DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 86 <-- 86 --> PDF |
- 29ÔRazne vijesti. Predavanje. Dne 18. lipnja o. g. držao je gosp. Le vin Hei singer kot. šumar gjurgjevačke imovne opčine u klubu „Hrvatski! šumarskih akademičara" predavanje iz teme „Na koji način bi se mogao uvećati uspjeh sadnje borovih biljka na letećem pijesku." Nastojat ćemo to predavanje donijeti u jednom broju Šumarskog lista Naredbe. Naredba bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 20 svibnja 1917 broj IV.—1347 kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva 0( 16 travnja 1917. broj 1352 M. Pr. u predmetu prometanja šiške. Ovime proglašujem naredbu kr. ug. ministarstva od 16. travnji 1917. broj 1352 M. Pr. u predmetu prometanja šiške. Postupak u slučajevima predvidjenim u § 4 i § 11. naredbi ustanovljuje se za područje kraljevina Hrvatske i Slavonije banskon naredbom od današnjega dana broj IV-1347/1. Onaj dio zapljenjene zalihe, koji preostaje nakon ustegnući nastajih troškova postupka (al. 2. § 13. naredbe) ima se na područji kraljevine Hrvatske i Slavonije upotrebiti za opskrbu siromašnoj pučanstva cne općine, na čijem se je području prekršaj desio, ; postupak radi prekršaja navedenih u § 13. naredbe spada u djelo krug redarstvenih oblasti I. molbe. Naredba kr. ug. ministarstva od 13. travnja 1916. broj 923 M Pr. proglašena je banskom naredbom od 30. lipnja 1916., bro IV-1282. U Zagrebu, dne 20. svibnja 1917. Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. -* Naredba. kr. ug. ministarstva broj 1352 — 1917. M. P. u predmetu pro metanja šiške. Na temelju zakonskih ustanova o iznimnim mjerama za SIUČE rata odredjuje kr. ug. ministarstvo slijedeće: §1Šiške smiju se prometati samo prema ustanovama sadržanim ovoj naredbi. §2. 1. Tvorničarima koža (kožarima) smije šiške prodati i dobavlja samo tvrtka „Centrala za kožni obrt zemalja svete krune ugarsk |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— 291 — d. d" (Budapest, V, Nâdor-utca 11), prema tomu mogu tvorničari koža (kožari) svoju potrepštinu šiške nabaviti samo putem ovog dioničarskog društva. 1. Oni, koji se bave proizvodnjom (sabiranjem) i sakupljanjem šiške, mogu svoje zalihe slobodno prodati i otpremiti prodavačima, koji se bave kupovanjem i prodavanjem šiške. 3 Oni prodavači, koji su nabavili zalihu šiške na temelju točke 2., mogu svoje zalihe prodati i otpremiti osobama i tvrtkama, koje su po ministru trgovine ovlaštene na kupovanje šiške. Na temelju ove točke 3. prodane odnosno kupljene zalihe dužan je tako prodavač kao i kupac, i to svaki posebice, očevidnosti radi prijaviti Centrali za kožni obrt upotrebom blanketa, koje se mogu dobiti kod Centrale. §3. Počevši od mjeseca kolovoza godine 1917. dužan je svatko — izuzevši tvorničare koža (kožare) — na dan 15. svakoga mjeseca onaj dio svoje zalihe šiške, koji je proizveo (sabrao) ili nabavio do 15. kolovoza 1917., a poče/ši od mjeseca rujna onaj dio, koji je proiiveo (sabrao) ili nabavio od 15. dana svakog prijašnjeg mjeseca, ali koji do 15. dotičnog mjeseca glasom točke 2. i 3. §-a 2. drugom prodao nije, ponuditi na kupnju tvrdci: „Centrala za kožni obrt zemalja svete krune ugarske kao d. d". (Budapest, V., Nâdor-utca 12) uzevši u obzir po oblasti ustanovljene najviše cijene. Ponude valja upotrebom tiskanica, koje se mogu dobiti kod Centrale za kožni obrt, poštom preporučeno odaslati na naslov Centrale za kožni obrt. Ponuditelja veže njegova ponuda četrnajst (14) dana, računajući od dana, kada je ponuda na poštu predana. Ako mu unutar ovoga roka ne stigne prihvatno očitovanje Centrale za kožni obrt, gubi ponuda valjanost, te ponuditelj može sa ponudjenom robom slobodno raspolagati. Ako Centrala za kožni obrt ponudu prihvati, dužna je glede odvoza robe učiniti raspoložbe za dvadeset i osam (28) dana, računajući od prihvata ponude. Prodavač dužan je robu čim prije postaviti u stanje prikladno za otpremu, te čim je to učinjeno prema raspoložbama Centrale za kožni obrt na njezin trošak, razumijevajući ovamo i trošak eventualnoga osiguranja tovara, po mogućnosti bezodvlačno odaslati na tuzemno po Centrali označeno mjesto i naslov. Ovo po Centrali za kožni obrt označeno mjesto ima se smatrati mjestom izvršenja posla, ako stranke glede toga nisu što drugo utanačile. Otprema se prema zahtjevima Centrale za kožni obrt obavlja ili u vrećama ili bez vreća (sipano). Za otpremu potrebite vreće, kao i — ukoliko olprema biva u otvorenim kolima — na zahtjev prodavača za otpremu potrebit materijal za pokrivanje dužna je Centrala staviti na raspolaganje. Istodobno sa odaslanjem robe dužan je prodavač Centrali za kožni obrt priposlati. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 88 <-- 88 --> PDF |
- 292 — 1. Popis, koji predočuje kakvoću i težinu odaslane robe, 2. račun, 3. duplikat voznog lista, kojim se službeno potvrdjuje težina predane robe. Centrala za kožni obrt dužna je barem 80% sa priposlanim ispravama iskazane kupovnine isplatiti odmah nakon primitka isprava, a preostali dio, ako u pogledu kakvoće robe i prema tomu u pogledu cijene ne bude stavljen prigovor, u roku od 8 dana, računajući od dana preuzeća robe. Preuz eće ima uslijediti u roku od 8 dana, računajući od onoga dana, kojega je naslovnik obaviješten, da je roba stigla na odredišnu postaju. Naslovnik dužen je predatelja o prispjetkurobe odmah obavijestiti. Ako u pogledu kakvoće i cijene robe nastanu prigovori, može ih društvo realizovati samo u slučaju, ako je prigovore saopćilo prodavaču u roku od četrnajst (14) dana, računajući od dana primitka obavijesti o prispjetku robe, te ako je robu, dok se sudbeno ne ustanovi njezina kakvoća i cijena (1. al. §-a 1.) pustilo u stanju, u kojem je prispjela. Ako je u pogledu kakvoće i cijene robe nastao prigovor, dužno je društvo ostali dio kupovnine (§ 4.) platiti samo poslije kouačnog ustanovljenja kupovnine. , §4. Ako se u pogledu kakvoće, a prema tomu i cijene ponudjene robe stranke ne nagode, to će kupovninu robe prema maksimalnoj cijeni ustanovljenoj po oblasti na molbu kojegod stranke saslušavši jednog ili više strukovnjaka ustanoviti odlukom kr. kotarski sud, koji je nadležan za mjesto, gdje se roba nalazi. Protiv odluke donesene u predmetu ustanovljenja ima mjesta utoku na kr. sudbeni stol. Utok ne priječi Centralu za kožni obrt u raspolaganju sa ponudjenom robom. Protiv odluke kr. sudbenog stola ne ima mjesta daljnjem prizivu. U ovom postupku izrečena odluka obvezatna je za obje stranke, a riješeno pitanje ne može biti ni u parnici predmetom prijepora. Glede nošenja troškova postupka odlučuje sud prema svojoj uvidjavnosti uz uvaženje okolnosti. U ostalom se kod ovog postupka shodno primjenjuju §§ 382.— 385. z. čl. 1:1911. U svakom drugom odnosu mjerodavna su glede prava i obveza ugovarajućih stranaka općenita pravna načela. Glede ustanovljenja propisa za upotrebu sudbenog puta u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji čini odredbe ban. §5 Tvorničari koža ili kožari mogu svoje zalihe šiške u svrhe vlastitoga poslovanja neograničeno upotrijebiti, ako pak žele svoje zalihe prodati ili drugim načinom otudjivati, dužni su ih prethodno od slučaja do slučaja na kupnju ponuditi Centrali za kožni obrt. I ovdje valjaju shodno propisi §-a 2. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 293 §6. Ova naredba ne tangira poslove sklopljene prije proglašenja ove naredbe sa Centralom za kožni obrt kao sa kupcem. §7. Tvcrničari koža (kožari) mogu svoju predvidjivu potrebu za vrijeme sabiranja u budućog godini prijaviti Centrali za kožni obrt upotrebom tiskanica, koje mogu od nje dobiti, najkasnije do 1. kolovoza. Istodobno dužni su prijaviti svoje postojeće zalihe. Ova priva ustanovljuje za prijavitelje obvezu na preuzeće u pogledu količina prijavljenih u ime potrebe. § 8. Kod javno-prometnih komunikacionih poduzeća (željeznica i brodarskih poduzeća) smije se predavati šiška na otpremu samo u slučaju, ako je ministar trgovine podijelio dozvolu za otpremu (otprema iskaznica). Podjeljenje dozvole mora predatelj moliti putem Centrale za kožni obrt. Ova naredba ne proteže se na one zalihe, koje se nalaze u vlasništvu države ili državnih institucija. §10. Za valjano osiguranje u nazočnoj naredbi sadržanih ustanova mogu se namjestiti posebni kontrolni organi. Ovi mogu pod naredbu potpadajuće radnje i trgovačka poduzeća u svako doba pregledati, te im na zahtjev valja dozvoliti uvid u sve poslovne knjige dopisivanje i druge zabilježbe. §11. Ministar trgovine može odrediti, da vlasnik svoju zalihu šiške uz cijenu, što odgovara po oblasti ustanovljenim maksimalnim cijenama prema uputi ministra trgovine proda i preda po ministru označenoj osobi ili poduzeću. U pogledu zalihe, glede koje je ministar trgovine učinio takove odredbe, oprašta se stranka od dužnosti ponude ustanovljene u §-u 3, te i već učinjena ponuda gubi valjanost. Ako se stranke u pogledu kakvoće, a prema tomu i cijene robe ne nagode, mjerodavne su glede sudbenog ustanovljenja kupovnine ustanove §-a 4. s tim nadopunjenjem, da protiv prvosudbene odluke donesene u predmetu ustanovljenja, podneseni utok ne može biti uzrokom odgodi predaje, te se predaja ima smjesta izvršiti, čim se isplati ili stavi u polog kupovnica ustanovljena po prvom sudu. Utok ne priječi preuzimatelja u raspolaganju sa preuzetom robom. Glede ustanovljenja propisa za upotrebu sudbenog puta u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji čini odredbe ban. § 12. U obrazloženom slučaju može ministar trgovine na molbu dozvoliti, iznimku od ustanova ove naredbe. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 90 <-- 90 --> PDF |
- 294 — § 13. Tko svoju zalihu šiške unatoč ovoj naredbi ne ponudi na kupnju Centrali za kožni obrt ili svoju zalihu unatoč odredbi ministra trgovine izdanoj na temelju §-a 11., ne proda ili ne preda za preuzimatelja označenoj osobi ili poduzeću, tko šišku unatoč ovoj naredbi proda, ili sa zalihom kojim god načinom ovoj naredbi protivno raspolozi, isto tako i onaj, koji šišku znalice nabavi od takove osobe, koja otudjenjem prekršuje ovu naredbu, nadalje onaj, koji unatoč § 8. preda šišku na vožnju bez ondje odredjene otpremne iskaznice, te konačno onaj, koji se suprotstavi kontroli, što se ima provesti prema §-u 10. ili bilo kojim načinom nastoji osujetiti uspjeh njezin, počinja — ukoliko mu čin ne otpada pod težu kaznenu ustanovu — prekršaj, te se ima kazniti zatvorom do šest mjeseci i novčanom globom do dvije hiljade kruna. U pogledu one zalihe, glede koje je počinjen prekršaj, ima u smislu zakona mjesta zapljeni. Jedna petina vrijednosti zaplijenjene zalihe pripapa prijavitelju, a ostali dio uz odbitak nastalih troškova pripomoćnoj zakladi za nemoćne vojnike. Postupak radi ovog prekršaja spada u djelokrug upravne oblasti kao redarstvenog kaznenog suda, a u području djelovanja državnog redarstva glavnog i prijestolnog grada u djelokrug kr. ug. državnog redarstva. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postupaju radi tih prekršaja nadležne oblasti prema tamošnjim pravnim propisima. §14. Ova naredba stupa na snagu dne 20. travnja 1917. Moć njezina proteže se na cijelo područje zemalja svete krune ugarske. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji ovu naredbu, ukoliko njezina provedba spada u okvir tamošnje autonomije, provadja ban. Proglašenjem ove naredbe gubi valjanost naredba kr. ug. ministarstva broj 923. 1916. M. Pr. (v. Budapesti Kôzlôny od 14. travnja 1916. broj 86.), no navedena se naredba primjenjuje i nadalje na pravne odnošaje i prekršaje, koji su nastali, odnosno koji su počinjeni za vrijeme kreposti te naredbe. Budapešta, dne 16. travnja 1917. Stjepan grof Tisza v. r.f kr. ug. ministar-predsjednik. Nareba bana kravljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 20. svibnja 1917. brdj IV. 1347/1, izdana na temelju Previšnje ovlasti od 10. lipnja 1915., kojom se ustanovljuje postupak u slučajevima predvidjenim u §§ 4. i 11. naredbe kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj 1352 M. Pr. u predmetu prometanja šiške. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 295 — Savezno sa mojom naredbom od danas broj IV—1347, kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj 1352 M. Pr. u predmetu prometanja ši*ka. odredjuje se glede postupka u slučajevima predvidjenim u §§ 4. i 11. spomenute naredbe ministarstva, slijedeće: § L Ako se stranke ne mogu nagoditi glede kakvoće robe, a prema tome i glede cijene ponudjene robe (§ 4. naredbe kr. ug. ministarstva od 16. travnja 1917. broj 1351 M. Pr.), to će kupovninu robe prema maksimalnoj cijeni ustanovljenoj po oblasti, na molbu kojegod stranke saslušavši jednog ilt više strukovnjaka (vještaka) ustanoviti odlukom prvomolbeni sud, koji je nadležan za mjesto, gdje se roba nalazi. Utok proti prvomolbene odluke ne priječi Centralu za Kožni obrt u raspolaganju sa ponudjenom robom. Protiv drugostepene izreke nema mjesta daljnjem pravnom lijeku. U ovom postupku izrečena odluka obvezatna je za obje stranke, a riješeno pitanje ne može biti ni u parnici predmetom prijepora. Glede nošenja troškova postupka odlučuje sud prema svojoj uvidjavnosti uz uvaženje okolnosti. Sud će u oslalom postupati prema ustanovama desetoga poglavlja gradjanskog parbenog postupnika (§ 219. gpp.). U svakom drugom odnosu mjerodavna su glede prava i obveza ugovarajućih stranaka općenita pravna načela. § 2. Ne mogu li se strance u slučajevima navedenim u § 11. al. prvo spomenute ministarske naredbe nagoditi glede kakvoće robe, a prema tome i glede cijene, mjerodavne su glede sudbenog ustanovljenja kupovnine ustanove § 1. ove naredbe tim nadopunjenjem, na protiv prvomolbene odluke donesene u predmetu ustanovljenja kupovnine, podneseni utok, ne može biti uzrokom odgodi predaje robe, te se predaja ima smjesta izvršiti, čim se isplati ili stavi u polog kupovnina ustanovljena po prvom sudu. Utok ne priječi preuzimatelja u raspolaganju sa preuzetom robom. §3. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja, a predložiti će se saboru kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u najbližoj sjednici. U Zagrebu, dne 20. svibnja 1917. Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 4. lipnja 1917. broj VI—1574/3, izdana na temelju Previšnje ovlasti od 10 lipnja 1915. u predmetu ustanovljenja propisa suglasnih § 12. naredbe kr. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 92 <-- 92 --> PDF |
- 296 ug. ministarstva od 24. travnja 1917. broj 1495 M. Pr., o prijavi i odsvojnoj zabrani okruglog drva, kao i o iskaznicama, potrebnim za otpremu okruglog drva željeznicom, brodom, splavom ili automobilom. Savezno sa banskom naredbom od današnjega dana broj IV do 1574/1, kojom se proglaSuje naredba kr. ug. ministarstva od 24. travnja 1917. broj 1495/M. Pr. o prijavi i odsvojnoj zabrani okruglog drva, kao i o iskaznicama, potrebnim za otpremu okruglog drva željeznicom, brodom, splavom ili automobilom odredjuje se slijedeće: § 1. Ako se u slučaju obveze na dobavu po §-u 11. naredbe kr. ug. ministarstva od 24. travnja 1917. broj 1495 M. Pr. stranke ne nagode glede cijene, tad će cijenu, što ju imade platiti preuzimatelj, na molbu bilo koje stranke, uz saslušanje jednog ili više vještaka, ustanoviti prvomolbeni sud, koji je nadležan prema mjestu, gdje se zaliha nalazi. U ovom postupku donesena odluka veže obje stranke, te riešeno pitanje ne može biti ni predmetom prijepora u parnici. Sud će u osta´om postupati u smislu poglavija desetoga gradjanskog parbenog postupnika (§ 219. gpp). §2. Pravni lijek proti izreke prvog suda ne ovlašćuje na odgodu dobave. Protiv drugostepene izreke nema mjesta daljnjem pravnom lijeku. §3. Ova će se naredba predložiti saboru kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u najbližoj sjednici. §4. Naredba stupa na snagu danom proglašenja. U Zagrebu, dne 4. lipnja 1917. Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 4. lipnja 1917. broj VI—1574/1, kojom se proglašuje naredba kr. ug. ministarstva od 24. travnja 1917. broj 1495/M. Pr. o prijavi i odsvojnoj zabrani okruglog drva, kao i o iskaznicama potrebnim za otpremu okruglog drva željeznicom, brodom, splavom ili automobilom. Ovime proglašujem naredbu; kr. ug. ministarstva od 24. travnja 1917. broj 1495/M. Pr. o prijavi i odsvojnoj zabrani okruglog drva kao i o iskaznicama potrebnim za otpremu okruglog drva žpljeznicom, brodom, splavom ili automobilom. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 93 <-- 93 --> PDF |
— 297 — Umjesto § 12. ministarske naredbe vrijedi za područje kraljevina Hrvatske i Slavonije banske naredbe od današnjega dana broj VI—1574/3. U ministarskoj naredbi spomenute prijavnice mogu se dobiti na području kraljevina Hrvatske i Slavonije kod trgovačko obrtničkih komora, a ispunjene prijavnice valja neposredno podnijeti kr. zemaljskoj vladi, odjelu za narodno gospodarstvo. Onaj dio zaplijenjene zalihe robe, koji preostaje nakon usteggnuća troškova postupka (alineja 5. § 19.) ima se na području kraljevina Hrvatske i Slavonije upotrijebiti za obskrbu siromašnog pučanstva one općine, na čijem se je području prekršaj desio, a za postupak glede prekršaja navedenih u § 19. naredbe nadležne su na području kraljevina Hrvatske i Slavonije redarstvene oblasti I. molbe. Naredba kr. ug. mhrstarstva od 19. lipnja 1916. broj 1972/M. Pr. proglašena je banskom naredbom od 9. srpnja 1916. broj VI—3299. U Zagrebu, dne 4. lipnja 1917. Dr. Ivan barun Skerlecz v. r. Naredba kr. ug. ministarstva od 24. travnja 1917. broj 1495./1917. M. Pr. o prijavi i odsvojnoj zabrani okruglog drva, kao i o iskaznicama, potrebnim za otpremu okruglog drva že ljeznicom, brodom, splavom ili automobilom. Na temelju zakonskih ustanova o iznimnim mjerama za slučaj rata odredjuje kr. ug. ministarstvo s:ijedeće: Prijava zaliha okruglog drva. § 1. Svi oni koji se obrtimice bave proizvodnjom ili prometanjem okruglog drva od 12—25 cm. u promjeru, te 1—7 m. duljine, ili oni, koji takvo okruglo drvo u svojim poslovima upotrebljavaju, dužni su svoje zalihe prijaviti u srcislu ustanova sadržanih u §-ima, što slijede. §2. Pod prijavu podpadaju zalihe, koje se a) nalaze neprodane u posjedu (u rukovanju ili pohrani, i to bilo u vlastitom bilo u tudjim prost arijama, u željezničkim brodarskopostajnim, gradskim ili drugim općinskim skladištima, na šumskim tovarištima ili proizvodištima itd.) osoba, pravnih osoba i tvrdki koje se obrtimice bave proizvodnjom ili prometanjem okruglog drva; b) koje se nalaze u posjedu (u rukovanju ili pohrani, i to bilo u vlastitim bilo u tudjim prostorijama, u željezničkim, brodarsko-postajnim, gradskim ili drugim općinskim skladištima, na šumskim tovarištima ili proizvodištima itd.) osoba, pravnih osoba i tvrdki, spomenutih u točki a), te su već prodane, ali još nisu otpremljene kupcu ; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 94 <-- 94 --> PDF |
- 298 b) koje proizvadjaju osobe, pravne osobe i tvrtke, spomenute u točki a) u području zemalja svete krune ugarske za vrijeme kreposti ove naredbe u svrhu stavljanja u promet ; d) koje u području zemalja svete krune ugarske uvažuju osobe, pravne osobe i tvrtke, spomenute u točki a), za vrijeme kreposti ove naredbe u svrhu stavljanja u promet; e) koje se nalaze u posjedu rudničkih poduzeća, koja nisu državna, a nadmašuju tromjesečnu potrebu dotičnog rudničkog poduzeća na okruglom drvu. §3. Prijavu ima učiniti u slučajevima, što podpadaju pod točku a), b) i c) §-a 2., onaj, u čijem se posjedu (rukovanju, pohrani) nalaze zalihe okrnglog drva, koje se imaju prijaviti. Zalihu, koja je smještena kod kojeg poduzeća, što se bavi skladištenjem ili vozarenjem, dužan je prijaviti onaj, koji je zalihu smje-, stio u svrhu pohrane ili vožnje. U slučajevima, što potpadaju pod točku c) §-a 2., obvezan je na prijavu proizvoditelj okruglog drva, a u slučajevima, što potpadaju pod točku d) § a 2., obvezan je na prijavu kupac. Ako prema ovom § u na prijavu obvezana osoba stalno u inozemstvu boravi, odgovoran je za prijavu zalihe osim te osobe i onaj njezin namještenik, koji poslove skopčane sa zalihom okrjglog drva obavlja tuzemstvu. v §4. Zalihe okruglog drva, što se u smislu §-a 2. imadu prijaviti, dužne su osobe, pravne osobe i tvrtke, spomenute u §-u 3., prijaviti ministru trgovine najkasnije do uključivo 8. svibnja 1917. prema stanju na dan 1. svibnja 1917., a poslije toga svakoga mjeseca najkasnije do uključivo 8. dana dotičnog mjeseca, i to prema stanju na zadnji dan predidućeg mjeseca. One zalihe, koje se na dan 1. svibnja 1917. ili poslije toga na zadnji dan kojega mjeseca stoje pod vožnjom, dužni su oni, koji su prema § 3. na prijavu obvezani, čim zalihe stignu na odredišno mjesto, prema nazočnoj naredbi naznačiti u svojoj najbližoj prijavi. §5. Prijavu imade svatko, tko je na to obvezan, priposlati neposredno IV. strukovnom odsjeku kr. ug. ministarstva trgovine (Budapest 1, Lânchid ..... broj 1—3), a u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji banu, koji će rezultat prijava priopćiti ministru trgovine. Za prijavu imade se upotrijbciti prijavnica, koja odgovara obrascu, što je nazočnoj naredbi priklopljena kao prilog. Takove prijavnice mogu se besplatno dobiti u malim i velikim općinama kod općinskog poglavarstva, u gradovima s uredjenim magistratom i s municipalnim pravom, kao i u gradu Rijeei i okolici ko,d gradskog načelnika, a u prijestolnom i glavnom gradu Budapešti kod okružnih poglavarstva. Prema istom pravcu može sebi svatko i sam prijavnicu sastaviti prijavnicu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 95 <-- 95 --> PDF |
-m- U slučaju priposlanja pijavnice poštom imade se ona na poštu predati najkasnije zadnjega dana roka. §6. Zalihe, koje podpadaju pod točke a), b), c) i e) §-a 2., imadu se posebice prijavati prema općinama (gradovima), to jest, imade se ispostaviti postbna prijavnica vrhu zalihe, koja se nalazi u području svake pojedine opčine (grada). Zalihe, što podpadaju pod točku d) § 2. imadu se prijaviti na posebnim prijavnicama, ali svaka u jednom iznosu. §7. Na prljavu obvezani dužni su vrhu prijavnih zaliha voditi točan skladišnik na taj način, da se iz njega svagda može ustanoviti promjena količine zalihe, kao i to, u što je upotrebljena. U slučaju otudjenja, imade se u skladišniku zabilježiti ime i prebivalište nabavljajuće stranke, ako je pak roba već otpremljena, imade se zabilježiti i to, kada i kamo je otpremljena. §8. Upravnoj oblasti pristoji upravo, da u smislu § 2. zak. članka L. : 1914 u svrhu ustanovljenja ispravnosti prijavljenih podataka pregleda zalihe, skladišta i poslovne knjige na prgavu obvezanih. Odsvojna zabrana zaliha okruglog drva. Sve one zalihe okruglog drva, koje se u smislu § 2. imadu prijaviti, stavljaju se krepošću ove naredbe pod odsvojnu zabranu. Pod osvojnu zabranu stavljene zalihe okruglog drva, ne smiju se otudjiti, upotrijebiti, izraditi, ne smije se s njima za vrijeme trajanja odsvojne zabrane ni inače raspolagati, te se je za shodno pohranu njihovu dužna poskrbiti ona osoba, pravna osoba ili tvrtka, u koje se vlasništvu ili posjedu zalihe nalaze. § 10. Ministar trgovine može pod odsvojnu zabranu stavljene zalihe sporazumno s ministrom financija — imajući na umu zahtjeve javne potrebe — u obrazloženom slučaju uz istodobno ustanovljenje uvjeta u cijelosti ili djelomično riješiti odsvojne zabrane. § .. Ministar trgovine može u sporazumu s mimstrom financija posjednike na temelju §-a 9. pod zabranu stavljenih zaliha obvezati, da od zaliha pod osvojnu zabranu stavljenog okruglog drva stanovitu količinu dobave u svrhu, što je po njegovom naputku ustauovljena. Cijenu, što ju preuzimatelj imade u ime odštete platiti na. dobavu obvezanoj stranki, ustanovljuje u pomanjkanju sporazuma stranaka sud. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 96 <-- 96 --> PDF |
— . — Ministar trgovine može u sporazumu s ministrom fiuancija ustanoviti onu svotu, nakon isplate koje, odnosno nako što bude u ime jamčevine položena, bit će stranka dužna ustanovljenu količinu okruglog drva od svoje pod zabranu stavljene zalihe i prije sudbenog ustanovljenja cijene dobaviti. Ovo ustanovljenje ministra trgovine ne veže sudca u pogledu cijene. Ako stranka nije bila obvezana, da ustanovljenu količinu okruglog drva od svoje pod zabranu stavljene zalihe i prije sudbenog ustanovljenja cijene dobavi, to se dobava može — u pomanjkanju sporazuma glede cijene — odgoditi do sudbenoga ustanovljenja cijene. Ako je na dobavu obvezana stranka obvezana dobavljati u okviru obvezatnosti postojeće napram stranci označenoj na preuzimanje, onda su u pogledu pravnoga odnošaja mtdju strankama, a naročito i u pogledu cijene mjerodavni pridržaji ugovora § 12. Ako se u slučaju obveze na dobavu u smislu §-a 11. stranke ne nagode glede cijene, tad će cijenu, što ju imade platiti preuzimatelj, na molbu bilo koje stranke uz slušanje jednoga ili više stručnjaka ustanoviti kr. kotarski sud, koji je nadležan prema mjestu, gdje se zaliha nalazi. Protiv ustanovljenja cijene, ima mjesta prizivu na nadležan kr. sudbeni stol. Priziv ne ovlašćuje na odgodu dobave. Protiv odluke kr. sudbenog stola nema mjesta daljnem prizivu. U ovom postupku donesena odluka veže oboje stranke, te rješeno pitanje ne može bili ni u parnici predmetom prijepora. Glede namirenja troškova odlučuje sud uz uvaženje prilika prema svojoj uvidjanosti. Inače valja kod postupka shodno primjenjivati §§ 382.—385. zak. čl. I.: 1911. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji izdaje ban odluke u pogledu propisa, što se odnose na uporabu sudbenog puta. Prijava radničkih poduzeća o jednogodišnjoj potrebi na okruglom drvu. § 13. Rudnička poduzeća, koja se nalaze u području zemalja ugarske svete krune, dužna su osim prijave, spomenute u §-u 2, uključivo do 8 svibnja 1917. u smislu slijedećih ustanova prijaviti IV. strukovnom odsjeku kr. ug. ministarstva trgovine još i to´ koliko će drva trebati u svojoj radnji u razdoblju od jedne godine, počevši od 1. svibnja 1917 pa do 30. travnja 1918 zatim i to, kakvu su si količinu i kakovu kakvoću zalihe drvenoga materijala od ovogodišnje potrepštine osigurala do 1. svibnja 1917. odnosno sa kakovim zalihama raspolažu tog dana. § 14. U § u 13 spomenutu jednogodišnju potrepštinu okruglog drva valja prema vrstima drva razredjeno prijaviti. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 97 <-- 97 --> PDF |
-m A u pogledu osiguranih zaliha treba prijaviti, kakova je količina od iskaznih zaliha: a) dopremljena u rudnik; b) proizvedena i dopremljena do otpremnog sredstva (do žejeznice, do brodive i plovne rijeke ili do javno prometne ceste) ; c) oborena u šumi ili se nalazi na tovarištima, koja su udaljena od javm prometna sredstava; d) kupljena ali još u stablu u šumi; e) osigurane putem ugovora sa drvotršcima ili producentima drva (gdje, kod koga, koja količina). Iskaznice potrebite za otpremu okruglog drva željeznicom, brodom, splavom ili automobilom. § 15. Pod udar ove naredbe spadajuće okruglo drvo smije se željeznicom, brodom, splavom ili automobilom na mjesto izvan područja grada ili općine otpremati samo uz otpremnu iskaznicu, što će ju izdati ministar trgovine i što će odgovarati obrascu, priloženom ovoj naredbi. Javno-prometna željeznička i brodarska poduzeća smiju u pretidućoj alineji spomenute predmete primati i preuzimati na vožnju li na skladištenje samo tako, ako predatelj sa voznim listom preda i otpremnu iskaznicu. § 16 U molbenici za izdanje otpremne iskaznice imade se navest ime i stan predatelja, broj komada okruglog drva, što se imade ot premiti, kakvoća (hrastovina, bukovina itd), nadalje vrijeme, unuta kojega imade uslijediti otprema, zatim predatna i odredišna postaja te konačno naslovnik, za kojega imade uslijediti otprema. § 17. Otpremnu iskaznicu valja prišiti voznom listu, te ju postaja, koja robu preuzima, mora u znak, da je za otpremu već bila upo trebljena i da se nanovo ne smije upotrijebiti, providjeti otiskom bilježila datuma predatne postaje. § 18. Za pošiljke, koje su po javno-prometnim željezničkim ili broj darskim postajama već prije 1. svibnja 1917. preuzete, za vožnju ili skladištenje, nije potrebna otpremna iskaznica. Kaznene i zaključne ustanove. § 19. Prekršaj počinja, te se — uktliko mu čin ne potpada pod ležu kaznenu ustanovu — imade kazniti zatvorom do žest mjeseci i novčanom globom do dvije hiljade kruna: 1. tko svoju zalihu okruglog drva unatoč ovoj naredbi ne prijavi ili je prijavi neistinito, ili tko prekrši u § 13. ustanovljenu prijavnu obvezu; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— 302 2. tko unatoč ovoj naredbi raspolaže sa svojom na temelju ove naredbe pod odsvojnu zabranu stavljenom zalihom, ili tko takovu zalihu nabavi znajući, da se otudjivanje kosi s ovom naredbom ; 3. tko okruglo drvo unatoč § 16. bez tamo ustanovljene otpremne iskaznice otpreme radi preda javno-prometnoj željeznici, ili tko takovo drvo brodom, splavom ili automobilom otprema ili otpremati dade iz područja općine (grada). U pogledu zalihe, glede koje je počinjen prekršaj, ima tijekom redarstvenog kaznenog postupka u smislu zakona mjesta zaplijeni. Jedna petina vrijednosti zaplijenjene zalihe pripada prijavitelju, a ostali dio nakon odbitka nastalih troškova pripomoćnoj zakladi za nemoćne vojnike. Postupak radi ovog prekršaja spada u djelokrug upravne oblasti kao redarstvenog kaznenog suda, a u poslovnom području držav, redarstva prijestolnog i glavnog grada u djelokrug kr. ng. državnog redarstva. U kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji postupaju radi tog prekršaja oblasti, koje su prema tamošnjim pravnim propisima na to pozvane. § 20. Na mjesto ustanova izdanih glede rudničkog drva u naredbi broj 1972/1916. M. Pr. o prijavi i odsvojnoj zabrani svih vrsta podvala i rudničkog drva, stupaju ustanove ove naredbe. § 21. Ova naredba stupa na snagu danom proglašenja. Moć naredbe u koliko se ona odnosi na pravne odnošaje, koji su uredjeni zakonom valjanim za cijelo područje zemalja svete krune ugarske, proteže se i na kraljevine Hrvatsku i Slavoniju. Ovu naredbu, ukoliko provedba njezina spada u krug tamošnje autonomije provadja ban. Budapešta, dne 24. travnja 1917. Stiepan grof T i s z a v. r. kr. ug. ministar-predsjednik. Naredba t. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za narodno gospodarstvo, od 9. kolovoza 1917. broj IV—2336, glede iskazivanja zaliha izradjenih ogrijevnih drva. § Î. Svatko, tko preko kućne i vlastite potrebe imade kod kuće, na i izvan skladišta ili u šnmi zalihe izradjenih ogrijevnih drva, dužan |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 99 <-- 99 --> PDF |
« — 303 — je te zalihe svakog 1-vog i 16-tog u mjesecu iskazati u dva primjerka prema u ovoj naredbi otisnutom „Iskazu o zalihama izradjenih ogrijevnih drva". U opasci tog iskaza valja označiti količinu drva, koja je predlagatelju nužna za kućnu ili inu vlastitu potrebu. §2. < Jedan primjerak ima se izravno i preporučeno predložiti šumarskom odsjeku kr. zemaljske vlade, odjela za narodno gospodarstvo, a drugi nadležnoj kr. kotarskoj oblasti, odnosno kod gradova sa uredjenim magistratom, gradskom poglavarstvu. Prvi put imadu se zalihe iskazati za osam dana nakon proglašenja ove naredbe u „Narodnim Novinama", a dalje kako je odredjeno u §-u 1-vom. §.. Nadležnoj kr. kotarskoj oblasti, odnosno gradskom poglavarstvu, pristoji pravo u svako doba dati ispitati ispravnost iskaznih podataka na licu mjesta. §4. Potrebne iskaze mogu interesenti dobiti besplatno kod nadležnog općinskog, odnosno gradskog poglavarstva ili si mogu potrebne primjerke prirediti sami. §5. Tko iskazati se imajuće zalihe djelomice ili cijele zataji ili netočno iskazuje, počinja prekršaj, te će se po redarstvenim oblastima kazniti zatvorom do dva mjeseca i novčanom globom do 600 (šest stotina) kruna. § 6. Ova naredba stupa na snagu danom njezinog proglašenja u službenom dijelu „Narodnih Novina". U Zagrebu, dne 9. kolovoza 1917. Rauer v. r. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 100 <-- 100 --> PDF |
- 304 - Oglas dražbe hrastovih stabala. Temeljem naredbe kr. zemalj. vlade, odjela za narodno gospodarstvo od 20. svibnja 1917. broj IV., 1387 prodavat će se dne 22. kolovoza 1917. u 3 sata po podne putem javne pismene dražbe kod potpisane kr. kotar, oblasti 445 komada hrastovih, 10 kom. bukovih i 2 komada cerovih stabala nalazećih se u šumi „Školsko" Vlastničtvo upravne općine Kupinec. Isklična cijena cijele drvne mase jest 20.813 K 29 fiBra. Udaljenost šume od željez. postaje Zdenčina je 8*5 kilometara, od čega je 7 kim. zidana cesta. Propisno biljegovane i sažaobinom od 10°/0 isklične cijene providjene pismene ponude im adu se do gore označenog roka ovoj oblasti predložiti. Pobliži dražbeni uvjeti mogu se uviditi kod trgov, obrtničke komore u Zagrebu, kao i u uredovnici kr. šumarskog tehničara ove oblasti ?a vrijeme uredovnih sati. Kr. kotarska oblast U Pisar o vini, dne 14. srpnja 1917. Broj: 2581/1917. Oglas Šumsko-gospodarstveni ured ogulinske imovne općine- treba 30—40 hl. žira hrasta cera u svrhu sadnje. Posjednici cerovih sastojina neka ovome uredu stave već sada ponudu, da li će i pod kojim uvjetima, te uz koju; cijenu moći postaviti gore naznačenu količinu dobrog» za sadnju sposobnog cerovog žira. Šumsko-gospodarstveni ured ogulinske imovne općine. U Ogulinu, dne 9. kolovoza 1917. Uređuje prof. dr. Andrija Petračfć. Tiskara C. Albrecht. Zagreb. |