DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 353 —


Da odmah bolje razumijemo ono što ću dolje niže napisati,
vrijedila je za vremena Verbôczyeva jedna marka teškog srebra 4
ugarske zlatne forinte, a svaka forinta 100 dinara. Ta ugarska forinta
(po sadržini od dragocijene kovine) vrijedila je 12 kruna u
vrijednosti krune prije današnjega rata. 1 marka vrijedila je 48 kruna.


Jedan „jugerum" kraljevske izmjere sadržavao je 7565 kvadratnih
metara ili po našoj mjeri nešto preko jednog jutra i četvrt a
150 puta toliko sadrži jedno jutro kraljevske izmjere ili 197 naših
rali.


Verbôczy razlikuje više vrsti šume; najvrijednija je tako zvana
šuma više vrsti, jer pruža vlasniku svaku vrst koristi. Takvo jedno
jutro šume viijedilo je 50 maraka ili 197 današnjih rali — 2490 kruna,
ili jedno naše jutro 12 kruna 18 filira.


Ako je šuma bila makar kako velika, ne cijeni se na više nego
150 maraka, dakle se cijeni i najveća šuma jednog vlastnika kao da
ima 3 stara jutra ili 591 našu ral, t. j . vrijedi najviše 7200 kruna.


Zašto nema nikakve razlike u cijeni kod šume velike 591 ral i
onakove, koja imade veću površinu, razumjet ćemo donekle, kad
pomislimo, da je šuma bilo u obilju, naroda manje, da nije bilo željeznica,
tvornica, da o kakvom šumskom gospodarstvu nije bilo govora,
već da su šume bile većinom u rukama vlastele, koji su ih držali
radi zabave i lova, te da je za pravu gospodarsku potrebu vrijedila
i prema tomu se cijenila ona šuma, koja je bila na dohvatu.


Oranica je imala istu vrijednost koju i šuma.


Za vinograde piše Verbôcy, tla se cijene po starom običaju
kao i šikare na ral po 3 marke kao i oranice, jer bi se, veli on.
vinogradi pretvorili u šikare, kad se nebi obrađivali.


Od pokretnina navodi, da jedan vol vrijedi 1 marku, t. j . 48
kruna, a isto toliko vrijede 2 krave, 4 ovce i t. d Perušić.


Iz upravne prakse.
Zakupi lovišta urbarskih općina imadu se posebno dražbovati,
te se glede njih ne može staviti kumulativna ponMda
zajedno sa zakupom općinskih lovišta. (Riješenje kr. hrv. slav.
daim. zem. vlade, odjela za narodno gospodarstvo od 31. prosinca
1916. br. IV. 2828.)
Odluko m kr. kot. oblasti u D. od 25. srpnja 1916. broj 8191
odobren je uspjeh dražbe zakupa opć. lovišta kotara D., na kojoj je iza
dražbovanja pojedinih lovišta postao kod kumulativne dražbe dostalcem
svih lovišta kotara D. V. F. uz godišnju zakupninu od 4.301
kruna.
Odluko m kr. žup. oblasti u P. od 24. kolovoza 1916. broj


11.854. ukinuta je prvostepena odluka i određena ponovna dražba
zakupa općinskih lovišta kotara D., te posebno dražba zakupa lovišta
zemljišnih zajednica K., V. B. i B.
Kr. hrv.-sla v.-dalm. ze m al j s k a via da odjel za narodno
gospodarstvo rješidbom od 31. prosinca 1916. br. IV.
2828. potvrdila drugostepenu odluku iz ovih razloga: