DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 29 ^6.) Prihod od šuinskog tla. Kako smo vrijednost šumskom t!u u gornjem primjeru ustanovili računom iz ostalih prihoda šuma, prirodno je, da je porast te vrijednosti tia ovisan o porastu tih prihoda. Prispodobimo li tu našu proračunanu vrijednost tla sa vrijednosti istovjetnoga tia u neposrednoj bHzini šuma, kojima smo se u primjeru poslužiH, vidjet ćemo, da je ta izračunana vrijednost tia mnogo manja od vrijednosti istovjetnoga tla u susjedstvu šume. Okoinost ta dokazom je, da takova uporaba tla, kakova je u primjeru predočena, zaostaje u rentabihiosti za svim načinima uporabe tla izvan te šum„e. 7.) Troškovi za uzgoj šume. Svakako je karakteristična, prigodom izrađuje gornjeg primjera ustanovljena činjenica, da je prirodni uzgoj šume u konkretnom slučaju mnogo skuplji od umjetnog uzgoja. Dok umjetni uzgoj stoji popriječno po 1 jutru 80 K, stoji prirodni uzgoj 84—160 K. Tu valja dodati još činjenicu, da postoji uz gore naznačene troškove za uzgoj, na račun prirodnog uzgoja, znatan trošak, koji je u gornjem primjeru došao do izražaja u sakrivenom obliku. Prirodni uzgoj u mnogo slučajeva izključuje čistu sječu, a čista sječa prouzrokuje mnogo manje troškove kod izradnje i izvoza drva. Uz potrebu duljeg uzdržavanja sredstava za izvoz, dapače često i ponavljanja tih sredstava kod oplodnih sječa, znatno se poskupljuje i izradnja drva. Ta razlika iznosi, koliko sam mogao doznati, po jutru oko 50 kruna. Ta je razlika sadržana u gornjem primjeru u vrijednosti drva na panju. Uvažimo li i tu okolnost, doći ćemo do zaključka, da se praksom provadanja prirodne oplodnje, kako je ova u gornjemt primjeru predočena, m.ora prekinuti ih valja tamo gdje je to moguće, zamjeniti prirodni uzgoj umjetnim. |