DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 45     <-- 45 -->        PDF

- 249 —
znade više puta bonitet tla poskočiti iz VII. VIII. razreda u


I. i II. bonitetni razred.
Poslije svršetka rata stavljat će se veliki zahtjevi na
naše šumsko gospodarstvo, radi čega moramo nastojati svim
sredstvima, da prirast drvne mase naših šuma podignemo,
a to ćemo u prvom redu postići, akô odvodnimo one hiljade
jutara močvarnog, za sada gotovo neplodnog šumskog tla
u Hrvatskoj i Slavoniji, te ga privedemo šumskoj kulturi, a
u drugom redu povećat ćemo dobro provedenom kanalizacijom
prihod naših mokrih nizinskih šuma povišenjem drvnog
etata i promjenom vrsta drveća. Tom pobudom napisao
sam ovaj članak.


Praksa uređenja šuma u opće, a kod zem.
zajednica napose


Napisao Ante Kern, kr. šumar, nadzornik.


(Nastavak na I. i .11. dio rasprave, koja je ,)od gornjim naslovom objelodanjena
u prošlom godištu Šumar, lista).


III.
U ovom zadnjem dijelu moje rasprave raspraviti ću pitanje
o „Reoganizaciji rada oko gospodarstvenih
osnova i programa."
Ponajprije ću tekućim redom navesti odredbe, koje bi se
po mom sudu imale izdati kao dopunjak ili potrebne promjene
postojeće naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela
za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152,
glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa po zakonu
od 26. ožujka 1894., kojim se uređuje stručna uprava i
šumsko gospodarenje u šumama, stojećim pod osobitim javnim
nadzorom, a nakon toga ću donjeti obrazloženja za one od
tih predloga za koje predmjevam, da je to obrazloženje za
njihovo bolje razumijevanje potrebno.


*


Izdati se imajuće odredbe imale bi glasiti ovako :




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 250 —


I.
Ponajprije se ima pravomoćno točno ustanoviti objekt
t j . čestice, za koje se ima sastaviti gospodarstvena osnova,
odnosno program.


U tu svrhu ima šumarski stručnjak (§§. .. i 7. zakona),
odnosno šumarski tehničar kr. kotarske oblasti (§§. 10. i 11.
zakona), ureda radi i čim prije za svakog šumoposjednika
navedenog u alineji 1. §. 1. zakona, u čijim šumama oni
vode stručnu upravu, prema obrazcu 1. sastaviti izkaz svih
onih šumskih čestica, za koje su pojedinci prema ustanovama
alineje 1. §. 1. i alineje 3. §. 3. zakona dužni dati sastaviti
gospodarstvenu osnovu ili program.


Potrebni za to nacrt, koji prema površini šume ima biti
sastavljen u kojem od mjerila navedenih u točki 1. ili 3.
§. 8. uređajnog naputka, zatim gruntovne izvadke iz katastralnih
posjedovnih listova, prepise segregacionalnih osuda,
kupoprodajne ugovore i ina eventualna dokazala, koja će
se poslije upotrijebiti također i kod samog sastavka gospodarstvene
osnove (programa), dužan je nabaviti odnosni
šumoposjednik o svom trošku.


Za slučaj, da su sadanji posjedovni listovi sastavljeni na
temelju revidiranog katastra, ima se dobaviti i izvadak iz
stabilnoga katastra, koji je sastavljen na temelju zak.
čl. VII: 1975., te se svaka čestica, koja je u tom stabilnom
katastru označena kao šuma , ima smatrati onakovom
šumskom-česticom, na koju se protežu spomenute ustanove
alineje 1. §. 1. i alineje 3. §. 3. zakona.


Tako sastavljene izkaze imaju šumarski stručujaci (tehničari)
sa´ svojim stručnim mnijenjem i predlogom o tomu,
da li se imaju sve šumske čestice uzeti u osnovu (program),
ili se pojedine čestice ili dijelovi istih n. pr. izbočbi, imaju
radi arondacije posjeda izlučiti ili možda zamijeniti sa inom
kojom česticom druge vrsti kulture ; zatim ima li se za šume,
koje su prigodom segregacije dodijeljene u ime šumske pri




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 251 —


padnosti i za one, koje su dodijeljene u ime pašnjačke pripadnosti,
sastaviti jedna jedinstvena osnova (program), ili
za svaku od tih dviju kategorija posebna osnova itd.


Zastupstvo šumoposjednika dužno je u roku od najdulje
četiri mjeseca nakon dostave izkaza i predloga, stvoriti o
njemu zaključak i predložiti ga nadležnoj oblasti.


U slučaju, da se zaključak zastupstva razilazi od predloga
šumarskog stručnjaka, ima se potonji o zaključku očitovati,
a zatim ima dotična oblast najdulje za mjtsec dana
predložiti raspravne spise na odobrenje županijskom upravnom
odboru u prvoj molbi, odnosno u slučajevima §..9. zakona


... zemaljskoj vladi, odjelu za narodno gospodarstvo u prvoj
i zadnjoj molbi.


U slučaju, da se prema zaključku ima koja šumska čestica
ili dio iste ispustiti iz gospodarstvene osnove (programa)
i pretvoriti u drugu vrst kulture, odobrit će se zakliučak
predhodno samo uvjetno, a definitivno istom nakon što
budu pravomoćno rješene odnosne molbe za dozvolu pretvorbe.


2.
Prema odobrenom zaključku zastupstva šumoposjednika,
imati će šumarski stručnjak (tehničar) izraditi troškovnik za
izradbu dotične gospodarstvene osnove (programa), pri čemu
se imaju shodno upotrijebiti u točki 12. ove rasprave navedene
cijene za izradbu gospodarstvenih osnova i programa,
dočim za omeđašenje ili ino uređenje međa, ima se
troškovnik izraditi samo u onom slučaju, ako uslijed pomanjkanja
stalnih točaka u naravi, ne bi bilo moguće gospodarstveno
razdjeljenje šume nadovezati na takove stalne
točke, ili ako bi bilo toliko usurpacija, da bi time bila
z-natno umanjena površina šume, te da bi stoga prije negoli
se pristupi izvedenju uređajnih predradnja, bilo potrebna
provesti omeđašenje šume i ustanoviti usurpaciju.


U tom slučaju imaju se troškovi omeđašenja ustanoviti
tako, da se po nacrtu ustanovi duljina svih onih međašnjih




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 48     <-- 48 -->        PDF

- — 252 —


crta, koje se novom izmjerom imaju ustanoviti i broj humka,
koje će se na tim crtama, odnosno točkama, imati postaviti,
zatim da se prema mjesnim prilikama ustanovi cijena za
postav jedne humke, a s obzirom na konfiguraciju tla (ravno
ili brdovito, oblik međa, da li su jako rastrgane ili dugačke
crte) i razne druge u obzir dolazeće prilike, ustanovi poprilična
jedinačna cijena po kilometru, a iz broja kilometara
i humkâ dobit će se ukupni aproksimativni trošak za omeđašenje.


Ako šumoposjednik ne ima od prije za izvedbu spomenutih
radnja osjeguranih sredstava, ili ih ne ima u dovoljnoj
mjeri, tada će šumarski stručnjak (tehničar) troškovnik
propisanim putem dostaviti šumoposjedniku zajedno sa svojim
mnijenjem i predlogom o tomu, na koji način bi se ta sredstva
imala nabaviti.


Šumoposjednik ima o namaknuću sredstava stvoriti zaključak,
pak ako ta sredstva ne može najednom nabaviti,
može ih među inim namaknuti na taj način, da kroz njekoliko
godina primjerenu svotu osjegurava u godišnjem proračunu,
a koncem godine je u tu svrhu ´kamatonosno
uloži.


Nadzorne oblasti dužne su voditi brigu o tomu, da se
ta sredstva što prije namaknu i da se koli do sada, tako i
ona, koja će se u buduće namaknuti, ne bi u koju inu
svrhu potrošila.


3.
Bude li potrebno, da se prije negoli se pristupi k izvedenju
uređajnih predradnja, obavi novo omeđašenje šume,
što će redovito biti potrebno samo kod većih objekata, tada
takovo omeđašenje u pravilu ne preuzimaju šumarski tehničari
kr. kot. oblasti, jer im za to uz inu njihovu službu
ne dotiče vrijeme.


Preporuča se stoga takovo omeđašenje kao samostalan
posao predati ili kojem ovlaštenom civilnom geometru, načinom
opisanim u naredbi kr. zemaljske vlade, odjela za




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 253 —


unutarnje poslove od 22. svibnja 1913. broj 34.215, glede
uredovanja povodom izmjere nekretnina zemljišnih zajednica
po ovlaštenim civilnim tehnicima, ili kao predradnju za sastav
gospodarstvene osoove, kojom sukromnom šumarskom
stručnjaku zajedno sa izradbom gospodarstvene osnove
(programa).


U takovom slučaju može se pogodba za oba posla
kumulirati uporabom odnosnih obrazaca za pogodbe, ali
vazda tako, da za svaki od tih poslova budu ugovorene
posebne cijene.


4.
Nakon što prema §. 1. ove naredbe bude ustanovljen
uređajni objekt i prema §. 2. predvidno osjegurana sredstva
za sastavak osnove (programa), ima šumarski stručnjak
(tehničar), kojemu je kao stručnom upravitelju najbolje poznato
stanje dotičnih šuma i gospodarstvene potrebe šumoposjednika,
uvaženjem ovih za to- odlučnih okolnostih, izraditi
obrazloženi predlog o „Temeljnim načelima za uređenje
dotične šume."


Ta temeljna načela imaju sadržavati predlog o tomu, u
koliko uredajnih jedinica bi se šuma imala razdjeliti i koje
čestice imaju k pojedinoj uređajnoj jedinici pripasti ; nadalje,
koja ima biti svrha budućeg šumskog gospodarstva (da li
proizvodnja ogrijevnih drva, ili ogrijevnih drva i seoske
građe, ili možda i građe za prodaju itd.), te prema tomu i
uvaženjem sadanjeg stanja, koja vrst drveća, uzgoja (visoka,
srednja ili sitna šuma), koji način sječe (čista, opiodna ili
preborna), i koja poprilična ophodnja ima se odabrati,
nadalje ako razdjelenje šume u odjelu postoji, je li ono
podpuno i može li se u cjelosti pridržati, ili ako ono neodgovara
svrsi, ima li se prema konfiguraciji tla provesti uporabom
naravnih međa ili pojektiranjem novih prosjeka, nadalje
jesu li potrebne kakove manje radnje oko uređenja međa


n. pr. uspostava njekih međašnjih stupova ili crta, ustanovljenje
koje preporne međe i slično, te u jestnom slučaju,


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 254 —


ima li se taj posao povjeriti dotičnom šumarskom stručnjaku
(tehničaru), ili bi se imao izvesti sastavljač gospodarsvene
osnove (programa) prigodom izvađanja uredajnih predradnja.


Za izradbu temeljnih načela ne će šumarskom stručnjaku
(tehničaru) kao dobrom poznavaocu šume, biti u tu
svrhu potrebni posebni izvidi u šumi, nu ako bi takova potreba
iznimno nastupila, ima se izvid obaviti prigodom inog
kojeg uredovanja u dotičnoj šumi.


Predlog o temeljnim načelima ima se dostaviti zastupstvu
šumoposjednika na pretres i zaključak.


Prisustvovanje sastavljača temeljnih načela kod odnosne
razprave zastupstva, biti će radi podavanja stručnih
razjašnjenja redovito poželjno, ono ima uslijediti samo na
zamolbu zastupnika šumoposjednika i ha njegov trošak.


Stvoreni zaključak o temeljnim načelima ima se propisanim
putem predložiti županijskom upravnom odboru, odnosno
u slučajevima §. 9. zakona kr. zemaljskoj vladi.


Ako se zaključak zastupnika ne slaže sa predlogom
šumarskog stručnjaka (tehničara), tada se potonji ima očitovati
o onim točkama, s kojima nije sporazuman. ,


Odnosni zaljučak će županijski upravni odbor u onom
slučaju, ako se on tiče šume, za koju se ima izraditi gospodarstveni
program, riješiti u prvoj molbi, a ako se tiče
šume za koju se ima izraditi gospodarstvena osnova, tada
će ga uz stručno mnijenje svog šumarskog izvjestitelja i svoj
eventualni predlog, predložiti na odobrenje kr. zemaljskoj
vladi.


5.
U slučaju, da je radi nesporazumka između predloga
šumarskog stručnjaka (tehničara) i zastupnika šumoposjednika,
ili jer se županijski šumarski nadzornik ne slaže sa predlogom
ili zaključkom potrebno, da šumarski nadzornik predmet
izvidi na licu mjesta, ima taj izvid obaviti u prisutnost
šumarskog stručnjaka (tehničara) i zastupnika šumoposjed




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 51     <-- 51 -->        PDF

- 255 —
nika, te o uspjehu uredovanja ima napisat zapisnik, koji se
ima priložiti raspravnom predmetu.


6.
Pošto će prema gornjemu biti njeke točke, koje su navedene
u alineji 3. § 3. uvodno spomenute naredbe, raspravljene
prije negoli će se pristupiti izvedenju uređajnih
predradnja, to će nakon izvedenja tih radnja uređivač u buduće
sa zastupnikom šumoposjednika raspraviti samo one
točke, koje nisu već sadržane u temeljnim načelima.


7.
Po odobrenju temeljnih načela ima zastupnik šumoposjednika
stvoriti zaključak o tomu, komu i na koji način će
predati izradbu gospodarstvene osnove (programa) i savezno
s tim izvedenje onakovog uređenja međa, kakovo je navedeno
u § 4. o. n.


U tu svrhu može:


a) sa kojim osposobljenim sukromnim stručnjakom stupiti
u direktne pregovore:


b) može zaključiti, da se ima raspisati jeftimba ;


c) može izradbu predati vlastitom šumarskom stručnjaku,
ili u slučajevima §§ 10. i 11. zakona šumarskom tehničaru
kr. kotarske oblasti; ili
d) konačno može zamoliti kr. zemaljsku vladu za izaslanje
jednog posebnog stručnjaka.


U slučajevima pod a) i b) ima se izvedenje strogo ure


đajnih predradnja i potpuni pismeni izradak gospodarstvene


osnove (programa), pogoditi uz paušalnu cijenu i o tomu


sklopiti pogodba shodnom uporabom obrazca 2., dočim se


za eventualno potrebno uređenje međa, osim paušalne cijene


može ugovoriti također i jedinična cijena po kilometru


i humki.


U oba potonja slučaja imaju se spomenuti obrazci glede


pogodbe shodno nadopuniti.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 256 —


U slučajevima pod c) može se izvedenje radnje pogoditi
isto kao i u slučajevima pod a) i b), ali se ono može
pogoditi i tako, da se uređenje međa i vanjske uređajne
predradnje obave uz polaganje potpunih računa, a za pismeni
izradak osnove da se pogodi posebna nagrada.


U potonjem slučaju ne treba sastavljati posebnu pismenu
pogodbu, nego je dovoljan odnosni zaključak zastupnika
šumoposjednika o visini dnevne paušalne odštete dnevnice
i kilometrine i o nagradi za pismeni izradak operata,
odobren po kr. zemaljskoj vladi.


U slučaju točke d) obavljaju se vanjske radnje samo
uz polaganje putnih računa, a za pismeni izradak osnove
ima šumoposjednik u kr. zemaljsku blagajnu platiti onaj
iznos, kojega će kao primjeren bezprizivno ustanoviti kr. zemaljska
vlada


Eventualni troškovi šumarskih nadzornih organa kod ispitanja
pojedinog odsjeka radnja, u svrhu isplate pojedinog
obroka zaslužbine, u onom slučaju, kada se osnova (program)
izrađuje uz paušalnu cijenu, podmiriti će se iz zemaljskih
sredstava.


8.
Kod izvađanja radnja oko uređenja međa, i uređajnih
predradnja uz polaganje putnih računa, dužan je dotični
stručnjak (vlastiti, kr. kotar, oblasti, ili kr. zem. vlade), radi
što pospješnije obave posla, konačiti što moguće bliže radnog
objekta (u obližnjem selu), ili ako za oto ima podesna zgrada,
tada i samom objektu.


Da uređivač bude u tom slučaju pravedno odštećen ne
samo za svoj trud i duševni rad, nego i za eventualni veći
trošak kod nabave i priredbe hrane, te za pomanjkanje one
udobnosti, na koju normalno ima pravo, ima mu se za te
dane ustanoviti primjerena dnevna paušalna odšteta dnevnice
i kilometrine.


Od toga je iznzet prvi dan kada uređivač doputuje, i
zadnji dan, kada nakon zaključenih radnja otputuje u svoje




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 53     <-- 53 -->        PDF

257 —


uredovno sjedište, te oni dani, kada radi gospodarstvene osnove
(programa) mora posebice njekamo putovati na pr.
k sjednici zastupnika šumoposjednika, ili k općinskom poglavarstvu
radi tumačenja izložene osnove (programa), ili
radi prisustvovanja kod njezinog ispitivanja i slično. Za te
dane ima pravo zaračunati propisane putne pristojbe za sebe
iza eventualnu dobavu mjeraćih pomagala.


9.
Pogodbe uz paušalnu svotu za izradbu cijele osnove
(programa), ili u slučaju kada se vanjske predradnje obavljaju
uz predlaganje putnih računa, tada se pogodbe za pismeni
izradak osnove imaju putem županijskog upravnog odbora
(izuzam slučajeva § 8. zakona), koji ih ima popratiti
svojim obrazloženim predlogom, predložiti na odobrenje kr.
zemaljskoj vladi.


10.
U točki 8. spomenutu dnevnu paušalnu odštetu dnevnice
i kilometrine, ima u slučaju izaslanja posebnog vladinog
stručnjaka, ustanoviti kr. zemaljska vlada na predlog županijskog
upravnog odbora, u slučaju § 9. zakona na
predlog šumoposjednika, a u ostalim slučajevima županijski
upravni odbor.


Odšteta kilometrine neka bude primjerena prilikama, nu
ne ispod 40% a niti iznad 70% od onih putnih pristojba,
koje bi dotičnog urednika pripadale u onom slučaju, kada
bi na konak putovao u mjesto u kojem ima oblasno ustanovljeno
konačište.


11.
Putni računi šumarskih stručnjaka (tehničara kotarske
oblasti), imaju se na ispitanje i obređenje predlagati županijskom
upravnom odboru, odnosno u slučajevima § 9. zakona
kr. zemaljskoj vladi, koji će ih prije nego li na nje
stave zaporku, dati po svojim šumarskim izvjestiteljima ispitati
„da li je obavljeui posao* u razmjerju sa zaračunanim
vremenom?".




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 54     <-- 54 -->        PDF

— 258 —


To ispitanje ima uslijediti na temelju izvadka iz poslovnog
dnevnike, koji mora biti sastavljen prema ustanovama
točke 23.


Ne bi li taj priležao, ili ako ne bi bio dovoljno specificiran
obavljeni rad, ima se obređenje putnog računa uskratiti.


Proti obređenju putnih računa, ili proti uskrati obređenja
po županijskom upravnom odboru, dozvoljena je predstavka
na kr. zem. vladu, odjel za narodno gospodarstvo u
roku od 14 dana nakon primljene odluke.


Putne račune posebnih vladinih stručnjaka obredit će i
isplatiti predujmice kr. zemaljska vlada, a po tom ih dostaviti
šumoposjedniku radi refundacije.


12.
Kod pogodba za izradbu osnova i programa uz paušalnu
cijenu imaju se u onom slučaju, kada ne ima nikakovog
posla sa uređenjem međa, nego se imaju obaviti samo strogo
uređajne radnje, prema niže navedenim okolnostima uzeti za
podlogu slijedeće kategorije cijena.


1. U slučaju, da se dogodba sklapa sa vlastitim stručnjakom
ili kojim u ^zemaljskoj službi stojećim šumarskim
tehničarom.
a) Kada kod umjetnog razdjelenja šume u odjele ne
postoje od prije u tu svrhu uporabivi prosjeci, ili ako se
prema konfiguraciji tla ima provesti naravno razdjeljenje,
tako, da se odnosni putevi, potoci i ine naravne crte moraju
istom mapovati, nu da se te crte, odnosno osnovat se
imajuća mreža presjeka, može bez znatnijih poteškoća priključiti
na stalne točke u naravi ; zatim da ima prilično posla
sa izlučivanjem, a prema tomu i sa procjenom odsjeka (sastojina);
nadalje da uređajnik ili mora noćivati izvan svoga
sjedišta, ili da u onom slučaju, ako se radi pomanjkanja
noćišta u blizini radnoga objekta (alin. 1. točke 8.) mora
na konak vraćati u svoje sjedište, najbliža točka uređajnog
objekta nije dalje od 15 kilometara od sjedišta, a ako je




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 259 —


dalje, tada da se ne može prevaliti željeznicom, te napokon,
kada je tlo doduše brežuljasto, nu da razlika između najniže
i najviše točke objekta nije veća od 200 metara.


U tom slučaju vrijede slijedeće cijene:


3


M


es


>


C/3


Temeljne pristojbe
Za površinu uređajnog


(O K


. objekta od . .. do ... O C Opazka


M
.. > ŠT?


M rali Za povr


a.
šinu


´5" od... rali .


CQ


K


O N


1 1-10 1 40 4-0 . ca
e m** <


CD-2 CN


2 10-30 10 80 40


ta « ´>


3 30-60 30 160 3-5 ... M


>L "53 .S. ca


> E 73 M


O <1) "O


4 60-100 60 265 3-5 a * o


tO 3 s


«<_.* O.
3c o ce 3


5 100-200 100 405 3-0 .™3


3 « cs._


N


o~«


cd p^


6 200-500 200 705 3-0


Q cd .. o


eu ...
~-... °


7 500-1000 500 1605 25
S —t-m


._ ^ o


u. = ^5COCY2
o- 2 L xx


8 1000-2000 1000. 2855 2-5


moma


9 2000 i dalje 2000 5355 2-0


b) Ako su za obnovu uređajnih predradnja izvanredno
povoljne prilike kao na pr. da je uređajni objekt blizu urednikovog
sjedišta, ili da je željeznicom tako pristupačan, da
uređivač ne mora trošiti na noćenje, a veoma malo na
podvoz; ili da uslijed mnogo mapovanih puteva, potoka i
sličnog ima veoma malo posla sa gospodarskim razdjelenjem;
ili da uslijed jednoličnosti šume ima malo posla oko izlu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 56     <-- 56 -->        PDF

- 260


čivanja i procjene odsjeka (sastojina), ili da je tlo šume
posve ravno, a k tomu da nije močvarno itd., tada se gornje
cijene imaju razmjerno sniziti prema tomu, dali postoji jedan
ili više tih povoljnih uvjeta, nu ne ispod 60% pod točkom a)
navedenih cijena.


c) Moraju li se tehničke predradnje izvađati pod veoma
nepovoljnim prilikama, kao na pr. da je tlo veoma strmo
(da je razlika između najniže i najviše točke veća od 200 m.)
i uslijed toga da je rad spor i naporan, da je neobično mnogo
posla sa gospodarskim razdjeljenjem šume i sa izlučivanjem i
procjenom odsjeka, da velika udaljenost objekta od konačišta
uvjetuje znatne izdatke za podvoz itd., tada je prema tomu,
da li postoji jedan ili više tih otegoćujućih uvjeta, dozvoljeno
cijene navedene pod točkom a) povisiti do najviše 50°/0.


d) Za uređenje objekta ispod 60 rali površine može se
u slučaju, da ie putovanje iz sjedišta do konačišta skopčano
sa znatnijim troškom, uvjetovati još primjerena odšteta za
podvoz, ili podavanje podvoza u naravi.


2. U slučaju pogodbe sa sukromnim šumarskim stručnjakom,
mogu se naprijed navedene jedinične cijene povisiti
do 607o.
U navedenim cijenama sadržana je odšteta za obavu
svih vanjskih uređajnih predradnja (isključiv ali uređenje
međa, za koje se u slučaju paušalne pogodbe ima ugovoriti
posebna cijena) i svih s tima radnjama spojenih izdataka
za radnike, uljenu boju za obilježenje gospodarstvenog razdjeljenja,
te odšteta za uporabu strojeva, zatim za sva putovanja,
koja bi uređivač morao radi te osnove (programa)
poduzimati budi kojoj oblasti; nadalje za putovanje na dan,
kada će u općinskom poglavarstvu imati prema § 6. alineje


4. uvodno spomenute naredbe, dati razjašnjenja o izloženoj
osnovi; zatim za putovanje k sjednici zastupnika radi eventualnog
predloga za promjenu temeljnih načela ili radi inih
kakovih rasprava, nadalje radi prisustvovanja kod ispitanja
osnove po žup. šum. nadzorniku ili po posebnom vladinom


ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 57     <-- 57 -->        PDF

- 261 —
izaslaniku itd., te konačno za potpuni pismeni izradak operata
i prema tomu za sav pisaći i risaći materijal, tiskanice
i slično, te za vezanje i ukoričenje obijuh čistopisa operata.
Šumoposjednik dužan je uređivaču izručiti samo u alineji 2.
točke 1. navedeni nacrt i sve tamo navedene sprave, te dati
besplatno drvo na panju, koje bude potrebno za stupice
za gospodarstveno razdjeljenje.


13.
U alineji 2. točke 1. navedeni nacrt može šumoposjednik
nabaviti na njemu povoljan način. Može ga na pr.
dati prirediti po kojem ovlaštenom civilnom geometru, ili
naručiti kod kr. arkiva katastralnih mapa u Zagrebu,
koji izvadke iz mapa priređuju u mjerilu 1 : 2880
(1" = 40°), 1 : 5760 (1" = 80°), 1 : 7200 (1" = 100°), i


1 : 14400 (1" = 200°); ili konačno, dati ga prirediti po
šumskom stručnjaku (tehničaru), koji je u takvom slučaju
ovlašten tražiti, da mu se za proredbu toga nacrta plati ona
cijena po česticijutru, koja je po kr. ug. ministarstvu financija
određena za priredbu nacrta u kr. arhivu mapa.
14.
Ako se vanjske radnje obavljaju uz zaračunavanje putnih
troškova, tada se za potpuni pismeni izradak gosp.
osnova i inih programa, koji su navedeni u točki II. § 43.
ur. naputka i to u konceptu i dva čistopisa, ima platiti posebna
nagrada, koja ima iznositi za stavke, koje su u skrižaljci
1—3 navedene ´A—´A; pod brojem 4—6 navedene V5—V*,
a za stavke pod brojem 7—9 navedene Ve—Vs, dočim za
jednostavnije programe navedene u točki I. spomenutog § 43.
samo VT— Ve one pristojbe, koja bi se prema toj skrižaljci
imala platiti za čitav rad oko sastavka osnove.
Viša stavka pripada onda, kada se uslijed naravnog
gospodarskog razdjeljenja i velikog broja odsjeka, ima mnogo
posla sa urisavanjem, izračunavanjem površina itd.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 262 U,
toj nagradi sadržana je odšteta ne samo za pismeni
izradak operata, nego i za sve izdatke, koji su za potpuni
pismeni izradak navedeni u predzadnjoj alineji točke 12.


Visina te nagrade ima se sporazumno ustanoviti prigodom
opće pogodbe za preuzimanje izradbe osnove (programa),
a u slučaju, da iz kojih razloga (bolest, smrt) pismeni
izradak osnove ne može obaviti ovaj šumarski stručnjak
(šumar, tehničar), koji je obavio vanjske predradnje, nego
da se to mora naknadno povjeriti kojem drugom stručnjaku
(tehničaru), tada se pogodba glede nagrade ima sklopiti prije
preuzeća toga rada.


Ako bi u takovom slučaju koji dio pismenoga rada
već bio sastavljen na pr. da su svi detaili u nacrtu urisani,
iskaz površina, opis sasto ina itd. već sastavljeni, tada se
nagrada ima razmjerno prema jur obavljenom poslu sniziti.


Ako bi potonji stručnjak morao u svrhu valjane izradbe
osnove poduzeti koje posebne izvide na licu mjesta, to ga
za dotične dane pripada posebna odšteta dnevnih i putnih
pristojba, prema obređenom putnom računu.


Nagrada za pismeni izradak gospod, osnove (programa)
može se u polovici isplatiti nakon predloženja operata u
konceptu u onom slučaju, ako je prigodom ispitanja po
župan, šumar, nadzorniku ustanovljeno, da u operatu ne ima
bitnih manjkavosti, a ostatak tek nakon što osnova (program)
bude pravovaljano odobrena, gospodarsko razdjeljenje u
naravi valjano vidljivo obilježeno, te čistopisi proviđeni zaporkom
odobrenja.


15.
Za običnu reviziju gospodarstvenih osnova (programa)
ima se, u slučaju paušalne pogodbe za čitav vanjski i nutarnji
rad, a u slučaju da se vanjski rad obavi uz zaračunanje
putnih pristojba, tada za pismeni izradak revizionalnog
operata, računati % onih cijena, koje bi se prema navedenom
u točki 12. imalo platiti za sasvim novi sastav gospodarstvene




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 263 osnove
(programa), odnosno prema točki 14. za pismeni
izradak nove osnove (programa).


16.
Kada se izradba gospodarske osnove (programa) povjerava:
a) vlastitom stručnjaku ili b) šumarskom tehničaru
kr. kotarske oblasti, ili c) posebnom po kr. zemaljskoj vladi
određenom šumarskom tehničaru, tada se u slučaju potrebe,
ili ako to spomenuti urednici sami zatraže, imaju oni
u taj rad uvesti i to oni pod točkom c) i stručnjaci šumoposjednika
navedenih u §. 9. zakona, po vladinom izaslaniku,
a ostali po županijskom šumarskom nadzorniku.


U slučajevima, kada sastavak osnove (programa) nije
povjeren stručnom upravitelju dotične šume, tada se on ima
pozvati, da prisustvuje kod uvađanja uređivača u posao, a
ako to uvedenje usleđuje po posebnom vladinom izaslaniku,
tada mu se ima prizvati i nadležni županijski šumarski
nadzornik.


S tim uvađanjem skopčane putne troškove stručnog
upravitelja dotične šume, ima podmiriti šumoposjednik, dočim
će se oni županijskog i vladinog izaslanika podmiriti iz zemaljskih
sredstava.


O važnijim uputama, koje bi tom prilikom uvađač dao
uređivaču glede sistema gospodarstvenog razdjeljenja, glede
izlučivanja odsjeka (sastojina), glede načina procjena drvnih
zaliha i prirasta itd. ima se sastaviti ^apisnik, te isti u ovjerovljenom
prepisu izručiti uređivaču, a kada uvađanje obavlja
vladin izaslanik, tada na zahtjev i županijskom šumarskom
nadzorniku.


Potonji, ako s kojom odredbom nije sporazuman, ima
pravo prigovora ili odmah u zapisniku, ili u roku od 14
dana nakon uručenja prepisa, ili ako nije bio prisutan, od
dana nakon što prepis zapisnika bude putem kr. zemaljske
vlade dostavljen županijskom upravnom odboru.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 264
17.
Ako stručni upravitelj dotične šume nije podjedno i njezin
uređivač, to je on, koli prigodom uvađanja u radnju, toli
prigodom daljnjeg izvađanja radnje, obvezan uređivaču
(dakle i sukromnom stručnjaku) dati vazda sva potrebna stručna
razjašnjenja i odgovore na pitanja, koja se na dotičnu šumu
odnose, i koja njemu kao lokalno upućenom moraju bit
najbolje poznata.


18.
Tečajem izvađanja uređajnih predradnja po urednicima
navedenima u točki 16., vlastan je koli županijski šumarski
nadzornik, toli posebno vladin izaslanik u onom slučaju,
kada se radnja izvađa uz paušalnu cijenu, uzeti uvid u izvedene
radnje, te tom prigodom bud iz vlastite pobude, bud
na zamolbu uređivača, reći svoje mnijenje koli o izvedenim
toli o izvesti se imajućim radnjama. U slučaju pako, da se
radnja obavlja uz predlaganje putnih računa, tada im je
dužnost osvjedočiti se o tomu, da li uređivač obavlja radnje
sistematski stručno ispravno i dovoljno brzo tako, da je
obavljeni posao u razmjerju sa potrošenim vremenom, te da
li se za radnje upotrebljavaju propisni manuali i vode li se
dovoljno čitljivo i "jasno.
Ako se tom prigodom ispostavi potreba kakovih oblasnih
odredaba, imaju spomenuti urednici o tomu izvjestiti
svoju predpostavljenu oblast, a u silnim slučajevima mogu
potrebnu predhodnu odredbu izdati na licu mjesta, nu vazda
pismeno.


19.
Ako bi se prigodom izvađanja uređajnih radnja ispostavila
potreba, da se temeljna načela u kojem dijelu
bitnije promjene, tada je koli uređivač, toli županijski
šumarski nadzornik i posebni vladin izaslanik vlastan o tomu
staviti predlog, s kojim če se tada postupati analogno propisima
točke 3.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 265 —


Sa izvedbom dotičnog dijela radnje ima se u tom slučaju
pričekati do pravomočnog riješenja odnosnog predloga.


20.
Kada je sastavak osnove (programa) povjeren sukromnom
šumarskom stručnjaku, tada je županijski šumarski izvjestitelj
u onom slučaju, da se zaslužbina ima šumarskom
stručnjaku isplaćivati u stanovitim obrocima nakon obave
pojedinih odsjeka uređajnih radnja i tek nakon ispitanja ti-h
radnja, vlastan u tu svrhu svagda uzeti uvid u izvedene
radnje i od uređivača tražiti eventualno mu potrebna razjašnjenja
(vidi točku 10. obrascu 2.


U slučaju da bi takav uređivač od nadzorne oblasti
pismeno zatražio razjašnjenje glede temeljnih načela, ili
rješenje o tomu, da li koju radnju smije obaviti na stanoviti
način, ima mu se o tomu izdati odluka.


21.
Pošto je gospodarstveno razdjeljenje šume u odjele
glavni temelj valjane osnove (programa), te je ono uz točku


I. (opis šuma) i II. (buduće šumsko gospodarenje) uređajnog
zapisnika jedino u osnovi trajno i nepromjenljivo, dočim je
sve ostalo po naravi stvari promjenjivo, ima ga uređivač
odmah nako što se je definitivno odlučio, ako ga smjera
osnovati, predočiti u jednom nacrtku (skici).
Taj nacrtak ima se uz mnijenje zastupnika šumoposjednika,
stručnog upravitelja dotične šume i županijskog šumarskog
nadzornika, što prije predložiti na ispitanje i odobrenje,
i to u slučaju, da se radi o gospodarstvenom programu,
županijskom upravnom odboru, a ako se radi o gospodarstvenoj
osnovi, te u svakom slučaju §. 9. zakona kr. zemaljskoj
vladi.


Nakon toga odobrenja ima još za vrijeme izvađanja
daljnih uređajnih predradnja, uslijediti definitivno urisanje u
gospodarstveni nacrt, obračunanje površina, trajno obileženje
u naravi i prosjecanje u koliko se ono provesti ima.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 62     <-- 62 -->        PDF

- 266 —
22.
Šumarski tehničari kr. kotarskih oblasti smiju izradbu
gospodarstvenih osnova sa šume veće od 300 rali preuzeti
samo iznimice i to na temelju posebne dozvole kr. zemaljske
vlade.


U pravilu ima onaj šumarski stručnjak (tehničar), koji
je obavio vanjske uređajne predradnje, izraditi i pismeni izradak
osnove (programa).


Ako to u slučaju premještaja šumarskog tehničara kr.
kotarske oblasti nebi bilo moguće stoga, što veći dio uređajnih
predradnja nije još obavljen, tada se on ili ne ima
na svom sadanjem službenom mjestu odriješiti službe dotle,
dok započeti odsjek predradnja ne dovrši, ili ako bi službeni
obziri zahtijevali, da se od službe odriješi prije, tada
ima županijski Šumarski nadzornik nakon pregledbe ustanoviti,
koliko će po prilici još trebati dana za dovršenje započetog
odsjeka uređajnih predradnja, te će se tada imati
za dotičnog urednika ishoditi, da mu se u svrhu dovršenja
započetog odsjeka predradnja, što moguće prije podijeli potrebni
dopust.


Nakon dovršenja odnosnog odsjeka predradnja biti će
tada dotični urednik dužan bezuvjetno izraditi i odnosni
pismeni rad.


Uređajne predradnje se dijele na slijedeće odsjeke:


a) Uređenje manjkajućih međa, i to oba posla u naravi
sa definitivnim oznacenjem međašnjih crta i točaka, urisanje
u nacrte eventualnih prepornih međa, sastav iskaza o priepornim
međama i o eventualnim usurpacijama, te sastav
„Opisa međa".


b) Gospodarstveno razdjelenje šume u odjele i to provedba
i obilježba u naravi, priredba još potrebnih primjeraka
nacrta, te urisanje tog gospodarstvenog razdjelenja u
te nacrte, izračunanje površina odjela, izlučenih prosjeka,
puteva i potoka, te konačno upis tih površina u provizorni
„Iskaz površina".




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 267 —


c) Izlučivanje odsjeka (sastojina) u naravi, urisanje u
nacrte, izračunanje površina, te sastav definitivnog „Iskaza
površina."


d) Procjena drvnih zaliha i prirasta, te sastav „opiv
sastojina."


Pod dovršenjem započetog odsjeka uređajnih predradnja
razumjeva se, da čim je koja pod točkama a—d) navedena
radnja započeta, ima se u cjelosti onako dovršiti, kako je
u odnosnoj točki opisana i kako će drugi šumarski stručnjak
biti kadar koli daljnje odsjeke još nezapočetih predradnja,
toli i samu osnovu, bez poteškoća konačno dovršiti.


Za pismeni izradak dotičnog odsjeka predradnja, spada
odnosnog urednika primjerena nagrada.


O visini te nagrade ima šumarski tehničar na zastupnika
šumoposjednika staviti svoj zahtjev, pak ako o njezinoj
visini nije o tom ništa utanačeno u pogodbi, to u slučaju
da ne dodje do sporazumka, ima o njoj odlučiti u prvoj
molbi županijski upravni odbor, a u zadnjoj, odnosno u slučajevima
§. 9. zakona, u prvoj i zadnjoj molbi kr. zemaljska
vlada.


23.
Kada je izradak gospodarstvene osnove (programa) šumarskom
stručnjaku (tehničaru) predan uz zaračunavanje
putnih troškova, tada je on dužan voditi posebni poslovni
dnevnik, u kojemu ima za svaki dan specifirano navesti kakav
i koliko je rada, sa koliko radnika i uz koju nadnicu
obavljao, te prema tim podacima svojedobno pri pismenom
izradku operata u uređajnom zapisniku pri kraju navesti :
koliko je na pojedini odsjek uređajnih predradnja, a za tim
ukupno na sve odsjeke tih radnja potrošeno radnih dana,
te uz koji trošak u novcu i to posebno za uređivača, a posebno
za radnike, a zatim ukupno, te konačno, koliko je
plaćeno za pismeni izradak operata.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 64     <-- 64 -->        PDF

- 268 —
24,


Gospodarstvena osnova (program) ima se na ispitanje
î odobrenje predložiti u tintom pisanom konceptu, pak stoga
se u alineji .. §. 6, uvodno spomenute naredbe navedena
potvrda o izloženju, ne ima staviti na taj primjerak, nego
se ima posebno izdati i osnovi priložiti.


U slučaju da gospodarstvenu osnovu (program) nije
izradio stručni upravitelj dotične šume, ima se osnova i
njemu dostaviti u svrhu, da se očituje, ima li proti osnovi
kakovih primjedaba.


Kada osnova (program) bude u konceptu potvrđena,
tada se tek imaju prirediti propisana dva čistopisa i to tako,
da se razni dijelovi osnove (programa) ne uvezu skupa, nego
svaki zasebno, a svi zajedno ulože u jedan tvrdi omot.


Onom primjerku osnove (programa), koji ima ostati kod
županijskog upravnog odbora, odnosno kr. zemaljske vlade,
ne treba priložiti prepise onih isprava, koje su navedene u
alineji 2. točke 1., niti „Opis međa", a mjesto rukom risanog
naerta može mu se priložiti svjetlosnimak (Lichtpause).


Na te čistopise ima se metnuti spomenuta potvrda o
zloženju, te zatim zajedno s konceptnim primjerkom predložiti
odobravajućoj oblasti u svrhu proviđenja sa zaporkom
odobrenja.


25.
Predzadnja alineja §. 3. uvodno spomenute naredbe, u
kojoj se govori o godišnjem radnom programu, nadopunjuje
se time, da šumarski stručnjak (tehničar) ima radni
program za buduću godinu izraditi i propisanim putem na
odobrenje predložiti tečajem prediduće zime.


Taj program ima sadržavati predlog o tomu, za koje od
onih šuma, kojih objekt je prema točki 1. pravomoćno ustanovljen,
zatim prema točki 2. potrebna sredstva osjegurana,
te prema točki 3. temeljna načela jur odobrena, te za koje je
zastupnik šumoposjednika prema točki 7. zaključio, da će
izradbu osnove (programa) povjeriti dotičnom stručnjaku —




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 65     <-- 65 -->        PDF

- 269 —
će taj stručnjak u slijedećoj godini moći obaviti sve uređajne
predradnje i kojim redom.


Pri odobrenju tog radnog programa, ima se strogo na
to paziti, da se odobri samo toliko radnja, koliko će dotični
stručnjak uz svoje redovito službovanje biti kadar u narednoj
godini potpunom a dovršiti vani u naravi, a tečajem
buduće zime potpunoma izraditi i na odobrenje predložiti
također i pismene izvadke operata.


Ne bi li potonjemu uvjetu udovoljio, to se novi radni
program ne smije sve dotle odobriti, odnosno započimanje
novih radnja ne smije mu se sve dotle dozvoliti, dok jur
započete radnje nije u cijelosti dovršio, a podjedno ima se
nadzorna oblast bezuvjetno pobrinuti, da dotični stručnjak
poduzete radnje svakako što prije dovrši.


26.
Obzirom na ustanove točke 9. 12. 14. 15. i 22. ukida
se posve alineja 3. §. 13. uvodno spomenute naredbe, dočim
alineja 2. toga paragrafa ostaje u krijeposti u toliko, u
koliko nije u protuslovlju sa ustanovama tih točaka.


27.
Paragraf 16. uvodno spomenute naredbe, koji govori o
odstupu od odobrene gospodarstvene osnove (programa),
nadopunjuje se sa slijedećim.


Za odstup od gospodarstvenog programa ne ima se


dozvola ishoditi od kr. zemaljske vlade, nego od županijskog


upravnog odbora, koji je program odobrio.


U slučajevima točke 1, i 2. toga paragrafa, ima se doz


vola za odstup ishoditi prije provedenja naumljenih promjena,


dočim se u slučajevima točke 3. ima dozvola ishoditi tek


nakon uslijedile promjene u površini i to s razloga, što


gospodarstvena osnova nije sama sebi svrhom i što ona ne


može biti zaprijekom diobi, zamjeni, kupu, pretvorbi šume


s




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 66     <-- 66 -->        PDF

- 270


itd., pak stoga istom kada su takve promjene pravomoćno
uslijedile, nastati će potreba, da se od odobrene osnove
odstupi, odnosno da se ona prema novom stanju preradi,
ili prema §. 17. uvodno spomenute naredbe iz nova sastavi.


28.
Predzadnje godine prije izmaka I. desetgodišta osnove
(programa) ima šumski stručnjak (tehničar) izvijestiti, da dotična
osnova ili program ističe, te da prvu treba podvrći
reviziji, a potonjega iznova sastaviti. U tom izvješću ima
podjedno navesti, da li drži potrebnim, *da se dotična osnova
(program) u bitnijim ustanovama preinači, te ako da,
u kojem smjeru.


Ako se prigodom revizije ne imaju provesti nikakove
bitnije promjene, tada se ima dalje uredovati prema ustanovama
točke 7. i slijedećih, a ako se imaju provesti bitne
promjene temeljnih načela, tada se sa tim predlogom
ima postupati onako, kako je to za temeljna načela određeno
točkom 4.


U oba slučaja imaju se odnosna uredovanja pospiješiti
tako, da se revizija osnove, odnosno izradba novog programa
bude svakako mogla obaviti u zadnjoj godini dotičnog
desetgodišta.


29.
U §. 18. uvodno spomenute naredbe u alineji 1. najdene
riječi od „a u slučajevih" do „kr. kotarske oblasti
gradskog poglavarstva), stavljaju se izvan krijeposti.


30.
Ustanove alineje 4. i 5. §. 19. uvodno spomenute naredbe
nadopunjuju se onamo, da prekoračenje u drvosječnom
predlogu odobrenog prihoda, koje prema spomenutoj
alineji 5. ne smije iznositi više od jednogodišnjeg redovitog
prihoda, smije uslijediti samo odobrenjem županijskog upravnog
odbora.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 67     <-- 67 -->        PDF

- 271 —
Ako je u godišnjem drvosječnom i ogojnom predlogti
sadržana medu inim izvedba i takovih radnja, za koje je
već kojom pravomoćnom odlukom određeno, da se izvesti
imaju, tada proti izvedenju tih radnja nije dopustiv nikakov
prigovor niti utok, a nadzorne oblasti su dužne pobrinuti
se, da se pravodobno izvedenje takovih radnja osjegura.


(Nastavit će se).


Osobne vijesti.


Imenovanja. Njegovo c. i apostolsko kraljevstvo Veiičanstvo
blagoizvoljelo je previšnjim rješenjem od 1. srpnja 2917. premilostiva
imenovati u bos. herc. zem. službi šumarskog nadsavjetnika Julijo
Pfeiffera dvorskim savjetnikom.


Njegovo c. i apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim
rješenjem od 23. lipnja 1917. kr. šumarskom inžiniru Stjepanu
Janussek-u najmlostivije podijeliti naslov i začaj šumarskog
nadinžinira.


Ban kralevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je:
nadšumara plemenite općine Turopolja Josipa Hecknera županijskim
šumarskim nadzornikom II. razreda kod kr. žup. nblasti u
Zagrebu; profesore VIII. čin. razreda kr. šumarske akademije u Zagrebu
dra. Gjuru Nenadića i dra. Andriju Petračića profesorima
istoga zavoda u VII. čin. razredu.


Kr. ugarski ministar za poljodjelstvo imenovao je u području
kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcima, kr. šumarskog inžinira Virgila
Boeriu-a kr. žumarskim nadinžinirom u VIII. činovnom razredu,
a bezplatne kr. šumarske vježbenike Stjepana Szântoai
Viktora Raksânyla kr. šumarskim inžinirsklm adjutiranim vježbenicima
u privrenom svojstvu.


C. i kr. zajednički ministar financija imenovao je u bos. herc.
zem. službi šumarnika Jovana Alemâna šumarskim savjetnikom.
Grof Ladislav Majlath imenovao je svog okružnog šumara
Lamberta Kriškovića nadšumarom na doljnjo — miholjačkom
vlastelinstvu.


Premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i dalmacije
obnašao je iz službenih obzira premjestiti : kr. žup. šumar, nadzornika


II. raz. Josipa G u lina od kr. žup. oblasti u Ogulinu, kr. kot.
oblasti u Zagrebu; kr. kot. šumara I. razr. Arnolda Gerstmanna
od kr. zem vlade, odjel za narodno gospodarstvo, kr. kot. oblasti u
Karlovac; kr. žup. šumar, nadzornika I. r. Josipa Majnarićaod
kr. kot. oblasti u Delnicama kr. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno
gospodarstvo.
Umirovljenja. Na vlastitu molbu umirovljen je kr. zem. šumarski
nadzornik I. razr. Vilim Dojković, koji je preuzeo upravu šume
pl. općine Turopolje.