DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 213
potpunoj mjeri obavljati. Naprotiv se stvaraju spojevi, koji
škode šumskom uzgoju: nastaje kiseli humus.


2. U tlu stagnirajuća voda pravi zapreku prodiranju
kišnice u tlo. Uslijed toga spriječava blagotvorno njezino
djelovanje, koje se sastoji u tom, da obogaćuje šumsko tlo
hranjivim spojenima (dušik), a izim toga kiša pospješuje
cirkulaciju zraka.
3. Močvarno tlo pogoduje razvitku raznog korova i
drača, koji šumskim kulturama oduzimlje hranu. Taj korov
znade porasti često u tolikoj mjeri, da uguši mlade kulture,
koje se već uslijed vlage ne mogu snažno razvijati.
4. Sastojine, koje rastu na močvarnom tlu, u velikoj su
mjeri podvržene raznim oštetama i bolestima (mraz, gljive)
kao što i štetama od zareznika.
To vrijedi koli za vrijeme vegetacije, toli i nakon obavljene
sječe.


Temeljito obavljenom odvodnjom se ti uzroci odstranjuju.


Osobitim pratiocima močvarnih podravskih šuma, mogu


se smatrati mnogo stotina godina stara hrastova stabla, koja
se nalaze naplavljena često puta u dosta znatnoj dubini
izpod površine. Ti se hrastovi trupci ne nalaze samo izpod
današnjeg šumskog tla, već i u susjednim livadama, a narod
ih nazivlje »gredama". — Te je „grede" u livade otplavila
voda ili je pako u prijašnje doba na istomu mjestu opstojala
šuma. Ti su trupci sad crne boje kao antracit, sad smeđe
kao lignit, već prema starosti, kako dugo leže pod zemljom.
Tamošnji ih žitelji traže željeznim šipkama i prodaju — već
prema niansi crne boje — uz skupi novac, jer služe za imitaciju
ebanovine.


II. O odvodnom recipijentu šuma (odpadu).
Šuma se može samo u onom slučaju odvodnjiti, ako
nam stoji na raspolaganju odvodni recipijent, u koji možemo
vodu iz odvodnih jaraka ispustiti. Leži li odvodni recipijent
niže od najnižeg dijela šume, označuje se isti kao naravni,