DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 212 Većina
močvarnih podravskih šuma spada u drugu
kategoriju.


Razumije se, da je u svim tim slučajevima od potrebe
izvedenje umjetnog odvodnog recipijenta, što se postigne
provedenjem kanalizacije. «


Čim je odvodnja provedena, stavi se stagnirajuća nad


t; zemna i podzemna voda u gibanje u smjeru otpada sve
dotle, dok ne postigne svoj konačni cilj t. j . novo izkopani
kanal. Rahlo i propusno šumsko tlo pogoduje tom gibanju,
odnosno oticanju vode, dočim ga nepropusno tlo usporuje.
´ U čim većoj mjeri tlo sastoji iz nepropusnog materijala,
tim je i to oticanje polaganije.


Od velike je nadalje važnosti, da se znade, od kuda
dolazi ta stagnirajuća voda; jeli potiče od atmosferijskih
oborina ili pako uslijed podzemne vode. U prvom slučaju
može se množina odvodnjit se imajuće vode vrlo lako i
točno ustanoviti pomoću oborinskog područja; u drugom
slučaju mogu se samo tek nestalni podatci pomoću mjerenja
pokusnih jama polučiti, a množina odvodnjit se imajuće
vode morati će se općenito empiričkim načinom ocijeniti.


Kod naših nizinskih šuma će taj potonji slučaj rijetko
kada nastupiti.
Močvarno se šumsko tlo prepoznaje odmah od oka,
pa nisu nužna nikakva dalnja istraživanja.


Svako šumsko tlo, kod kojeg ljudi i marva duboko
propadaju, a otisci se kod toga zalijevaju vodom jest
močvarno. Dalnji pratioci takvog močvarnog šumskog tla
jesu močvarne trave i ostali korov. Kod takvih znakova
iziskuje šumsko tlo bez sumnje odvodnju.


Glavni uzroci smetanja vode šumskom uzgoju jesu
slijedeći :


1. Stagnirajuća voda na površini ili pako u tlu samom
preprečuje pristup zraka u tlo, te se proces prozrake, koji
je nuždan za poboljšanje šumskog tla, moše samo u ne