DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 21 —
Pod šumskim tlom razumjevaju se u gornjem slučaju
uz tlo u užjem smislu i stojbinski ednošaji, a kod tla za
uzgoj niske šume, razumjeva se u tom slučaju još i primjerena
zaliha panjeva na njem ili korenja u njem, sa
primjerenom produktivnom snagom.


7.) Troškovi za uzgoj šume.
Ti su troškovi u gornjem primjeru zaračunani prema
mjesnom načinu uzgajanja šuma. Potreba popunjenja umjetnim
načinom iznosi prosjekom kod visokih šumaOi, a kod
niskih 0*05 površine, izkustvom je utvrđeno^ da takovo popunjivanje
stoji razmjerno dvostruko, prema uzgoju cijele
površine, jer je gubitak vremena znatan i potreba sjemena
veća, pa je stoga u primjeru, taj trošak zaračunan
kod visokih šuma sa 0´2, a kod niskih šuma sa Oi troška
cijele površine.
Kod niskih šuma je predpostavljeno, da tlo, koje rabi
neposredno za uzgoj šuma, sadržava već u sebi uvjete
za uzgoj visokih šuma, pa je ta okolnost uvažena kod
ustanove vrijednosti tog tla, a pod uzgojnim troškovima
su ovđe dosljedno tomu uvaženi samo troškovi za popunjivanje
umjetnim načinom..


8.) Troškovi za upravu šuma i poreze.
Troškovi za upravu i poreze proračunani su u gornjem
primjeru na slijedeći način:
Ti troškovi iznose kod šumskog veleposjeda, koga
su odnošaji služili za gornji primjer, ukupnu svotu od
310,000 K na godinu. Površina je tomu šumskomu posjedu
približno 62000 jutara.
Očevidno je, da bi bilo neopravdano, kad bi se kod
razvrstbe tih troškova uzeo obzir samo na površinu šuma.
Tim bi se manje vrijedni dijelovi šuma preopteretili, a najvrijednijim
dielovima šuma pridali bi se premali troškovi*