolje izkolčiti ordinatama iz tangente
pomoću tablica od Sarrazina i Oberbečka.


Kod toga valja uzeti kao pravilo, da polumjer luka ne
smije biti manji nego li je deseterostruka širina kanala.
Pošto nam je širina kanala za vrijeme trasiranja jošte
nepoznata, dovoljno ju je ustanoviti od prilike. Za vrijeme
trasiranja izkolčuju se samo tri točke luka i to, početak,
sredina i konac luka, dočim se međutočke izkolčuju za
vrijeme profiliranja, odnosno izvedenja zemljoradnja. Kada
su tamo kutne točke i lukovi izkolčeni, prelazi se na stacioniranje
trase. Profili polažu se kod nizinskih šuma u razmaku
od 50 metara i svuda tamo, gdje se teren lomi. Ovo
potonje, u svrhu ustanovljenja točne kubature izkopa. Nakon
stacioniranja prelazi se na niveliranje uzdužnog i popriječnih
prosjeka trase kanala. Uzdužni i popriječni prosjeci trase
snimaju se u odvodne svrše uvijek zajedno, jer je posao
napredniji. Nivelacija sama obavlja se uvijek metodom iz sredine,
kod koje se eliminira upliv refrakcije, visina stroja, i
eventualna pogri eška neparalelnosti osi dalekozora i libele.
Prije svake nivelacije valja stroj ispitati, da li je u redu. U
protivnom slučaju treba ga rektificirati, što osobito vrijedi
za libele. Za rezanje upotrijebljuju se strojevi, koji nam
stoje na raspolaganju. Ja rabim već 11 godina busolni in




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 17     <-- 17 -->        PDF

- 2žl -li
su zbilja najniže ležeći dio terena, pa jesu li uopće kod
zamočvarenja šume odlučni.


Obistine li se te sve okolnosti, pridržati ćemo projektiranu
trasu i na temelju iste izkolčiti kanal u naravi. Kod
toga bi bilo vrlo pogriješno, kad bi se samo prema u katastralnoj
mapi urisanim jarcima opredijelila trasa kanala, bez
predhodnog točnog pregledanja šume. Imade u mnogo slučajeva
nizinskih kotlina, koje su mnogo niže od samih jaraka,
pa bi doduše voda iz jaraka posve, nu iz kotlina tek samo
djelomično otekla. Takova bi kanalizacija bila manjkava.


Nema sumnje, da nam ti u katastralnim mapama jarci,
posao kod trasiranja znatno smanje, te time nepotrebno trčkaranje
i krčenje po šumi uštede.


Kod šuma, kod kojih nisu u katastratnim mapama
snimljeni jarci, postupak je obratan. Na licu mjesta
odabere se trasa kanala, koja se kasnije naknadno u katastralnu
mapu uriše. Posao taj iziskuje mnogo više vremena i truda.


Imade i takvih šuma, u kojima nema ili barem nema
dosta markantnih jaraka, a skroz su močvarne. Kod tih šuma
se visinske razlike u terenu ne opažaju od oka niti za vrijeme
povodnja, a kamo li za vrijeme sušnih godišnjih doba.
U tom bi slučaju mogli točno ustanoviti trasu kanala jedino
pomoću slojnica. Pošto je ali tahimetričko snimanje slojnica
u šumi preskupo radi prevelikog krčenja i stim skopčanog
gubitku vremena ne provađa se u praksi nikada. Kod takovih
se šuma polaže trasa kanala od prilike, već prema
obliku šume. Taj se posao obavlja na mapi, pa se kasnije
trasa na licu mjesta izkolči kako to pokazuju slike 3 i 4.


Slika 3. Slika 4.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 16     <-- 16 -->        PDF

-Ž20 -


Slika 2.


Osim, toga treba kod toga pripaziti i na to, da nam
budu stranice poligona trase što dulje, odnosno upotrijebit
ćemo,f . koliko to prilike iste dopuštaju, za trasu kanala
sam pravac. Na taj način olahkoćuju nam trasirani kanali
laglji nadzor šume, i nadzor kanala samog, a mogu se osim
toga zgodno upotrijebiti za među odjela ili kao stajališta
kod |ova sa pogonom. Riječju, kanal nam u neku ruku preuzima
ulogu prosjeke. ,


Zafo se kod trasiranja istih treba po mogućnosti uzeti
obzir i na unutarnje podijelenje šume. Ako to terenske prilike
dopuštaju, položiti ćemo trasu tako, da nam se podudara
sa međama jedinica ili srezova, odjela ili odsjeka.


Nikada ne valja položiti trasu kanala točno koritom jarka
i to s´ razloga, jer nam se duljina istog povećaje na trošak
pada, koji kod nizinskih šuma i onako nije prevelik. Već i
tlocrt trase imao bi sve prije, nego li oblik umjetno izvedenog
vodotoka.


U tu pogriješku padaju skoro svi početnici, misleći time
prištediti na izkopu zemljanog materijala poradi manje dubine
kanala. Ta prištednja nije u istinu nikakva ili vrlo neznatna,
obzirdm nâ mngô veću duljinu trase.


Prije negô li će se položiti, trasa kanala u naravi, treba
izpitati, nisu li moguće u katastralnim mapama urisani glavni
jarci. U slučaju da jesu, uriše se odmah privremena trasa
olovkom u mâpu.´ Nakon toga valja na licu mjesta izpitati
kakvoga su karaktera ti jarci, da li ima u njima vode, da




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 216


oborinskog područja rabe se uvijek karte generalnog stožera
u mjerilu 1 : 75.000. Oborinsko se područje u nacrtima polaže
obično zelenom bojom.


Vrlo je lako opredijeliti razvode kojeg vodotoka u bregovitom
ili pako brežuljkastom terainu. Već same crtice i gusto
poredane kote su. putokaz, kojim se smjerom imade markirati
razvode. U takovom se terainu gotovo uvijek razvode podudara
sa postojećim putevima.


Drugačije je to kod nizinskih šuma. Pošto je teren skoro
sasma horizontalan, nema u nacrtu ni šrafa, a niti stojnica,
već po koja u dalekom razmaku porazbacana kota. Taj se
posao ne može obaviti u kancelariji kod stola, već treba
terain na licu mjesta sa nacrtom u ruci izpitati i obići, te
pomoću u nacrtu se nalazećlh kota markirati razvode. O tom
će još biti govora u praktičnom primjeru, koj slijedi kasnije.


Posebne izmjere i nivelacije u svrhu opredjeljivanja
razvoda kod nizinskih šuma ne provađaju se nikad radi
prevelikoga troška.


Za razliku od oborinskog područja je močvarno
područje, t. j. kraj, u kojem zamočvarenje postoji. To se
močvarno područje opredijeljuje samo u onom slučaju, kod
kojeg doprinašaju u svrhu odvodnje i ostali interesenti.


IV. Trasiranje šumskih kanala.
Trasa svakog šumskog kanala mora biti položena tako,
da vodi kroz najniže ležeća mjesta šume. Ta su mjesta
obično u našim nizinskim, a osobito kod naših podravskih
šuma već u naravi označena raznim jarcima i uvalama,
koji nam olahkočuju opredjeljivanje trase. Ovi su jarci za
podravske šume karakteristični. Trasa kanala polaže se
uvijek tako, da budu ti jarci u glavnom križani, odnosno
prosjecani kanalima, kako nam to zorno prikazuje slika
broj 2,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 21Ô


vode prigodom oborina kod šuma vrlo nestalne, s´ razlogž
jer se te količine vode točno ustanoviti ne daju. Radi tog
se preporučuje, da se kod proračuna prigodom šumskil
kanalizacija pridrži staro pravilo, prema kojem o tiče ka
nalom V» od palih oborina. Za to govori već i ti
okolnost, da kod naših nizinskih šuma, kod kojih je tlo
onako skoro prezasićeno vodom, ne može ni govora bit


o kakvom možebitnom većem upijanju (vodnom kapaciteti
tla), nego li je to kod tla na otvorenom polju (oranice)
Od ne manje važnosti po količinu vode, koja koriton
kanala otičc, jest osim oborina oborinsko područje. Cijel
predjel, iz kojega se oborina sakuplja u kanalu, zove s«
oborinsko područje; razvoda jesu međe oborinskog područja


t-v ."f:-. f
Slika L


Razvode kanala pronađemo najlaglje iz nacrta, providjenih
slojnicama ili pako kotama najviših mjesta. Veličina
oborinskog područja ustanovljuje se polarnim planimetrom,
planimetriranjem površine između razvoda. Iz veličine oborinskog
područja i množine oborina može se proračunati
količina vođe, koja se u kanalu sakuplja sa Q. površinu
oborinskog područja sa P, a množinu oborinske vode na
jedinicu površine i sekundu sa q, t. je:


Q « P. q
P q


Q — —$~ (formula 1.)


Kod tog se računa uvijek Q izražuje u kubičnim metrima,
P u četvornim kilometrima, a q jest maximalna dnevna
oborina po četvornom kilometru i sekundi. Za opredjeljivanje




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 217 —


proizlazi, da popriječni prosjeci naših šumskih kanala, proračunati
na temelju srednjo-europejskih oborina posjeduju
zap. p. 100% veći propil, nego li je to od potrebe, a prema
tome bi i trošak oko izvedenja istih bio za 100°/o veći.


U Hrvatskoj pada najviše oborina u lipnju, srpnju i
studenom. Interesantna je okolnost, da gradovi Regensburg
i Augsburg imadu istu maximalnu dnevnu oborinu kao i
podravske šume gjurgjevačke i o., dočim grad Osijek imade
110m/4 Rieka 130m/m, Fužine 160>, Vis 178m/m, a Dubrovnik
298./.. Svakako je najbolje, ako stoje na raspolaganju
pouzdana meteorološka data, odrediti za svaku šumu napose
maximalnu dnevnu oborinu.


Prema starom pravilu uzimlje se, da Vs palih oborina
izhlapi, Vs upija zemlja, a .3 otiče koritom kanala. Nu prema
sustavu i kulturi tla jesu te količine vode razne. Prema
Grave-u prosječno skoro polovica oborina izhlapi, Vs otiče,
a Vo bude po bilinama apsorbirana. Da li je tlo propusno
ili nepropusno, također je od najvećeg upliva na upijanje
odnosno količinu vode, koja koritom kanala otiče. Po Belgrandu
(Hydrografie des Seinebekens) upija suho i propusno
tlo oborine do 20m/m potpuno.


U šumama dolazi samo jedan dio oborina do zemlje.
Kod listača zađržaje se zimi pp. 12% snijega na granama,
dočim kod četinjača 60—70%. Slično se dogadja kod
ostalih godišnjih doba obzirom na kišu. Zimi prodire kod
šuma znatno manje vode u tlo, nego li na otvorenom polju,
dočim je za vrijeme vegetacije taj omjer obratan. Šumsko
tlo bez stelje upija za vrijeme vegetacije 2 puta, a ono sa
steljom 3 puta više vode od tla na otvorenom polju. Ukupna
količina u tlu se nalazeće vode izjednačuje se već skoro
sasma u dubini od 1*2 metra.


Kako se iz gornjih predpostava, koje zastupaju hydro


jekti Wollny, Ebermaver, Stark, Schibler, Dalton i drugi


Vidi; šve^šU te veličine obziforn na upijanje i ishlapljivanje




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 216


nevezanim fašinama, dočim se 25 cm. ispod planuma polažu
vezane fašine sa promjerom od 30 cm.
Pri tom nam predstavlja nasuti put izsušeno tlo, a materijalne
grabe odvodni recipijent.


Izvedba ovakvih puteva preporučuje se samo na kratke
distance i to radi prevelikoga troška. Za veće duljine bila
bi svakako detailna kanalizacija na mjestu, izuzev slučaj,
gdje manjka odvodni recipijent.


IH. Množina odvodnjiti se imajuće vode i oborinsko
područje.


Kod opredjelivanja poprečnih prosjeka šumskih kanala
je od najveće važnosti, da se ustanovi množina vode, koju
će ti kanali morati odvađati. Ta je količina vode u prvom
redu ovisna o oborinama.


Kod kanalizacije šuma, dolaze u obzir samo maximalne
dnevne oborine, apstrahirajući dakako od proloma
oblaka, kod kojih je ta količina vode mnogo veća.
Maximalna dnevna oborina računa se uvijek u razmaku od
24 sata.


U srednjoj Europi iznaša maximalna dnevna oborina,


-´ proračunana na temelju data od 30 godina 100—150"^,
ili 1160—1740 litara na četvorni kilometar i sekundu. Imao
sam prilike viditi popriječne prosjeke nekih kanala, koji su
proračunati i izvedeni na jemelju tih data (100^/- ili 1160
litara po . kim. i m.), ali su preveliki, jer ne odgovaraju
našim oborinskim prilikama. Opredijelio sam na temelju
meteorologijskih data od 20 godina unatrag maximalnu
i dnevnu oborinu za podravske šume imovne općine gjurgjevačke
sa 48m/m, što dolazi po četvornom kilometrusekundi 555-5 litara. Da je ta količina izpravno odabrana,
dokazuju popriječni prosjeci mnogih kanala, koje sam
trasirao i koji bezprikorno funkcioniraju.
Držim, da se nebi učinila prevelika pogriješka, kad bi
se ta data upotrijebila i kod ostalih nizinskih šuma. Iz rečenog




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 215
pažnju treba posvetiti okolnosti, da ne bi moguće istim doveli
podzemnu vodu više ležećih predjela, a time stvorili novi
izvor močvare.


Sve te okolnosti ispituju se kopanjem pokusnih jama
do 1*5 met. dubine.


Godine 1912. dobio sam nalog, da odvodnjim šumu
„Panje" nedaleko Koprivnice. Uslijed pomanjkanja naravnog
odvodnog recipijenta mislio sam upotrijebiti rečenu metodu,
ali nije uspjela, jer je vodu vodeći sloj bio odviše horizontalan.


Držim, da će taj slučaj nastupiti kod svih podravskih
ili barem kod pretežnog dijela nizinskih šuma, kojima manjka
naravni nadzemni odvodni recipijent.


2. Umjetni otpad.
Ne može li se naravnim načinom otok vode polučiti,
odnosno ne stoji li nam na raspolaganju naravni odvodni
recipijent, preostaje nam jošte uporaba umjetnog otpada.
Taj se umjetni otpad može postignuti na dva načina i to :


1. Da se voda iz odvodnih jaraka diže pomoću strojeva
u višje ležeći odvodni recipijent.
2. Da se nisko ležeće šumsko tlo umjetnim načinom
digne (kolmacija).
Samo se po sebi razumije, da nam prvi slučaj ne će
nikada doći kod odvodnja šuma u obzir, dočim se potonji
rabi kod odvodnje nekih šumskih puteva. Ti se putevi nalaze
u šumama, koje nisu jošte odvodnjene, ili koje ne posjeduju
odvodni recipijent, a put se ne može nikako, ili barem ne
bez velikog troška na drugo koje višje ležeće mjesto preložiti.
Postupak je kod toga vrio jednostavan.


Lijevo i desno od odvodnjiti se imajućeg puta izkopaju
se materijalne jame, a dobiveni se zemljani materijal upotrijebi
kao nasip. Visina tog nasutog puta nesmije biti manja
od vodostaja najviše vode u šumi. Kod osobito močvarnih
mjesta se preporučuje prije izvedenja nasipa obložiti tlo sa




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 10     <-- 10 -->        PDF

- 214 —
za razliku od umjetnog, kod kojeg se odvodnjit se imajuća
voda mekaničkim načinom u više ležeći odvodni recipijent
diže. Ovaj potonji ne dolazi kod odvodnja Šuma gotovo
nikada u obzir. Dali postoji naravni otpad ili ne, izpituje
se pokusnom nivelacijom.


1. Naravni otpad.
Među naravne otpade šuma ubrajamo rijeke, potoke,
kanalizacije prvoga reda, razne šumske i međašne grabe,
u kojima je voda kadra dalje oticati. Ovamo moramo ubrojiti
i takove potoke, međašne ili ine šumske grabe, koje se bez
velikih tehničkih poteškoća dadu produbljenjem urediti, da
služe za odpad. Postupak kod opredjeljivanja odvodnog
recipijenta jest slijedeći :
Nivelacijom ustanovi se kota mjesta, koje mislimo upotrijebiti
kao odvodni recipijent, kao što i kota najnižeg dijela
šume. Nakon toga pribroji se dubini izkopati se imajuceg
kanala veličina pada, koji je nužan da voda oticati može.
Ta se suma odbije od kote najnižeg dijela šume, pa se
time dobije veličina, koja odgovara koti dna izkopati se
imajuceg kanala. Nastupi li slučaj, da je kota dna kanala
jednaka ili veća od kote mjesta, koje želimo upotrijebiti kao
odpad, to naravni odvodni recipijent postoji i odvodnja je
moguća. Ako li je pako kota dna kanala manja, onda naravni
odvodni recipijent ne postoji i odvodnja je nemoguća.
Kada nastupi slučaj, da nam manjka odvodni recipijent,
možemo pokušati, ne bi li se moguće voda dala spustiti u
niže ležeći vodu vodeći sloj. Nu ta vrst naravnih podzemnih
recipijenata ne smije ležati u odveć velikoj dubini, zatim
mora taj vodu vodeći sloj posjedovati odgovarajuću debljinu,
tako, da je kadar primati u se svu odvodnjiti se imajuću
nadzemnu vodu. Osim toga mora taj sloj ležati pod stanovitim
kutem, da može voda u njem oticati. Taj sloj nesmije
imati primjesa ili taloga od nepropusnog materijala, već
mora sastojati iz prilično čistog pijeska ili šljunka. Osobitu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 213
potpunoj mjeri obavljati. Naprotiv se stvaraju spojevi, koji
škode šumskom uzgoju: nastaje kiseli humus.


2. U tlu stagnirajuća voda pravi zapreku prodiranju
kišnice u tlo. Uslijed toga spriječava blagotvorno njezino
djelovanje, koje se sastoji u tom, da obogaćuje šumsko tlo
hranjivim spojenima (dušik), a izim toga kiša pospješuje
cirkulaciju zraka.
3. Močvarno tlo pogoduje razvitku raznog korova i
drača, koji šumskim kulturama oduzimlje hranu. Taj korov
znade porasti često u tolikoj mjeri, da uguši mlade kulture,
koje se već uslijed vlage ne mogu snažno razvijati.
4. Sastojine, koje rastu na močvarnom tlu, u velikoj su
mjeri podvržene raznim oštetama i bolestima (mraz, gljive)
kao što i štetama od zareznika.
To vrijedi koli za vrijeme vegetacije, toli i nakon obavljene
sječe.


Temeljito obavljenom odvodnjom se ti uzroci odstranjuju.


Osobitim pratiocima močvarnih podravskih šuma, mogu


se smatrati mnogo stotina godina stara hrastova stabla, koja
se nalaze naplavljena često puta u dosta znatnoj dubini
izpod površine. Ti se hrastovi trupci ne nalaze samo izpod
današnjeg šumskog tla, već i u susjednim livadama, a narod
ih nazivlje »gredama". — Te je „grede" u livade otplavila
voda ili je pako u prijašnje doba na istomu mjestu opstojala
šuma. Ti su trupci sad crne boje kao antracit, sad smeđe
kao lignit, već prema starosti, kako dugo leže pod zemljom.
Tamošnji ih žitelji traže željeznim šipkama i prodaju — već
prema niansi crne boje — uz skupi novac, jer služe za imitaciju
ebanovine.


II. O odvodnom recipijentu šuma (odpadu).
Šuma se može samo u onom slučaju odvodnjiti, ako
nam stoji na raspolaganju odvodni recipijent, u koji možemo
vodu iz odvodnih jaraka ispustiti. Leži li odvodni recipijent
niže od najnižeg dijela šume, označuje se isti kao naravni,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 212 Većina
močvarnih podravskih šuma spada u drugu
kategoriju.


Razumije se, da je u svim tim slučajevima od potrebe
izvedenje umjetnog odvodnog recipijenta, što se postigne
provedenjem kanalizacije. «


Čim je odvodnja provedena, stavi se stagnirajuća nad


t; zemna i podzemna voda u gibanje u smjeru otpada sve
dotle, dok ne postigne svoj konačni cilj t. j . novo izkopani
kanal. Rahlo i propusno šumsko tlo pogoduje tom gibanju,
odnosno oticanju vode, dočim ga nepropusno tlo usporuje.
´ U čim većoj mjeri tlo sastoji iz nepropusnog materijala,
tim je i to oticanje polaganije.


Od velike je nadalje važnosti, da se znade, od kuda
dolazi ta stagnirajuća voda; jeli potiče od atmosferijskih
oborina ili pako uslijed podzemne vode. U prvom slučaju
može se množina odvodnjit se imajuće vode vrlo lako i
točno ustanoviti pomoću oborinskog područja; u drugom
slučaju mogu se samo tek nestalni podatci pomoću mjerenja
pokusnih jama polučiti, a množina odvodnjit se imajuće
vode morati će se općenito empiričkim načinom ocijeniti.


Kod naših nizinskih šuma će taj potonji slučaj rijetko
kada nastupiti.
Močvarno se šumsko tlo prepoznaje odmah od oka,
pa nisu nužna nikakva dalnja istraživanja.


Svako šumsko tlo, kod kojeg ljudi i marva duboko
propadaju, a otisci se kod toga zalijevaju vodom jest
močvarno. Dalnji pratioci takvog močvarnog šumskog tla
jesu močvarne trave i ostali korov. Kod takvih znakova
iziskuje šumsko tlo bez sumnje odvodnju.


Glavni uzroci smetanja vode šumskom uzgoju jesu
slijedeći :


1. Stagnirajuća voda na površini ili pako u tlu samom
preprečuje pristup zraka u tlo, te se proces prozrake, koji
je nuždan za poboljšanje šumskog tla, moše samo u ne


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 7     <-- 7 -->        PDF

- 211 -


Svaki se šumoviasnik vara, ako misli, da je doprinosom
za kanalizaciju prvoga reda svoje šume odvodnio. To ne
stoji. Kanalizacija prvoga reda služi u glavnom kao odvodni
recipijent, a u sporednom pogledu dolazi u obzir u odvodne
svrhe i to samo do ograničene udaljenosti, već prema
terenskim prilikama.


Može se uzeti kao pravilo, da je svaka kanalizacija
krnja, bez savjesno provedene detailne kanalizacije.


Gledom na rečeno, čeka naše šumare u tom smjeru
otvoreno i veliko polje rada, na kojem će moći prihode
naših nizinskih šuma, a time i narodno gospodarstvo zemlje
povisiti i podignuti.


I. O postanku šumskog močvarnog tla.
Kod svake je kanalizacije u prvom redu nužno, da se
ustanove uzroci, uslijed kojih je šumsko tlo močvarno, pa
da se ti uzroci po mogućnosti odstrane.


Postanak močvarnog šumskog tla može se obrazložiti
time, što voda poradi pomanjkanja svog naravnog recipijenta
nemože ili barem ne pravodobno oticati, te u šumi stagnira.
Tu vodu ponajprije zemlja na površini pohlepno upija, a
onda pomalo propušta u dublje slojeve sve do vodonëpropusnog
sloja, a kada je sva zemlja do tog sloja vodom
zasićena, tada se voda skuplja na površini. Ta se voda
odstranjuje jedino izprarivanjem, koje je ovisno o godišnjoj
toploti.


Imade šuma, koje su vječito močvarne, jer sunčana
toplina nije kadra svu vodu izpariti ; nadalje imade i takovih
šuma u kojima voda kroz nekoliko godina neprestano stagnira,
dok jednog vrućeg ljeta potpuno neizhlapi, a napokon
imade i takvih šuma, koje su već prema godišnjim dobama
sad močvarne sad suhe.


Prema tome može se i ocijeniti, u kojem je stupnju
šumsko tlo močvarno.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 6     <-- 6 -->        PDF

*- 216


kako je poznato, podnašaju neke vrsti drveća vlagu u
većoj, a nekoje u manjoj mjeri, a nekoje vrsti zahtjevaju
upravo vlažno tlo, pa je od nedogledne važnosti znati i
razumjeti, u kolikoj se mjeri imade koja šuma odvodniti,
odnosno niveau podzemne vode sniziti. U protivnom bi slučaju
lasno mogli promašiti svrhu odvodnje, dapače bi mogli
lako učiniti pogriješku, koja stoji u protuslovju sa melioracijom
šumskog tla.


Sve te okolnosti nisu ostalim kulturnim tehničarima u
tolikoj mjeri poznate kao šumarskom osoblju, pa za to ni
ne može od njih u istoj mjeri zahtjevati obzirom na pomanjkanje
šumarske prakse.


Kulturnim tehnicima prepustit ćemo izvedenje kanalizacija
prvoga reda, te svih preostalih drugoga reda, izuzev
odvodnju šuma, za koje je jedini šumar pozvan da ih
provađa.


Izvedenje tih kanalizacija iziskuje savjestan rad i potpunu
znanstvenu spremu projektanta, pak se nikako nepreporučuje
predati je na izvedenje kojemu empiričaru.


Duljina pojedinih kanala tih šumskih kanalizacija, odnosno
kanalizacija drugoga reda, varira obično između
1.5—6 kilometara.


Kada je kanalizacija drugoga reda u šumi već provedena,
preostaju jošte pojedini jarci, čistine i ostala niže
ležeća mjesta, u kojima voda stagnira, jer joj preprečuju
otok do kanala razne uzvisine u terenu, poznate pod imenom
„greda". Da se tom z\u doskoči, prosjeku se te „grede"
odvodnim jarcima, a voda se spusti u kanal. To je tako
zvana detailna kanalizacija, a pojedini ti kanali postignu
obično duljinu od 50—1000 met.


U koliko su mi odnošaji naših nizinskih šuma poznati,
većim su dijelom kanalizacije prvoga reda, prolazeći kroz
šume ili pako prolazeće kraj šuma, bezprikorno izvedene.
Kanalizacija drugoga reda učinjeno je mnogo manje, a detailne
kanalizacije se nisu u opće izvađale.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 5     <-- 5 -->        PDF

- 2ÔÔ -


Stabla, i gdje nekoje vrsti drveća puštaju svoje korjenje
mnogo dublje, nego li voćke.


Kod odvodnja u većem, opsegu mogu se radnje podijeliti
na kanalizacije prvoga i drugoga reda. Prve imadu
zadaću stvoriti nužni odpad (odvodni recipijent) u obliku
velikih odvodnih kanala, koji se protežu ne samo kroz posjed
jednoga vlasnika, već kroz više općina, a gdjekada i kroz
nekoliko kotara. Trošak oko izvedenja tih kanala nose interesenti,
koji stvore vodnu zadrugu. Interesenti, koji se kanalizaciji
protive, a uz to sačinavaju manjinu, mogu se prema
okolnostima na temelju zakona o vodnom pravu prisiliti
da u zadrugu pristupe, odnosno da odgovarajući dio troškova
oko odvodnje doprinesu. Taj je doprinos ovisan o
površini poplavljenog, odnosno osušiti se imajućeg zemljišta
pojedinog interesenta.


Tehničke predradnje, kao što i nadzor nad kopanjem
tih kanala obavlja uvijek u svakom slučaju država, odnosno
zem. vlada.


Kanalizacije drugoga reda obuhvaćaju radnje oko odvodnja
pojedinih posjeda, dakle i šumskih kompleksa, uz
priključak na kanalizaciju prvoga reda.


Proma tome spadaju odvodnje šuma u kanalizaciju
drugoga reda, a radnje oko trasiranja, kao što i nadzor kod
izvedenja istih, ima u prvom redu obavljati kvalificirano
šumarsko osoblje.


Šumar, kojem su skroz poznate stojbinske prilike šume
zatim razne čistine, jarci i ina niže ležeća mjesta, .kao što
i sastojinske prilike obzirom na vrst drveća, moći će mnogo
bolje i svrsi shodnije položiti trasu kanala od svakog drugog
kulturnog tehnika. O sim toga poznati su mu hidrografski
odnošaji šume kroz sve godišnje dobe, što je od velike
važnosti za opredijeljenje popriječnog prosjeka kanala, dočim
su ostalim tehničarima te okolnosti poznate tek samo za
vrijeme trasiranja i po pripovijedanju tamošnjih žitelja.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 4     <-- 4 -->        PDF

-.


povećaje se prihod od nuzgrednih uživanja u obliku raznih
zakupa, poimence košnja trave po prosjecima i čistinama,
zatim običajno poljsko gospodarenje na godišnjim sječinama,
pet godina prije pošumljenja.


Od velikog je nadalje upliva svaka melioracija šumskog tla
na podignuće lova, i to koli u kvantitativnom, toli i u kvalita-


V


tivnom pogledu. Sume, ili pako pojedini dijelovi šuma, koji su
prije odvodnje bili vrlo siromašni na divljači, te je u najboljem
slučaju dolazio u obzir tek lov na divlje patke, pokazuju
par godina nakon provedene kanalizacije znatan porast
divljači nizkoga, a dapače pokazuju se i znakovi udomljenja
najplemenitije divljači visokog lova. Najljepšu nam sliku
pružaju u tom pogledu, reviri podravskih šuma.


Osobitu pažnju posvetila je odvodnji nizinskih šuma
današnja uprava imovne općine gjurgjevačke, pa se danas
može mirne duše kazati, da je veći dio močvarnih imovinskih
šuma u Podravini u glavnome osušen.


Stoga je sasma razumljivo, da se investirana glavnica
u svrhu kanalizacija šuma — prema rentovnom računu —
izplačuje, dočim je posve krivi i bez temelja nazor, da voda
šumskom uzgoju ne smeta, odnosno ne škodi.


Preodviše močvarno tlo škodi i čistim jalševim sastojinama,
što najbolje dokazuju velike čistine u našim podravskim
jalševim šumama, a na mjestima, gdje voda stagnira.
Te čistine znadu zapremati dosta znatne površine, kako
se to lasno iz izkaza površina, odnosno opisa sastojina
razabrati može.


Kod melioracija nizinskih šuma dolazi u obzir lih samo
odvodnja otvorenim jarcima, jer je drenaža ne samo preskupa,
već i uslijed premalenog pada, te začepljenja drenskih
cijevi korjenjem drveća, nemoguća. Već kod poljskog gospodarstva
moraju biti cijevi drenaže udaljene od drveta


(n. pr. slučajno se nalazeće voćke) najmanje 50 met., a kuda
bi nas tekar dovela drenaža u šumi, gdje stoji stablo do


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 7. i 8. SRPANJ I KOLOVOZ l9ll GOD. fti.


ŠUMARSKI LI5T


Pretplat a za nečlanove K 12 na godina. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno.


— Člančrina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 2 ). — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
„Sum.list" K 4 u ime pretplate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava. Pojedini
broj „Šum. lista" stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K t


četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popusti


O kanalizaciji nizinskih suma u opće,
a podravskih napose.


Napisao ing. Levln Heisinger, šumar i. o. Gj.


Podvodnom ili močvarnom šumom zovemo onu, u kojoj
voda stagnira, jer ne može naravnim načinom nikako ili
pravodobno oticati. U prvom je slučaju prirast drvne mase
šuma neznatan, skoro nikakav — ako se jpšte u opće o obraŠtenoj
površini govoriti može, a u drugom je slučaju kvantitativni
prirast mnogo i mnogo manji, nego li bi morao biti
prema sastavu i vrsnoći tla.


Dobitak na daljnjem prirastu, odnosno drvnoj zalihi,
znade više puta nakon obavljene odvodnje i time uvjetovanog
poboljšanja boniteta tla iznositi 70% od prijašnjeg
stanja.


Kvalitet močvarnog šumskog tla je u mnogo slučajeva
takove vrsnoće, da bi se nakon odstranjenja suvišne vode
ne samo u šume sa prvorazrednim bonitetom, već i u vanredno
plodne livade i oranice pretvoriti moglo. Ovo potonje
vrijedi za znatan dio naših nizinskih, a u prvom redu podravskih
šuma.


Kanalizacijom nam je osim toga omogućeno uzgajati**


plemenitije vrsti drveća, tako, da nam kržljavu jalševu sa


stojinu zamjeni čista ili mješovita hrastova sastojina. Nadalje




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 30     <-- 30 -->        PDF

- 234


lja, odnosno nasip, biti udaljen najmanje 1 metar od lijevog


i desnog ruba kanala.


Nadalje treba kod deponiranja zemlje osobitu pažnju
posvetiti mjestima, gdje kanal križa, odnosno prosjeca šumske
jarke i grabe. Na tim se mjestima ne smije zemlja nikada
deponirati, a osobito ne u obliku nasipa, jer je time spriječeno
nadzemno oticanje vode u kanal. Podzemno je oticanje
vode iz jaraka u kanal mnogo preslabo, presporo i odviše
nepotpuno, da bi moglo zamijeniti nadzemno oticanje.


Tu sam pogriješku primijetio kod svih kanala, koje sam


imao prilike promatrati.


Da se tome doskoči, deponuje se zemlja iz kanala pomoću
tačaka s lijeve i desne strane jaraka, a nipošto preko
njih. Ovo potonje vrijedi za jarke sa manjom širinom, dočim
se kod jaraka sa većom širirinom preporučuje naprava propusta
odnosno betonskih cijevi. Pri tom se zemlja kao
obično deponuje kraj kanala bez obzira na jarak, dočim se
na najnižem mjestu terena u jarku izvede odgovarajeći
propust.


Osobitih poteškoća zadaje izvedenju zemljoradnja, a
kasnije i uzdržavanju kanala tlo, koje zadržaje naslage sitnog
gibivog pijeska (Triebsand). Potonji nije ništa drugo nego
smjesa sitnog pijeska i vode koja stoji pod hydrostatskim
tlakom. Struji li voda, koja stoji pod tlakom, kroz taj rahli
pijesak u smjeru odozgo prema dolje, to tlak vode pijesak
zgusne i time mu oduzimlje svako štetno djelovanje. U
protivnom slučaju, t. j . struji li voda u smjeru od zdola
prema gore, dignu se i razrahle pojedine čestice pijeska, a
time uslijedi postepeno dignuće i gibanje čitave mase. Prigodom
izkopa zamuljuje nam taj pijesak bez prestanka ne
samo mjesto, gdje se nalazi, već ga voda nosi i iztaložuje
i na drugim mjestima. Istom nakon velikih izdadaka i truda
možemo kanal do propisne dubine izkopati. Kanale izkopane
u takovom tlu, vrlo je teško i skupo uzdržavati. Ako je .
potez trase kanala preko takovih mjesta od manje duljine,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 235 —


bolje je trasu već i nakon započetih zemljoradnja, — ako
je to ikako moguće — preložiti, jer je umjetno učvršćivanje
pokosa i dna kanala uopće, a pogotovo kad šumskih
kanala preskupo. Taj se gibivi pijesak kod podravskih šuma
prepoznaje već od oka, po svojoj modrikasto sivoj boji.
Od postojećih šumskih kanala imovne općine gjurgjevačke
strada od tog pijeska najviše kanal „Bukov jarak" u svom
srednjem toku. U vremenu od godine dana, znade se na
duljini od 600 m. nakupiti taloga do visine od 20—30 centimetara.
Taj talog djeluje uslijed svoje znatne visine kao
mala brana, koja vodu u srednjem, a djelomično i u gornjem
toku kanala usporuje, tako da ona za vrijeme niskih
vodostaja u kanalu stagnira. Samo se po sebi razumije, da
taj kanal iziskuje svake godine temeljito i skupo čišćenje.


Ruku u ruku provađa se sa zemljoradnjama i izgradnja
ostalih umjetnih gradnja, koje služe za podržavanje prometa
preko izkopanih kanala. Ovamo spadaju razni mostovi, propusti,
brvi. Ove potonje služe obično kao sredstvo za komunikaciju
na križanjima između prosjeka i kanala. Ti se
objekti izvađaju ili posve od drva ili pako u kombinaciji
između drva i zida, te zida i željeza. Kod izvedbe tih objekata
najtoplije se preporučuje upotreba armiranog betona,
poradi svoje velike trajnosti i jeftinoće. To vrijedi za sve
naše šume, a u prvom redu nizinske, gdje imade svuda na
raspolaganju potrebitog šljunka. Osim toga te gradnje ne
iziskuju nikakav trošak oko uzdržavanja.


Kod osnivanja tih propusta treba pripaziti osobito na
tu okolnost, da im bude popriječni prosjek jednak onom
kanala.


Nakon svršetka zemljoradnja i ostalih gradnja, treba da
šumovlasnik posveti osobitu pažnju čišćenju i uzdržavanju
šumskih kanala, te da u tu svrhu svake godine stanovitu
svotu investira.


Stijene su svakog šumskog kanala godimice ugrožene




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 236 —
oštetama, prouzročenima po životinjama i nasialim uslijed
smrzavice.


Oštete, prouzročene po blagu i peradi, mogu se doduše
odgovarajućim nadzorom i globama spriječiti, nu nismo kadri
da spriječimo štete, koje prouzrokuju ostale životinje, kao
što su to krtice, parcovi, miševi i t. d. Još su u većoj mjeri
kanali izvrgnuti svakoga proljeća štetama nastalim prigodom
otpuštanja smrznutih pokosa, uslijed čega znade nastupiti
svake godine postepeno odronjivanje zemlje na dno.


Što se samog dna tiče, to trpi ono mnogo uslijed taloženja
raznih taloga, kao što i uslijed odronjivanja zemlje,
tako, da se ono postepeno svake godine diže. Nadalje raste
na dnu, a i u vodi samoj mnoštvo vodenog drača, koji
umanjuje brzinu vode i to često puta u tolikoj mjeri, da se
niti ne primjećuje, da voda teče. To umanjenje brzine imade
za posljedicu da voda ne može pravodobno oticati, a osim
toga pospješuje se time zamuljivanje dna. Ovo potonje
vrijedi osobito za kanale sa malenom brzinom vode, odnosno
malenim padom. Ovako zapušteni kanali ne mogu se jednostavnim
čišćenjem urediti, reč iziskuju radikalno produbljenje,
na temelju niveliranih kota. Pred kojih deset godina trasirao
sam nedaleko Ferdinandovca neki kanal, koji se kroz to
vrijeme nije nikada čistio, a niti inače uzdržavao. Pošto sam
ove godine u blizini tog kanala imao posla, htio sam da
vidim, u kakvom se stanju nalazi, i u kojoj je mjeri uplivisao
na melioraciju tla. Žali bože nisam od tog kanala
mogao viditi ništa, osim mjesta kuda je prolazila trasa, i
koje je bilo vidljivo u obliku rigola sa popriječnom dubinom
od nekoliko centimetara. Kanal se je u pravom smislu riječi
sasma zamuljio.


Iz svega toga slijedi, da se šumski kanali moraju bezuvjetno
svake godine čistiti i uzdržavati, hoće li se trajno
osigurati njihovo djelovanje u odvodne svrhe.


U smislu ustanova zakona o vodnom pravu nužna je
za izvedenje šumskih kanala oblasna dozvola ili koncesija.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 33     <-- 33 -->        PDF

- 237 —
Za podijelenje te dozvole nadležni su kr. gradjevni uredi.
Molba za polučenje koncesije mora sadržati slijedeće priloge :


1. Tehnički opis.
2. Nacrt oborinskog područja u mjerilu 1 : 75.000 sa
računom toga područja i računom količine najveće vode,
koja koritom kanala protiče.
3. Pregledni položajni nacrt u mjerilu 1 : 25.000 kanala,
sa osnovanim vodograđevinnma.
4. Takav detailni položajni nacrt u mjerilu 1 : 2.880.
5. Uzdužne i popriječne profile kanala u mjerilu ..^.....
6. Nacrt mostova i inih objekata, koji se na kanalu
izvesti imadu u mjerilu 1 : 100—1 : 200.
7. Izkaz zemljišta, koja se služnošću opteretiti imadu,
(obično taj slučaj ne nastupa).
8. Gruntovni izvadak šume, u kojoj se kanalizacija,
provađa.
Konačno se dodaje, da se takav operat u duplo, i to
edan primjerak na čvrstom papiru i u formatu od 21/34 cm.
sastaviti imade.
Preporučuju se također, da se takovi operati oblastima
u fascikelu predlažu, jer se time od savijanja 1 inog oštećenja
čuvaju.


Radnje oko kanalizacije izvađaju se u vlastitoj režiji,
ili se pako izdaju putem jeftimbe poduzetniku na izvedenje.
Prvi slučaj iziskuje sastavak platežnice radnika, odnosno
izplatu svakih četrnajst do mjesec dana i veći nadzor, dočim
drugi slučaj zahtijeva manji nadzor, ali zato veću manipulaciju
kod sastavka jeftimbenog i likvidacionalnog elaborata.
Temeljice jeftimbenog operata jesu :


1. Oglas jeftimbe.
2. Ličbeni uvjeti.
3. Nacrt općenitih i posebnih građevnih uvjeta.
4. Nacrt ugovora ili pako ugovor zastupajućeg zapisnika.
5. Položajni nacrt kanala i ostaiih objekata.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 238 —


6. Popriječni i uzdužni prosjeci kanala.
7. Nacrt ostalih umjetnih gradnja.
8. Dokaznica mjera zemljoradnja i ostalih gradnja.
9. Proračun troškova zemljoradnja i ostalih gradnla.
10. Jeftimbeni zapisnik.
11. Ponuda poduzetnikova.
Nakon obavljene jeftimbe proglašuje se jedan od nudioca
dostalcem. Ugovore i nacrte imade dostalac potpisati i propisno
biljegovati, dočlm mu se radnja predaje na licu mjesta
na izvedenje. Nakon dovršenja svih radnja, snime se iste
ponovno u svrhu sastavka obračuna troškova, koji služi za
temelj kod pohvalbe gradnja.


Prema tomu sastoji se likvidacionalni operat iz:


1. Likvidacionalnog uzdužnog i popriječnih prosjeka.
2. Likvidacionalnih nacrta ostalih objekata.
3. Likvidacionalne dokaznice mjera za zemljoradnje
ostale gradnje.
4. Obračuna troškova za zemljoradnje i ostale gradnj k
5. Pohvalbenog zapisnika.
Nakon izminuća . ugovoru označenog jamčevnog roka,
preduzimlje se nadpohvalba radnje pa bude li ista bezprikorno
obavljena, vraća se poduzetniku njegova jamčevina,
koja iznosi obično 10 °0 od fiskalne svote.


Manje kanalizacije obavljaju se obično u vlastitoj režijii
dočim se kod većih radnja preporučuje izvedba putem poduzetništva.


VII. Praktični primjer šumske kanalizacije.
. Temeljem naloga gospodarstvenog ureda gjurgjevačke


i. o. proveo sam u godini 1916. tehničke predradnje u svrhu
odvodnje revira „Crni jarci" kraj Kalinovca, kotar Gjurgjevac
Šuma „Crni jarci" jest niska jalševa šuma sa površinom
od 1.108-14 katastralnih rali, a spada u onu kategoriju šuma
u kojima voda kroz nekoliko godina stagnira, dok jednog
vrućeg i sušnog ljeta potpuno neishlapi. Kroz razdoblje od




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 239 —


kojih šest godina u natrag, bila je ta šuma ljeti i zimi pod
vodom tako, da se tehničke predradnje u svrhu odvodnje
nisu obaviti mogle sve do godine 1916., kada je nastupio
slučaj, da je bila šuma u potpunom smislu riječi bez vode.


Uzrok zamočvarenja jest u nazočnom slučaju pomanjkanje
naravnog odvodnog recipijenta, a voda, koja močvaru
prouzrokuje, potiče jedino od atmosferijskih oborina.


Pokusnom nivelacijom je bilo ustanovljeno, da nam kod
odvodnje te šume može služiti za odvodni recipijent kanal
„Čivičevac", koji teče neposredno kraj šume. Potonji kanal
spada u kanalizaciju prvoga reda. S lijeve i desne strane
tik do kanala osnovani su javni putevi a na desni od tih
puteva prislanja se enklava tuđeg posjeda.


Pošto se u toj šumi ne nalaze nikakvi karakteristični
jarci, a nema ni ostalih markantnih obiležja u visinskim
razlikama terena, koja bi kao putokaz kod polaganja trase
u naravi poslužiti mogla, položena je trasa kanala u nacrtu
kako nam to prikazuje slika broj 6. (imala bi biti u mjerilu


1 : 25.000).


Slika 6.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 240 —


Tako u nacrtu fiksirana trasa, izkolčena je kasnije u
terenu. Obzirom na to, što čitava šuma imade više kvadratički
oblik, projektirana su dva kanala (slučaj, točka IV.
slika broj 4) i to u razmaku, da svaki odvađa polovicu
oborinske vode. Prema tome se sistem cijele kanalizacije
sastoji iz kanala „Crni jarak desni" i „Crni jarak lijevi";
prvi sa duljinom od 3.500 met., a drugi sa duljinom od
2.212#8 met. Kanal „Crni jarak lievi" ulijeva se kod profila
5+30, odnosno 0+00 u onaj „Crni jarak desni". Na kanalu
„Crni jarak desni" izkolčeni su između profila 0+00 i 10+00
četiri luka sa radiusima od 50, 30, 100 i opet 100 metra.
Profili bijahu postavljeni na svakih 50 m. i svuda tamo,
gdje se teren lomi. Obzirom na veliku močvarnost tla upotrijebljeni
su prigodom štacioniranja šiljci sa duljinom od
70 cm, koji su na cijelu svoju duljinu zatučeni u zemlju,
ravno sa tlom. Nakon što su bili postavljeni profili, nivelirani
su odmah uzdužni i popriječni prosjeci obih kanala.


Nacrti uzdužnih i popriječnih prosjeka sastavljeni su na
temelju proračunatih visinskih kota terena. Duljine su kod
uzdužnog prosjeka nanesene u mjerilu 1 : 2.500, dočim je
za visine uzeto mjerilo 1 : 100. Dno je kanala fiksirano u
tom smislu, da su bila po mogućnosti izpunjena dva
mjesta i to:


1. Da je pridržani dopustivi maximalni i minimalni pad.
2. Da je dno položeno tako, da budu radnje oko izkopa
zemlje čim manje.
Radi toga je kanal „Crni jarak desni" projektiran od
prof. 0+00 -54-30 sa padom od 0´607o0, a od profila 5+30—
25 + 00 sa padom od 0´70°/... Kanal „Crni jarak lievi" projektiran
je kroz cijelu svoju dubljinu sa padom od 0-70°/oo.


Prvobitno je trasa kanala bila položena onako, kako
je to u nacrtu crtkano sa crnom bojom. Pri tom je kanal
„Crni jarak lijevi" križao enklavu sa tuđim zemljištem na
duljinu od kakovih 90 metara. Uzprkos toga što je imovna
općina na toj duljini bila voljna kanal o svom trošku izkopati




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 241


dati, protivili su se tojnu interesenti, stavljajući neprihvative
uvjete. Ti su uvjeti sastojali u tom, da im imovna općina
prije izvedenja zemljoradnja dade u zamjenu isto toliki dio
zemljišta, koliki jest onaj, što bi ga zapremalo tijelo kanala ;
nadalje su tražili, da im se postave mostovi preko kanala,
te da imovna općina nosi trošak oko uzdržavanja istih.
Takove uvjete mogli su interesenti stavljati tim manje, jer
bi na takov način provedenom kanalizacijom mogli bili
okoristiti, a bez ikakvog svog troška. Uslijed toga je trasa
kanala „Crni jarak desni", preložena tako, da obilazi rečenu


enklavu. Prem je kanal uslijed toga nješto dulji i skuplji,
otpao je svaki daljni trošak i obveza s pram interesenta.
Kadagod u praksi sličan slučaj nastupi, bolje je preložiti
trasu kanala, nego li se bezuspješno sa strankama nagađati.
Kod utoka kanala „Crni jarak desni" u kanal „Civičevac",
dakle kod profila 0+00, projektiran je preko kanala u svrhu
komunikacije most od armiranog betona šupljinom od
4.0 metra.
Pošto je šuma skoro čista jalševa sastojina, izvesti će
se prethodno samo kanalizacija drugoga reda, kako je to
u slici crvenom bojom označeno i to s´ razloga, da se odveć
ne snizi visina podzemne vode. Drugim riječima, treba pričekati,
da se uzmogne ustanoviti učinak i upliv kanalizacije
na sastojinu. Ovako provedena kanalizacija drugoga reda
nije niti iz daleka u stanju, da štetno djeluje na prirast
jalševe šume, jer nije istodobno provedena i detailna kanalizacija.
Bude li nakon izvedenja kanalizacije drugoga reda
nastupio slučaj, da na nekim partijama šume voda jošte
uvijek stagnira, poslužiti ćemo se detailnom kanalizacijom.
U tu svrhu izkopati će se detailni kanali, koji će vodu sa
močvarnih partija šume odvesti u kanal „Crni jarak desni"
ili pako „Crni jarak lijevi", kako je to u nacrtu (broj 6) sa
točka-crtama crnom bojom označeno. Popriječni se prosjeci
detailnih kanala ne proračunavaju, već se obično izvađaju
sa širinom od 50—60 cm. na dnu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 38     <-- 38 -->        PDF

- 242 —
Nakon što je u uzdužnim prosjecima urisano dno, ustanovljeni
su na temelju hydrografskog računa popriječni
prosjeci kanala. U tu svrhu bilo je nužno opredijeliti maximalnu
količinu vode, koja u sekundi profilom kanala otiče.
Pošto je ta količina vode u prvom redu ovisna od veličine
oborinskog područja, ustanovljeno je isto na karti generalnog
stožera u mjerilu 1 : 75.000, kako nam to prikazuje slika
broj 7.


Slika 7.


Kako se iz slike razabire, teren je skoro sasma horisontalan
tako da nisu u nacrtu označene šrafe, već samo po
koja u dalekom razmaku porazbacana visinska kota. Uslijed
toga nije se razvode moglo ustanoviti samo na mapi, već
je bio od potrebe očevid na licu mjesta. Na temelju tog
očevida i nacrta u mjerilu 1 : 75.000 ustanovljeno jest, da
razvode čine putevi a, b, c i desni put kraj kanala „Civičevac".
Idući putem c i b, moglo se je odmah već od oka
ustanoviti, da isti tvore razvode. Drugačije je to bilo kod
puta a. Na licu mjesta nije se moglo točno ustanoviti, dali
tvori razvode put a ili pako pravac, potegnut od križanja
puta a i b preko visinske kote 124 na kanale „Čivičevac."
Konačno je sigurnosti radi pridržan put a kao razvode
i to. s´ razloga, da nam oborinsko područje, a prema
tomu i profili kanala ne budu premaleni. Na taj način pro




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 243 —


nađeno oborinsko područje šrafirano je u nacrtu, dočim
mu je površina ustanovljena polarnim planimetrom sa 16*93
četvorna kilometra.


Pošto maximalna dnevna oborina kod Šume „Crni jarci"
iznosi 555*5 litara po četvornom kiiometru i sekundi, proračunata
je maximalna količina vode, koja otiče u sekundi
profilima kanala na temelju formule broj 1.


U toj formuli označuje Q količinu vode u m3, q maximalnu
dnevnu oborinu po sekundi i četvornom kilomerru u
ms, i konačno P površinu oborinskog područja u četvornim
kilometrima. Prema tome jest Q :


P = 10-93 kim2, q = 0*5555 m3.


n P. q 10*93,0*5555 0 ._. ,3 ., , ,


Q = —5^ = q = 2*024 m, (formula 1,


Tako proračunata količina vode vrijedi samo za kanal
„Crni jarak desni" i to od profila 0+00 do 5+30, jer na
tom potezu vodi potonji kanal vodu sa čitavog oborinskog
područja.


Pošto su kanali „Crni jarak desni" i to od profila 5+30
pa sve do profila 35+00, te čitav kanal „Crni jarak lievi"
položeni u takovom razmaku, da na svaki od njih dolaz
polovica oboriske vode, te iznosi :


Q 2*024


= =


-TJ-—n~ 1012 m3 vode po sekundi.


Nakon što je opredijeljeno oborinsko područje i proračunata
količina vode, ustanovljeni su popriječni prosjeci kanala
kako slijedi :


1. Popriječni prosjek kanala „Crni jarak desni" od
profila 0+00-5+30.
Kako je jur prije ustanovljeno iznosi pad tog kanala
/ = 0*60°/oo, a popriječni mu prosjek mora biti tako oda.,
bran,
da je u stanju odvađati 2*024 m3 vode po sekundi.
Ta se zadaća može riješiti jedino indirektnim putem. U- tu
ćemo svrhu konstruirati profil od prilike, kako nam to predočuje
slika broj 8, te ispitati, koju je količinu vode on u




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 40     <-- 40 -->        PDF

244


stanju odvađati u jednoj sekundi. Ta se količina vode ustanovljuje
po formuli :
Q = V. F. ..... . (formula 2.)
U toj nam formuli označuje F popriječni prosjek kanala*
a v srednju brzinu vode. Prema slici jest :


k -Ž--/-2S 4\-


Slika 8.


B = 4-20 m.
b = 1-20 m.
/ =1-00 m.


a =-- 1-00 + 1-50 - 1-80 m.
4-20 + 1-20.


F = Xl-00= 2-70 m2.


Pošto smo ustanovili površinu popriječnog prosjeka Fy
proračunati ćemo srednju brzinu vode po formuli :


\ = C ..~1 (formula 3.)
Pri tom nam označuje R hydraulicki radius, a / relativni
pad.


I = 0-607„1 =" °-6° -MO«?*-!.-. =0-563,


7= L00 0


2 (a) 1-20 2 (1-80) = 4-80 m.


u


V - C y 0-563 X 0-0006.
Preostaje nam jošte da opredijelimo koeficijenat C. Taj
se koeficijenat ustanovljuje po formuli :
[HO , 0_ , 0-00155


+ 23
C = n + / (formula 4.)


n


i + (23 + ^00;55}


f/r


Kod šumskih kanala uzimlje se koeficijenat hrapavosti
uvijek sa n = 0*030, dakle




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 245 —
_.)0 0-00155
.-... + 23 +


0-0006


29-121
000155 4 ...^


1 + 23 +


( 00006 ) |/"CF563
Uvrstimo li C u formulu broj 3, to dobimo srednju
brzinu vode
V = C Y~RT7= 29-121. f 0-563 X 00006 = 0:534
Po formuli broj 2 jest dakle količina vode
Q = K. F = 0-534 X 2-70 = 1-442 m3.


Prema tome nam je profil odabran u slici broj 8 premalen,
jer odvadja samo 1 -443 nr\ vode u sekundi, a morao
bi da odvađa 2-024 m3. Poradi toga ćemo nazočni profil
povećati, te ponovno izpitati, dali je u stanju odvađati zadatu
nam količinu vode.


Bbt
=
=
=
5-00 m.
200 m.
100 m.
a
F
l´OO + 1-50 =
5-00 + 2-00
1-80 m.
< 1-00 = 3-50 m2 .
0-60
h
u = b
0-40
1000
2 (a) =
F0-0006 ; R = u2 (1-80) = 2.00
3-50
5-60
5-60.
= 0-625


Prema formuli broj 3 jest brzina vode :
V = C K #77 = C /0625X00006
Ovaj ćemo put C za = 0-030 izvaditi iz tablica, (strana
21) pa će tako ptpasti dugotrajni račun po formuli broj 4.
Kako se iz tablica razaaire, nije C kod pada od 0-607oo za




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 246 —


hydraulicki radius R = 0*625 izračunan, već se mora interpolacijom
pronaći. U tu svrhu izvadimo si C za R = 0*6
i R = 07. Razliku između obih veličina podijelimo sa 10
i pomnožimo sa 2m5. Potonji produkt pribrojimo vrijednosti
od C za R = 0-60, i traženi nam je C za R = 0-625
proračunat kako slijedi :
C za R == 0-7 jest = 307
C zâ R = 0-6 jest = 29-5


1-2: 10 = 0-12X2-5 = 0*30,
dakle je C = 29*5+0-30 = 2980, a prema tomu je
V = C ..7 ; = 29*80. ]( 0-625..-"0006 - 0-575
Q = F. V = 3´50X 0-575 - 2-013 m3.


Pošto zadata količina vode iznosi 2-204 m3, a proračunata
2013 m3, to se ukazuje tek neznatna razlika od
0-011 m3 vode u sekundi, pa je uslijed toga profil konstruiran
u slici broj 9 u cijelosti kao odgovarajući pridržan.


2. Popriječni prosjek kanala „Crni jarak desni* od profila
5 + 30 — 35 + 00, te kanala „Crni jarak lievi" od profila
0 + 00 — 22+12-8.
Kako je već prije iztaknuto, iznosi pad obih kanala
/ = 0707oo, a popriječni im prosjek mora biti tako odabran,
2 "024


(OJ = ~2~= 1-012)


u sekundi. U tu svrhu konstruirat ćemo opet profil od
prilike, te izpitati, da li nam odvađa zadatu količinu vode.
(Slika broj 10.)


t B´SSO jj


!t---iso -^...^^


Slika 10.


. = 3-50 m.
b = 0-50 m.
t = 1-00 m.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 43     <-- 43 -->        PDF

»


- 247 —
3-50+0-50


F = 3 X 1-00 = 2-00 m*.
c .*..


u=b-\-2 (a)=0-50 + 2(\-80) = 4-\0;R= =-LYQ= 0-488


V = C ]fy?77 = C Jf 0-488X0-0007


I ovdje ćemo izvaditi C interpolacijom iz tablice.


C za /? = 0.5 jest = 28"3


C za R = 0-4 jest = 266


1-7: 10 = 0-17X0-8 = 1496


C = 26-6 H- 1-496 = 28 096


V = 28-096. ]^0-488 X 0-0007 -0-51 9


Q = F. V =*= 2-00X0-519= .038 m».


Pošto zadata količina vode iznosi 1*012 m8, a proračunata
1-038 m1, to se ukazuje tek neznatna razlika od
0-026 m3 vode u sekundi, pa je uslijed toga profil odabran
u slici broj 10, u cijelosti kao odgovarajući pridržan.


Samo se po sebi razumije, da se na taj način proračunati
popriječni prosjeci nisu mogli upotrijebiti točno baš
na svakom mjestu, jer je dubina kanala ovisna o dopustivom
padu i konfiguraciji terena. Moramo ovđe jošte iztaknuti, da
dubina popriječnih prosjeka od 1 -00 metra nije baš slučajno
odabrana, već s´ razloga, što je kod iste dubine uz dopustivi
maximalni i minimalni pad bio izkop zemlje najmanji, jer je
dno kanala prilagođeno gotovo sasma terenu. To je bilo i
uzrokom, što je povećana površina popriječnog prosjeka u
slici broj 9. obzirom na širinu dna, dočim je visina ostala
netaknuta. Te sve okolnosti jasno se razabiru iz već prije
konstruiranih uzdužnih prosjeka, koji se poradi pomanjkanja
prostora nisu objelodaniti mogli.


Kako se iz slika razabire, pokosi obih kanala izvedeni
su u omjeru 1 : 1 ´/.. Desno i lijevo od ruba kanala ostavljena
je svijetla pruga u širini od 6 metara u svrhu, da se
isti od padajućeg lišća i granja zaštite.


Uporabom istih formula i koeficijenta hrapavosti prora




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 44     <-- 44 -->        PDF

- 248


čunavaju se također u šumskom gospodarstvu profili dovodnih
kanala, koji opskrbljuju razne vodene motore sa vodom.


Na križanjima između kanala i prosjeka projektirane
su u svrhu komunikacije brvi iz amiranog betona. U opisivanje
i statičko proračunavanje pojedinih objekata iz armisanog
betona ne ću se pobliže upuštati, jer sam to već
potanje obradio u šumarskom listu br. 3 i 4 godine 1917.


Nakon što su ustanovljeni normalni profili, konstruirani
su i planimetirani popriječni prosjeci, na temelju kojih je
sastavljena dokaznica mjera za zemljoradnje. Na temelju
dokaznica mjera za zemljoradnje i umjetne radnje sastavljen
je proračun troškova glede cijele odvodnje. Glasom proračuna
troškova iznosi ukupni trošak odvodnje:


Kanal „Crni jarak desni"
zemljoradnje 8,793 m3 a 0-40 K 3517-2 K
Kanal „Crni jarak lijevi"
zemljoradnje 5.346 m3 a 0´40 K 2138-4 K
Umjetne gradnje . 180Q-Q K
Ukupno . . . 7455-6 K


Poradi previsokih jediničkih cijena, * kao što i radi pomanjkanja
radnih sila, izvesti će se ta kanalicija tek poslije
rata. Obzirom na to sastavljen je i proračun troškova na:
temelju jediničnih cijeva od g. 1914.


Prema tome bi trošak odvodnje iznosio po jednoj katastralnoj
rali 6 K 73 fil. Nu imade slučajeva, gdje nije od
potrebe tolika investicija za umjetne gradnje, uslijed čega
je i trošak u svrhu odvodnje mnogo manji. Nadalje imade
i takovih šuma, koje nisu u tolikoj mjeri močvarne, te kod
kojih trošak u svrhu odvodnje iznosi tek 1—2 krune po rali.


Kako gornje brojke pokazuju, može svaki šumovlasnik


da žrtvuje jedanputa za uvijek nekoliko kruna u odvodne


svrhe po rali, jer će time trajno podići prirast drvne mase


sve bez obzira i na tu okolnost, što je time omogućena


gojidba i plemenitijih vrsti drveća. Nakon obavljenih odvodnja




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 249 —
znade više puta bonitet tla poskočiti iz VII. VIII. razreda u


I. i II. bonitetni razred.
Poslije svršetka rata stavljat će se veliki zahtjevi na
naše šumsko gospodarstvo, radi čega moramo nastojati svim
sredstvima, da prirast drvne mase naših šuma podignemo,
a to ćemo u prvom redu postići, akô odvodnimo one hiljade
jutara močvarnog, za sada gotovo neplodnog šumskog tla
u Hrvatskoj i Slavoniji, te ga privedemo šumskoj kulturi, a
u drugom redu povećat ćemo dobro provedenom kanalizacijom
prihod naših mokrih nizinskih šuma povišenjem drvnog
etata i promjenom vrsta drveća. Tom pobudom napisao
sam ovaj članak.


Praksa uređenja šuma u opće, a kod zem.
zajednica napose


Napisao Ante Kern, kr. šumar, nadzornik.


(Nastavak na I. i .11. dio rasprave, koja je ,)od gornjim naslovom objelodanjena
u prošlom godištu Šumar, lista).


III.
U ovom zadnjem dijelu moje rasprave raspraviti ću pitanje
o „Reoganizaciji rada oko gospodarstvenih
osnova i programa."
Ponajprije ću tekućim redom navesti odredbe, koje bi se
po mom sudu imale izdati kao dopunjak ili potrebne promjene
postojeće naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela
za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152,
glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa po zakonu
od 26. ožujka 1894., kojim se uređuje stručna uprava i
šumsko gospodarenje u šumama, stojećim pod osobitim javnim
nadzorom, a nakon toga ću donjeti obrazloženja za one od
tih predloga za koje predmjevam, da je to obrazloženje za
njihovo bolje razumijevanje potrebno.


*


Izdati se imajuće odredbe imale bi glasiti ovako :