DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 18 —
b) Množina šlške uzeta je prema podacima u šumarskom
kolendaru (g. 1917. strana 161.), za hrastove šume
1. razreda stojbinske vrstnoće, dok je za ostale hrastove
šume smanjena prema množini žira.


c) Cijena tim proizvodima odgovara približno prosjeku,
polučenom prošlih godina.
4.) Prihod od paše u šumi,


a) Množina trave, uvrštena je u primjeru prema Hundesliagenu,"
za hrastove šume 1. razreda stojbinske vrstnoće,
dok je ostalim razredima dopitana razmjerno manja kohčina
trave. Kod bukove šume predpostavljeno je, da gušći sklop
prouzrokuje manji prihod na travi, — što vrijedi i za nisku
šumu.


b) Cijena je travi uvrštena prema prosjeku iz prošlih godina.
5.) Prihod od lova.
a) Kako je prihod od lova u šurnama, koje su uzete
za podlogu primjeru izuzetno malen, uzet je u primjeru
prosječan zakup najbližnjih općinskih lovišta.


6.) Prihod od šumskog tla.


a) Za ustanovljenje prodajne vrijednosti šumskoga tla,
uzmanjkaju vrlo često, a naročito kod veleposjeda, potrebni
podaci, t. z. prispodobne oline. Tlo, kao svaka druga
roba, prodaje se u malom uz posve druge cijene, nego !i
se prodaje u velikom. Ako u blizini šumskog posjeda nije
u dogledno vrijeme prodavan približno isto tako velik šumski
posjed, manjka prispodobna olina posve, jer se iz prodaje
u malom ne može zaključiti na vrijednost tla veleposjeda.


Ako je u dogledno vrijeme iznimno prodan približno
tako velik posjed šume, to mu je vrijednost tla mogla
biti, ^ kao nuzgredna, ustanovljena na način, koji nebi
drugi kupac mogao prihvatiti, a uz to se takove prodaje
obavljaju discretno, tako, da se u pravilu cijena pojedinim
dijelovima kupljenog objekta ne može doznati. U


´ š. k. str. 163.