DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 49     <-- 49 -->        PDF

- 351 -


Neuhold Božidar 10 K, Ogrizović Gedeon 10 K, Odžić Vladimir
10 K, Ostović Mato 10 K, Peičić pl Viktor 10 K, Petrovič Stevan
10 K, Polaček Dragutin 10 K Plesko Bartol 10 K, Prpić Stjepan 10 K,
Prstec Milan 10 K, Petračić Andrija Dr. 10 K, Prpić Petar 20 K,
Pichler Milan 10 K, Piršić Vilim 10 K, Pećina Mihovil 30 K, Potočnjak
Venceslav 10 K, Reyman Stjepan 10 K, Res-Koritić Antun 10 K,
Rosmanith Albert 10 K, Rukavina pl. Ridolf 20 K, Rukavina Josip
10 K, Ružička August 10 K, Radošević Venceslav 10 K Rumljer
Arpad 12 K, Sablić Rudolf 10 K, Sever Dionis 20 K, Sentgyergyi
Ljudevit 10 K, Svoboda Bogdan i0 K, Staiičić Dane 20 K, Sztromsky
Ladislav 10 K, Slapničar Eduard 10 K, Sutlić Siavko 10 K, Steller
Slavoljub 10 K, Stipčić Filip 30 K. Seidel Oskar K) K, Strapajević
Gjuro 10 K, ŠrrTidt Josip 10 K, Šmidinger Rikardo 30 K, Suštić
Josip 10 K, Štefović Josip 10 K, Skrljac Petar 10 K, Šimić Stjepan
10 K, Škorić Vladimir 10 K, Tropper Ivan 10 K, Turkalj Zlatko 10 K,
Ulreich Gyula 10 K, Ugrenović Aleksander Dr. 10 K, Uroić Josip
10 K, Viđale Jaromir 10 K, Vlahović Ilija 10 K Weiner Milan 10 K
Vuković pl. Zlatko 12 K, Vilović Nikola 12 K, Waniek Dragutin 12 K,
Zwickelsdorfer Ivan 10 K, Zastavniković Slavko 12 K, Žegarac Pavle
20 K. Žerdik Lambert 10 K, Žtbrat Milan 10 K, —- 2085 K. —


Sveukupno 5245 kruna.


Szentgyorgyi v. r.
blagajnik.


Poziv na uplatu članarine. Budući su mnogi članovi I. raz,
zaostali sa uplatom članarine— dugovina na njoj iznosi, oko 2.000 K.,
to se p. n. gg. dužnici upozoruju na ustanove §. 7. društvenih pravila,
prema kojima se članarina ima uplatiti u I. četvrti svake godine.
To treba da u sadanjim ratnim vremenima^ učine tim većma, što su
uslijed poskupljenja papira i tiska znatno´poskupili troškovi izdavanja
Šumarskog lista, te što bi u protivnom slučaju bilo društvo
prisiljeno za nemarne platce obustaviti šiljanje lista.


Razne vijesti.


Državni šumarski ispit, osposobljujući za samostalno vo


đenje šumskog gospodarstva. Dne 15. i slijedećih dana mjeseca


listopada o. g. obdržavao se u Zagrebu kod kr. zem. vlade državni


šumarski ispit. Ispitu je predsjedao velemožni gospodin odsječni sa


vjetnik i kr. zemaljski šumarski izvjestitelj Marino de Bona, a kao


ispitni povjerenici fungirali su : za I. skupinu predmeta Ivan Kraj


njak kr. šumar, savjetnik, za II. skupinu predmeta Dr. Gjuro Nena


dić profesor kr. šumarske akademije, a za III. skupinu predmeta Dr.


Andrija Petračić profesor kr. šumarske akademije. Ispitu su pristupili


slijedeći kandidati: Maks o ´Fische r šumarski vježbenik gradiške


imovne općine, Stjepa n Kolarovi ć šumarski vježbenik petrova


radinske imovne općine, Stjepa n Kuša n šumarski vježbenik u


bos. herc. službi, Pavao Polović vpodšumar u Crnoj Gori, sada


jednogod. dobrovoljac i Vladimi r Škori ć kr. šumarski vježbenik


kod kr. kotarske oblasti u Delnicama.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 50     <-- 50 -->        PDF

- 352 -


Za pismeni ispit dobili su kandidati slijedeća pitanja:


1. U kojim slučajevima i pod kojim predpostavkama drži kandidat,
da je umjesna oplodna sječa. Koji ob´ici te sječe dolaze u
obzir, te našto se sve ima paziti kod provedbe takove sječe.
2. Jedna zemljišna zajednica, koja se sastoji iz dva sela želi
svoj šumski posjed o´d 400 jutara razdijeliti na dva jednaka dijela
po vrijednosti. Šumski posjed sastoji iz tri šumske parcele, koje su
jedna od druge dosta udaljene i to:
prva
parcela je 200 kat. jut 110 god. hrastik III. bon. razr. sa


obrastom 0-7,
druga parcela je 100 kat. jut. 90 god. cerik III. bon razr. sa
obrastom 0´8
(što odgovara hrastu kitnjaku), «
treća parcela je 100 kat. jut. 50 god. borik IV, bon. razr. sa


obrastom
09.
U vrijednosti drvnih zaliha nastala razlika ima se u novcu
izravnati.
Ustanovite površinu, koja pojedinom selu pripada i visinu svote,
koju jedno selo za veću drvnu masu plaća drugomu selu.
Za račun potrebne podatke odaberite sami.


3. Koja su ograničenja slobodnog vlasništva po šumskom
zakonu.
4. Koje su glavne pogreške u strukturi drva. U koliko te mane
nepovoljno ili možda povoljno djeluju na tehničku uporabu drva. Na
koji način uzimljete te mane u obzir kod procjene stabala.
5. Koje sve metode za obračunavanje površina poznajete, te
koji se strojevi i ina pomagala upotrebljuju kod pojedine metode*
Opišite postupak kod svake pojedine metode, te navedite, kojom
metodom se bez uštrba na valjanost rezultata može uštediti na vremenu,
a prema tomu i na troškovima.
6. Opišite štete, koje mogu šumama nanjéti jaki vjetrovi; navedite
momente, koji uvjetuju veličinu takve štete, te opišite sredstva,
koja morate pri osnutku, njezi i sječi šuma upotrebiti, da umanjite
pogibelj od vjetrova. Kakav je postupak sa sastojinama, koje
su od vjetra jako oštećene.
Svi su kandidati ispit položili.
Kako su se cijenile šume po starom našem pravu. U najstarija
vremena, pa još daleko u srednji vijek bilo je dosta osamljenih
šuma. koje nisu bile ničije, pa ih je za to mogao svatko zaposjesti
i nakon posjedovanja kroz dulje vrijeme postati vlastnikom.
Ali sve one šume, iz kojih je čovjek mogao da i najmanju korist
crpi, bile su ipak već u starijim vremenima u tuđim rukama,
Prama tomu, kakvu je i koliku korist imao gospodar iz šume,
imala je ona i raznu cijenu.
Učeni madžarski pravnik Verbôczy napisao je g. 1514. knjigu
o običajima, koji su ono doba u Hrvatskoj i Ugarskoj vrijedili kao
zakoni. Tako je među ostalim prikazao; kako su se običavale procjenjivati
razne stvari.