DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 343 — Godine 1916. bio je žir u vanrednoj cijeni. U državnoj šumi Prašnik plaćeno, je zakupom pp. 20 K za 1 q žira. U Austriji moglo se prodati 1 q žira po 50 K, a u. Njemačkoj još više, postavno u vagon. Koga izbliže zanima ova rasprava neka pročita spomenuti članak. »Šumska žirovina i žiropaše (rov)*, što ga je štampao Šum. list god. 1900. u broju 8. Poslije nabrojene literature raspravlja pisac o dnevnom potrošku žira, opisuje učinjene o tom pokuse, bavi se detaljno procjenom vrijednosti zirovine, ustanovljenjem žirovne pristojbe, procjenom zirovine po površini, po broju stababa i po drvnoj gromadi. Na stablu jedu žir vjeverice, zebe, kreštelice i druge ptice. Na zemlji jedu ga osim pitomih svinja, divlje svinje, srne, jeleni, miševi, divlje patke. * Spomenimo u kratko i druge nu z gre d ne šumske produkte u žirovnjačama. Jer ima obilje žira, ima u žirovnjači i obilje šiške, koja nastaje ubodom ose Cynips calicis u kapicu žira. Žir se često pretvori u šišku možda zato, jer se u velikoj mjeri osa namnoži, ili jer je rod lošiji, ili jer vrijeme pogoduje osi. Radi obilne sadržine tanina (oko 31% tanina prema 6.°/. u levantinskim Aleppo šiškama) plaćala se šiška po 1 q a 36 K, dovezena na skladište. Jer je zatvoren ulaz taninove kiseline, koju u ratu osobito treba za preparaciju koža, došla je šiška na vanrednu cijenu tako; da se sabire i babuška Cynips terminalis, koja ima samo oko 5% tanina. Kako su hrastovi stari, nađe se u njima šupljina, pa se tamo obično u velikoj mjeri nasele pčele. Seljaci ih izsijecaju iz hrastova i pretjeraju u trnke (pletene zvonolike košnice.) U Kamarama na 150 rali stare šume imali su god. 1913. Rajićani oko 1.000 komada pčelača, na žalost u trnkama, jer o pčelarenju s pokretnim saćem nema govora, |