DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 235 — bolje je trasu već i nakon započetih zemljoradnja, — ako je to ikako moguće — preložiti, jer je umjetno učvršćivanje pokosa i dna kanala uopće, a pogotovo kad šumskih kanala preskupo. Taj se gibivi pijesak kod podravskih šuma prepoznaje već od oka, po svojoj modrikasto sivoj boji. Od postojećih šumskih kanala imovne općine gjurgjevačke strada od tog pijeska najviše kanal „Bukov jarak" u svom srednjem toku. U vremenu od godine dana, znade se na duljini od 600 m. nakupiti taloga do visine od 20—30 centimetara. Taj talog djeluje uslijed svoje znatne visine kao mala brana, koja vodu u srednjem, a djelomično i u gornjem toku kanala usporuje, tako da ona za vrijeme niskih vodostaja u kanalu stagnira. Samo se po sebi razumije, da taj kanal iziskuje svake godine temeljito i skupo čišćenje. Ruku u ruku provađa se sa zemljoradnjama i izgradnja ostalih umjetnih gradnja, koje služe za podržavanje prometa preko izkopanih kanala. Ovamo spadaju razni mostovi, propusti, brvi. Ove potonje služe obično kao sredstvo za komunikaciju na križanjima između prosjeka i kanala. Ti se objekti izvađaju ili posve od drva ili pako u kombinaciji između drva i zida, te zida i željeza. Kod izvedbe tih objekata najtoplije se preporučuje upotreba armiranog betona, poradi svoje velike trajnosti i jeftinoće. To vrijedi za sve naše šume, a u prvom redu nizinske, gdje imade svuda na raspolaganju potrebitog šljunka. Osim toga te gradnje ne iziskuju nikakav trošak oko uzdržavanja. Kod osnivanja tih propusta treba pripaziti osobito na tu okolnost, da im bude popriječni prosjek jednak onom kanala. Nakon svršetka zemljoradnja i ostalih gradnja, treba da šumovlasnik posveti osobitu pažnju čišćenju i uzdržavanju šumskih kanala, te da u tu svrhu svake godine stanovitu svotu investira. Stijene su svakog šumskog kanala godimice ugrožene |