DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 29 ^6.)
Prihod od šuinskog tla.
Kako smo vrijednost šumskom t!u u gornjem primjeru


ustanovili računom iz ostalih prihoda šuma, prirodno je,


da je porast te vrijednosti tia ovisan o porastu tih prihoda.


Prispodobimo li tu našu proračunanu vrijednost tla sa
vrijednosti istovjetnoga tia u neposrednoj bHzini šuma,
kojima smo se u primjeru poslužiH, vidjet ćemo, da je ta
izračunana vrijednost tia mnogo manja od vrijednosti istovjetnoga
tla u susjedstvu šume. Okoinost ta dokazom je,
da takova uporaba tla, kakova je u primjeru predočena,
zaostaje u rentabihiosti za svim načinima uporabe tla izvan


te šum„e.


7.) Troškovi za uzgoj šume.
Svakako je karakteristična, prigodom izrađuje gornjeg
primjera ustanovljena činjenica, da je prirodni uzgoj šume
u konkretnom slučaju mnogo skuplji od umjetnog uzgoja.
Dok umjetni uzgoj stoji popriječno po 1 jutru 80 K,
stoji prirodni uzgoj 84—160 K.
Tu valja dodati još činjenicu, da postoji uz gore
naznačene troškove za uzgoj, na račun prirodnog uzgoja,
znatan trošak, koji je u gornjem primjeru došao do izražaja
u sakrivenom obliku. Prirodni uzgoj u mnogo slučajeva
izključuje čistu sječu, a čista sječa prouzrokuje
mnogo manje troškove kod izradnje i izvoza drva. Uz potrebu
duljeg uzdržavanja sredstava za izvoz, dapače često
i ponavljanja tih sredstava kod oplodnih sječa, znatno
se poskupljuje i izradnja drva. Ta razlika iznosi, koliko
sam mogao doznati, po jutru oko 50 kruna. Ta je razlika
sadržana u gornjem primjeru u vrijednosti drva na panju.


Uvažimo li i tu okolnost, doći ćemo do zaključka, da
se praksom provadanja prirodne oplodnje, kako je ova
u gornjemt primjeru predočena, m.ora prekinuti ih valja tamo
gdje je to moguće, zamjeniti prirodni uzgoj umjetnim.