DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 27     <-- 27 -->        PDF

- 27 ""
rade, svoj rad i što ne znaju cijeniti vrijednost drvu;
potonje stoga, što ga kao pravoužitnici u pravilu dobivaju
u šumi badava iii uz napadno snižene cijene.


Onaj dio drva^ što posredovanjem dolazi do konsumena^´a
izrađuju u nas t. zv. drvotržci. Među tima drvoiržcima ne
ima u opće šumarske i tehničke inteligencije. Svi su oni u
svojoj manipulaciji učenici škribana, pa im prema tomu
u cijeloj manipulaciji ne ima napredka, kako ga duh
vremena i interesi šume iziskuju-


Radnici im izrađuju stabla u poiusurovine, kao u
prastaro doba. Te polusurovine često izvažaju iz šume do
željezničke stanice na tehnički nesavršenim napravama. Ovdje
preuzimaju tu robu većinom pretržci^ koji ih posredovanjem
drugih pretržaca otpremaju u daleke krajeve,, na skladišta
polusurovina. Ove polusurovine preuzima dalnji niz
pretržaca, da ih otpravi u daleke tvornice, u kojima se izrađuju
konačni proizvodi, koji putem nove legije pretržaca
putuju često u vrlo daleke krajeve (gdjekada dođu
tim komphciranim putem i do nas) do konsumenata.


Da takova manipulacija mora vrlo poskupiti expraktačiju
šume, a prema tomu znatno sniziti cijenu drvu u šumi,
ne ima dvojbe.


Prema tome će imovne općine moći polučiti rentabilne
cijene svom drvu samo tako, da preuzmu izradbu svog drva
za pravoužitnike i trgovinu u vlastitu režiju. Samo tim će
biti moguće naučiti prazoužitnike na racionalno konsumiranje
drva, smanjiti preznatan pristup pravoužitnika u šumesmanjiv broj posrednika kod dobave robe konsum.entima,
smanjiti troškove expraktaci]e, a po tomu povisiti vrijednost
drva u šumi.


2.) Prihod od drva, dobivenog prigodom proreda.
Posve isto što je rečeno gore za drvo dobiveno konačnom
sječom, vrijedi i za drvo dobiveno proredama.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 26 —


drvo, jer se potpornje kod nas tek iznimice rabe. Uz to
smo posve izostavili kiće, jer se kiće kod nas u pravilu
ne rabi.


c) Prispodobimo li cijene drvu na panju, predočene u
gornjem primjeru, sa isto takovim cijenama drvu u spomenutim
naprednijim krajevima, opazit ćemo, da su naše cijene
upravo napadno male.


Toj okolnosti može biti razlogom samo činjenica, što
je expraktacija drva u nas mnogo skuplja. Kod nas izrađuju
i izvažaju i konačno konsumiraju drva u glavnom
pravoužitnici, a donekle tek posrednici, koji drvno putem
legije pretržaca izručuju dalekim konsumentima.


Pravoužitnici niti su dotjerani šumski radnici, niti su
dotjerani šumski vozači, a uz to su vrlo neracionalni konsumenti.
Radnja obavljena po nevjestom radniku, vazda je
najskuplja radnja. Ako je taj radnik podjedno konsument
samo izrađene robe, onda baš on tu robu vrlo skupo plaća.
S kupa radnja traži i mora naći regres i u cijeni drvu na panju.


Da su pravoužitnici neracionalni konsumenti znade
svatko, koji, nakon što se je naslušao svestranih žaibah o
nestašici drva, prođe kojim bilo našim selom, pa tamo
vidi sve ograde od hrastovih proštaca, kuće posve od drva
građene, propuste i mostove posve drvene i t. d. Ti se
skupocjeni prostaci, ta skupocijena građa još uvijek čine
pravoužltniku jeftinijima od drugog podesnijeg, trajnijeg i
zaista jeftinijeg materijala, iz kojeg te naprave drugdje
izrađuju.


Uz to nije za pravoužitnika drva sa promjerom manjim
od l"nr, i kiće u opće drvo vrijedno uporabe. Pravoužitnik
traži od imovne općine vrlo mnogo drva, znatno preko
svoje zbiljne potrebe, a drvo, koje mu može služiti, omalovažava.


Razlogom je tomu neracionalnom razpoioženju naših
pravoužitnika okolnost, što oni ne znaju cijeniti, kad sebi




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 25 -
Porezi svrstani su gore pod upravne troškove u
predpostavcij da bi odmiera istih ivd način upotrebijen kod
odmjere upravnih troškova biia jedino opravdana.


A.) Kamatna vrijednost tla.


Prema gore rečenom smatramo tlo glavnicom, koja
tijekom obhodnje ostane nepromjenjenom, dočim joj se
vrijednost kamata crpi za uzgajanje šume.


B.) Početna prihodna vrijednost šume,
te C) Prihodna vrijednost šume u zadano doba i
D„) Prihodna vrijednost s a s t o j i n a, proračunane su
po gore predočenom načinu.


Primjetiti je, da su te vrijednosti u primjeru proračunane
samo na dvije desetinke, dakle približne, dočim je za
točnije obračunavanje potrebna uporaba više desetinkah.


HL Zaključne primjedbe.
A.) Prihodna vrijednost šuma u dobi sječe.
1), Prihod od drva konačne sječe.
Prispodobimo li prihod od drva konačne sječe, predočen
u gornjem primjeru, sa istovjetnim prihodom iz šuma u
krajevima, koji su gledom na šumarstvo napredniji, opaziti
ćemo, da su naši prihodi mnogo manji od takovih u tim
naprednijim krajevima,
a) U gornjem smo primjeru nmožinu drva ustanovili
prema podacima iz tih naprednijih krajeva, ali smo te zalihe
smanjili, uvaživ naše mjesne odnošaje u toliko što smo:
y~) ispustili iz računa zalihu drva sa promjerom izpod
7%, jer se ta drva kod nas ne rabe.
;-) Računah smo samo obrastom 0"9, jer su šume u
primjeru predočene odviše podvrgnute pristupu ljudi.
b) iMnožinu smo građe u gornjem primjeru ustanovili
također po podacima iz tih naprednijih krajeva, ali smo
svrstali dio te građe, potpornje, u manje vrijedno gorivo




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 6     <-- 6 -->        PDF

6 —


b) od tog drva našli smo, da je sposobno za građu:


i
u hrastovoj šumi u bukovoj šumi
-


u niskoj


L .11 IIL , L j IL- IIL,
Od drva posječenog šumi


u godini razreda stojbinske vrstnoće i





1 _


60. ´ 0-85 1-15 0^68
2*60 1-60 0*60


70. 0-95 — — I",
-


80. 3-50 075 — — " —
90. -4-00 2-25 0-60 — ~-— 100..
; 4-00 2-40 0´65 T" , — -~ r -


™ .
™ .
....,





110. 4-75 3"20 1-9S 1 -, ´
dočim je ostali dio tog drva sposoban za gorivo,
c) cijena je takovom drvu na panju po 1 m^^:
za hrastovu građu 15 K za gorivo 2 K
^ bukovu´ :„ , ^ 5 „ , „ ^, 4 ,,
„ drvo niske šume „ „ . 2 ,, :


d) prema gornj.(a.-c.) jest vrijednost prihoda od prorede


O


§


^


20,


25.
30.
40.
50.
60.
70.
80.
90.
100.
110.
u h r a s t 0 V 0 j š u m i
I. IL . III.
razreda stojbinskevrstnice


^ —:
9X2«^ ´. 18
11X2«22
15X2=30


0´85X 15+16-15X2-=45-05


0´95X15+r8-05X2—50-35
3X15+17 X 2-::79´00
4X15+16X2^92-00
4X35+16X2--92-00


^XI5XH-25X2«^S9-75


kruna


^ ^ ^
6X2—
10X2 -
12 , ,
20
13X2- ´26
14X2-: 28


0-75X15-M 4-25X 2--3975


2-25Xi5+12´75X2—59-25
2-4X15+l3´6X2-63´20
3^2X1^+12-8 X2««73-60


.,


5X2-10


8X2=-16
10X2=-20
11X2=-22
0-6X35+ 11-4^2--31-80
0-65XJ5+ 42-35X2=-34-45
1-95X15-1´-11-05X2—51-35




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 28 —


3.) Prihod od plodova šumskog stabalja i


4.) Prihod od paše u šumi.


Ti prihodi rabe se u pravilu kod imovnih općina za
pokriće domaće potrebe i daju se uslijed toga pravoužitnicima
na uživanje bezplatno, a ne dotječu obično ni za
pokriće tih potreba. Okolnost; što žalibože i danas još- broj
ovlaštenog blaga kod pravoužitnika nije ograničen na zbiljnu
potrebu i što pravoužitnici uživaju te prihode badava,
razlogom je, da ih pravoužitnici ne uvažuju, da postupaju
uživajuć ih neracionalno i da se imovne općine kao
cjeline moraju zadovoljiti čuvstvom moralnoga prihoda, dočim
materialne koristi ti proizvodi imovnim općinama ni
nepružaju.


Očevidno taj t. zv. moralni prihod nije ni najmanje
moralan, dok se stanoviti pravoužitnici služe tom blagodati
u neograničenoj mjeri, na šttin drugim pravoužitnicima i
cjeline.


To stanje ne samo da nije moralno, nego djeluje
štetno na pravoužitnike i imovne općine. Medu prve baca
kamen smutnje i daje im povoda omalovažavanju imovnih
općina, a imovne općine prikraćuje znatno u prihodu,
a uz to je to stanje protuzakonito.


Tu ima samo jedan put, da se poluči veći materijalan
i moraiam uspjeh, a taj je odstranjenje protuzakonitog
stuim. Tek kad se taj put prebrodi, moći će se razmišljati
0 daljnoj povišici tih prihoda.


5.) Prihod od lova.
Gore smo spomenuli, da je prihod od lova u šumama,
koje su uzete za podlogu gornjem primjeru, izuzetno
malen.
Prihod od lova može biti tako nerazmjerno malen samo
tamo, gdje se lov ne goji i ne uživa racionalno, pa će
prema tornju taj prihod znatno porasti tek onda, kad se bude
lov racionalno gojio i uživao.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 29 ^6.)
Prihod od šuinskog tla.
Kako smo vrijednost šumskom t!u u gornjem primjeru


ustanovili računom iz ostalih prihoda šuma, prirodno je,


da je porast te vrijednosti tia ovisan o porastu tih prihoda.


Prispodobimo li tu našu proračunanu vrijednost tla sa
vrijednosti istovjetnoga tia u neposrednoj bHzini šuma,
kojima smo se u primjeru poslužiH, vidjet ćemo, da je ta
izračunana vrijednost tia mnogo manja od vrijednosti istovjetnoga
tla u susjedstvu šume. Okoinost ta dokazom je,
da takova uporaba tla, kakova je u primjeru predočena,
zaostaje u rentabihiosti za svim načinima uporabe tla izvan


te šum„e.


7.) Troškovi za uzgoj šume.
Svakako je karakteristična, prigodom izrađuje gornjeg
primjera ustanovljena činjenica, da je prirodni uzgoj šume
u konkretnom slučaju mnogo skuplji od umjetnog uzgoja.
Dok umjetni uzgoj stoji popriječno po 1 jutru 80 K,
stoji prirodni uzgoj 84—160 K.
Tu valja dodati još činjenicu, da postoji uz gore
naznačene troškove za uzgoj, na račun prirodnog uzgoja,
znatan trošak, koji je u gornjem primjeru došao do izražaja
u sakrivenom obliku. Prirodni uzgoj u mnogo slučajeva
izključuje čistu sječu, a čista sječa prouzrokuje
mnogo manje troškove kod izradnje i izvoza drva. Uz potrebu
duljeg uzdržavanja sredstava za izvoz, dapače često
i ponavljanja tih sredstava kod oplodnih sječa, znatno
se poskupljuje i izradnja drva. Ta razlika iznosi, koliko
sam mogao doznati, po jutru oko 50 kruna. Ta je razlika
sadržana u gornjem primjeru u vrijednosti drva na panju.


Uvažimo li i tu okolnost, doći ćemo do zaključka, da
se praksom provadanja prirodne oplodnje, kako je ova
u gornjemt primjeru predočena, m.ora prekinuti ih valja tamo
gdje je to moguće, zamjeniti prirodni uzgoj umjetnim.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 30 —


Kod hrastovih šuma, kojih mlade biljke nisu tako ćutljive
i neiziskuju pokrov krošnje, gdje se dakie dade umjetni
uzgoj bez ikakove bojazni povoljno provesti, bit će
najuputnije provadati umjetni uzgoj, mjesto prirodnog.


U iznimnim slučajevima, u brdskim krajevima, gdje
imade razloga bojazni od opuzina, moči če se umjetni
uzgoj u vrlo mnogo slučajeva provesti predsadnjom, koja
inože usHjediti godinu dana prije sječe, jer če preostali
panjevi i biljke tlo uzčuvati od opuzinah.


Kod bukve, čije mlade biljke iziskuju u prvim godinama
zaštitu krošnje, a ujedno i snašaju tu zaštitu, polučiti
će se isto predsadnjom, koja se tu mora provesti
3—5 godina prije sječe.


U najnepovoljnijem slučaju proizveo bi jedan urod sjemenom
uz površnu obradnju tla isti uspjeh, kao opiodna
sječa, uz znatno manji trošak i u tim šumama.


Uvažimo li uz to, da je u racionalnom šumarenju izključeno
nastojanje uzgoja čistih, jednovrsnih šuma, jasno
je, da potreba umjetnog uzgoja i stog razloga mora potisnuti
naravni uzgoj.


Umjetnim uzgojem prištedilo bi se po jutru 9--19 HL
sjemena, a gubitak prihoda na paši za vreme t. zv. predzabrane
snizio bi se na m.inimum. Uz to bi se umjetnim uzgojem
dalo skradli i vrijeme odnosno opseg t. zv, branjevine,
a troškovi expraktacije šume znatno bi se snizili.


8.) Troškovi za upravu šuma i poreze.


Prispodobimo´ li te troškove sa istovjetnim-a troškovima
u naprednijim krajevima, naći ćemo, da su ti troškovi
kod nas, prema onim u spomenutim krajevima, ogromtii. Kod
potonjih upravnih troškova valja iz prispodobe eliminirati
upravne troškove onih šumskih uprava, koje se bave
izradnjom šum.a u vlastitoj režiji, jer tu znatan dio upravnih
troškova otpada na tu izrađuju u vlastitoj režiji
1 nalazi regres u mnogo višjim cijenama drva na panju.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 20     <-- 20 -->        PDF

20




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 19 —


takovom se slučaju mora ustanoviti vrijednost tla prema
prihodnoj vrijednosti šume. Za posljedak smo doblii vrlo
niske cijene šumskom tlu.


Tu okolnost, mislimo, ne valja pripisati neuputnosti
računa, kojim smo došli do vrijednosti tla, nego slaboj
rentabilnosti uzgoja šume, — pod danim okolnostima.


Do vrijednosti tia naznačene u primjeru, došli smo na
slijedeći način:
U prihodnoj vrijednosti šume u dobi sječe, koju iz
gornjih podataka možemo predočiti obličkom :


lazimo vrijednost tla (Bo) navedenu u obliku Ba —Bo (rop^´A),
Početna prihodna vrijednost šume dade se prema gore
rečenom predočiti obličkom:


te ne može sadržavati u sebi doli početnu vrijednost sastojine
i vrijednost tla.
Početna prihodna vrijednost sastojine neminovno je


jednaka početnim uzgojnim troškovima.
Po tomu je WeW´==c-tBo-
Uvrstiv tu vrijednost u gornji obličak, dobijemo obličak


´< - kj^-^B.-c. ,-op--v<-J--B.(l-op--V J-.


odnosno


B, »=(^„ + D,. rop"-´-r E,. I-op"-" + w< ---^-—- + / X
l-op"—] ^, , l-op" — \\ 1
>´-(fop- ~2^-^´´P"^-´-" ´-´0^~)´´2{Top^V)-
Prema tom obličku izračunana jest vrijednost tla u
gornjem primjeru na slijedeći način:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 18     <-- 18 -->        PDF

- 18 —
b) Množina šlške uzeta je prema podacima u šumarskom
kolendaru (g. 1917. strana 161.), za hrastove šume
1. razreda stojbinske vrstnoće, dok je za ostale hrastove
šume smanjena prema množini žira.


c) Cijena tim proizvodima odgovara približno prosjeku,
polučenom prošlih godina.
4.) Prihod od paše u šumi,


a) Množina trave, uvrštena je u primjeru prema Hundesliagenu,"
za hrastove šume 1. razreda stojbinske vrstnoće,
dok je ostalim razredima dopitana razmjerno manja kohčina
trave. Kod bukove šume predpostavljeno je, da gušći sklop
prouzrokuje manji prihod na travi, — što vrijedi i za nisku
šumu.


b) Cijena je travi uvrštena prema prosjeku iz prošlih godina.
5.) Prihod od lova.
a) Kako je prihod od lova u šurnama, koje su uzete
za podlogu primjeru izuzetno malen, uzet je u primjeru
prosječan zakup najbližnjih općinskih lovišta.


6.) Prihod od šumskog tla.


a) Za ustanovljenje prodajne vrijednosti šumskoga tla,
uzmanjkaju vrlo često, a naročito kod veleposjeda, potrebni
podaci, t. z. prispodobne oline. Tlo, kao svaka druga
roba, prodaje se u malom uz posve druge cijene, nego !i
se prodaje u velikom. Ako u blizini šumskog posjeda nije
u dogledno vrijeme prodavan približno isto tako velik šumski
posjed, manjka prispodobna olina posve, jer se iz prodaje
u malom ne može zaključiti na vrijednost tla veleposjeda.


Ako je u dogledno vrijeme iznimno prodan približno
tako velik posjed šume, to mu je vrijednost tla mogla
biti, ^ kao nuzgredna, ustanovljena na način, koji nebi
drugi kupac mogao prihvatiti, a uz to se takove prodaje
obavljaju discretno, tako, da se u pravilu cijena pojedinim
dijelovima kupljenog objekta ne može doznati. U


´ š. k. str. 163.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 17     <-- 17 -->        PDF

17


) Prihod od drva, dobivenog prigodoin proreda.
a) Zaliha drva, koja se predviđao dobiva prigodom
proredi, odmjerena je u gornjem primjeru: za hrast po
Schwappachu/ za bukovu po Gruiidneru/ a za nisku šumu
po stečenom iskustvu.
b) Množina građe ustanovljena je na isti način kao i
kod drva konačne sječe.


c) Cijena drvu odgovara prosjeku prije rata.


U nazočnom primjeru rabljen je vrlo mali kamatnjak
sa; p ^ 2 i to za sve šume isti.


Akoprem je u praksi već znatan niz godinž prije rata
općenito prekinuto sa predrasudom, da šumski kamatnjak
mora biti mnogo nižji od novčanog kamatnjaka i akoprem
su se u sadanje ratno doba nazori o šumskom, kamatnjaku
znatno promjenili u korist šume, ipak držimo uputnim,
da za predočen primjer prihvatimo što nižji kamatnjak.
Kako će se čitatelj uvjeriti iz ove radnje, držimo^ da su
odnošaji, pod kojima se kod nas u opće, a naročito kod
imovnih općina moraju šume uzgajati i iskoristovati, još
vrlo daleko od uzora, od nacionahiog postupanja sa šumama.
U takovim^ se odnošajima za sada mora vlasnik šume zadovoljiti
s posve malim kamatnjakom,


3.) Prihod od plodova šumskog stabalja.


a) Množina žira uvrštena je za hrastove šume I. stoj


binskog razreda prema prosjeku podataka petrovaradinske


imovne općine,´´ a za ostale hrastove šume je ta množina


razmjerno smanjena. Urod bukvice uzet je jednak urodu


žira^ radi pomanjkanja ma kakovih točnijih podataka. ! za


niske šume uzet je ako i mali prihod na žiru, (ako prem


ga isključuje^ piscu ovih redaka do sad pristupna litera


tura), prema obstojnostima. Okolnost, da se u nas goje


niske šume na dobrom tlu sa obhodnjom od 30 godina,


može nam rastumačiti tu obstojnost,


^ š. k. str. 120.


*
** š. k. str. i6L


ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 13     <-- 13 -->        PDF

~ 13


8.) Troškovi za upravu šuma i poreze,
a) Ti troškovi iznose na 1 godinu po 1 jutru:
hrastove šume L razreda stojbinske vrstnoće - 11*47 K


n >) * * * )) j) M »-F I ^Jf „


bukove iz suhe šume I. razred stojb. vrijed, ^ 3*50 „


?> )^ JT ?j ^^´ ;j )j jj ~~ ^ ´^ }7


jy >? )5 jj ^"´ n >j j) ~" ^ ^»^ )j


niske
šume -= 206 «


b) Kako se ti troškovi izdaju svake godine, to im je
vrijednost u dobi sječe:


}´()2^"´* 1


u hrastovoj šumi 1. r. st. vr. - 11*47 X—.v.n^— ^ 5600*34 K


0-02
II >j^*- 8-36 X 488-26 - 4081-85 „


n j»


III
III
?? j j = 5-75 X 488-26 = 2807-50 „


;j


bukovoj 1. „ „ „ = 3-50 <^"02^´-^ 678-20


0-02
II)» J) ?? = 2-76 X 193-77 534-81
)? III. „ „ „ == 2-23 X 193-77 432-11


u niskoj šumi = 2-06
83-57


"0-02 "


9. Kamatna vrijednost tla.
a) Vrijednost kamata, koju bi vrijednost tla nosila za
vrijeme cijele ophodnje, iznosi:
u hrastovoj šumi
1. r. st. v. = 99-98X1-02(´´*^—l)=976-80 K
?> ?J II. „ „ „ = 65-00X9-77 ==635-05 „


III. .,- „ „ == 43-69X9-77 -426-27 „
´) )> j´ j? >)


bukovoj šumi JJ66-75X(l-02^"--1)--258-99 „


)) J5


>> II. „ „ „ = 48-99X3-88 =190-08 „
J ) „ III. „ „ „ = 47-96X3-88 =186-08 „
u niskoj šumi = 197-77X(1 02^^"´-1)-160-19 „
Prema tomu je prihodna vrijednost šuma u dobi sječe:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 12 —
urodima žira i kamatnom prihodu od 5 godina jednog ta
kovog uroda; iznosi prema tomu:
u hrastovoj šumi I. r. st. v. = 50 (1-02 +1] := 105-00 K
„ „ „ II. , „ „ = 40(1-10 + 1) = 84-00
, „ „ 1". , „ „ = 25 X 2iO -— 52-50
., bukovoj „ I. „ „ „ = 50 X 2i0 = 105-00
„ . „ 11. „ „ , = 40 X 2-10 = 84-00


=r:z


2i 0 52-50


3; Trošak prouzrokovan popunjivanjem umjetnim načinom,
U pravilu iznosi taj trošak u visokoj šumi 0*2, a u
niskoj šumi Oi troška za umjetan uzgoj cijele površine.


Trošak za umjetan uzgoj cijele površine iznosi prosje


čno 80 K po 1 raii, po čem trošak popunjivanja iznosi
u visokim šumama 80 X 0´2 == 16 kr. po 1 jutru.
u niskim , 80 X O´l = 8 kr. po 1 jutru.
Prema gore rečenom (pod 1—3) iznose troškovi po 1


jutru za uzgoj šume:


_L


hrastove L raz. st. vr. -=39 -f-105 16 = 160-00 K


II. . . . --31-2 i-84 -f-16 = 131-20 »
„ i!I. . = 23-4 -L 52-5 + 16 ^-91-90 ji
bukove
I. „ V f) ´""^^ ^O rr " 105 + 16 = 144-40 }}
. II. . „ „ --= 19-5 + 84 1 16 = 119-50


n
. ni. „ „ „ - 15-6 + 525 _!_ 16 -= 84-10 9J
niske šume -=-8 --= 8-00 »


b) Kako taj trošak biva prouzrokovan u početku obho
dnje, to mu je vrijednost u dobi konačne sječe, jednaka
konačnoj vrijednosti glavnice, uložene za vremena trajanja
cijele ophodnje, t. j. :


u hrastovoj šumi 1. r. s V. == 160 X 1-02´´"


1723-20 K


)J 131-2 X 10-77


M


1413-02 ,


III. 91-9 X 10-77 989-76 „U bukovoj 144-4 X 1-02 ´*´
)}


704-67 „
yj II. 119-5X 4-88 583-16 ,,


n yy


jf n ni. ?? 84-1 X 4-88 410-41 „
u niskoj šumi -8 X 1-02 ^«


14-48 ..




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 11
janja obhodnje u ničem ne mijenja, to mu je vrijednost
u dobi sječe ista, kao u početku sječe.


Na način, koji ćemo kasnije obrazložiti, ustanovili smo,
da je vrijednost šumskom tlu, na kojem se može uzgojiti:
hrastova šuma 1 razred stojbinske vrstnoče ^ 99-98 K


» » U. ?j )} >
>> 6500 „


» j» IIL 43-69 „


?» f} ?»


bukova ;, 1. n » 66-75 „
» » U, >t » j^ 48-99 „


99


III 47-96 „


niska Šuma = 197-77 ,


7.) Troškovi za uzgoj šume.


a) Pod troškovimia za uzgoj šum.e razumjevamo u nazočnom
primjeru samo one troškove, koji su nužni za prvo
osnivanje sastojine. Kako se u nas rabi u pravilu prirodan
način uzgoja, uz popunjivanje prema potrebi umjetnim načinom,
moramo u nazočnom primjeru uvažiti troškove za
taj način uzgoja.


U nas uobičajen način uzgoja šume, prouzrokuje u
pravilu slijedeće troškove:


1 ) Trošak prouzrokovan obustavom paše za vremena
trajanja t. zv. predzabrane, koja se rabi samo u visokim
šumama i tamo traju prosječno 5 godimo. Prema tomu će
taj trošak biti jednak pet godišnjem prihodu na paši i kamatnu
mu vrijednost, po čemu iznosi:


1´02 ^ -1


?> ii n )J ?y


u hrastovoj šumiI
II.
.. raz
razraz.
.. st.vr 7´50 X—no´ ? ~ "^


vr. ^^ 3900 K


11.
11.
?> }> »> :. 6-00 X5-20 -31-20 „
IIL n ?^ ?j = 4-50 >< 5-20 -^ 23-40 „
bukovo] „ L „}} „>? ,w =-4-50 X5 20 = 2340 „


I.
11. M » n =^ 3-75 X5´20 = 19-50 „
\\L » y »( = 3 00 X5´20 = 15-60 ,.
2) Trošak prouzrokovan obustavom uporabe žirovine
za vremena t. zv. predzabrane, koja se rabi samo u visokim
šumama. Ta se obustava proteže na žirovinu na početku
i na koncu t, zv. predzabrane; jednaka je dakle dvijema




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 10 —


Taj prihod uniiazi svake godine, ali se prema mjesnim
običajima ne crpi za vremena t. zv. branjevine, koja
traje u visokim šumama 20 godina, a u niskoj šumi 10 godina.
U vremenu konačne sječe taj prihod predočuje konačnu
vrijednost rente, koja uniiazi za vremena trajanja obhodnje,
umanjenog za vrijeme trajanja t. zv. branjevine. Prema tomu
jest vrijednost šum.ske paše u dobi konačne sječe po 1 jutru.


1 02 ^20-a) ]


u hrastovoj šumi I. raz. st. v. = 7-50 X * Q.Q2 ^^ 2340-— K


„ , „ II. „ , . = 6-00 X --^-^0^7----1872--K


. „ „ HL „ „ „=-4-50X 312 00 = 1404--K


1*02 -*^""-´^ 1


„ bukovoj ,, I. „ „ „ = 4-50 X - 0´02 ""´ ^ 513"— K


O.OO 1
. . . II. . „ „ - ^*^5X— 0-02 " = ^^^"^^ ^
„ IIL „ „ ,^3´00X 514-00 = 342--K
1 02 30-10 1
u niskoj šumi = 1-50 X A/^o -= 36*75 K
^^ 0*02


5. Prihod od lova.
a) Prihod od lova se očituje u zakupnini, koja se za
lov poJučuje. Uzmimo, da zakupnina za lov iznosi na godinu
Oi K po 1 jutru.


b) Kako taj prihod uniiazi svake godine do vrem.ena
konačne sječe, predočuje godišnju rentu, koja uniiazi za
cijelog vremena obhodnje


Prema tomu je vrijednost prihoda od lova u vremenu
konačne sječe po i jutru:
1*02 ^^"^ ^
u hrastovoj ŠUITI = 0.1 X ^—o."0"2""-"" ^ ^´^ X 488-26 = 48´83 K


-U bukovoj šumi = 0MX---Q.Q-2~-----0-1X19377 = 19-38 K


. . . 1-02 30 _ 1
u n.skoj šumi = 0 1 X -^.^.^ -- - O´l X 40-57 = 4-06 K


6.) Prihod od šumskog t!a.
a) Kako pod šumom razumjevamo uz sastojinu i šumsko
tlo, a 0 ovom predpostavjjamo, da se za vremena tra


^sssssffmmammmmammmimmBmmmKm




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 9     <-- 9 -->        PDF

u hrastovoj šumi II. r. - 4450 (3-28-i 2-97-i-269 ~ 2-44-f 2-21+2+
-h l´8H-l-64+l-49-rl´35-r 1-22+MO + 1) -=
1121*40 K
„ 111. r. =^ 28A25-20 =-= 70560 K


u bukovoj šumi I. r. - 50 (l´02^«+l-02i´^-r l-02if´+l-02H-I^02«) -^
308— K
„ iL r. - 40 (l´49-;-l-35+l-22-hM0+l)=-: 246 60 K
„ in. r. = 25x616 = 154-— K
u niskoj šumi = 5 (i 02´>+l´02*´)=5x l´lO+l = 10-50 K


4. Prihod od paše u šumi.
Prihod od paše u šumi sastoji iz utržka polučenog za
travu. Vrijednost te trave ovisi o množini i novčanoj joj
vrijednosti.


a) Predpostaviv, da se može dobiti trave po 1 jutru:


u hrastovoj šumi I


M ?) li. J3 >J >) 200 kgr.
„ bukovoj
III.
1.
y*
>?

j )
7
j j
150 kgr.
150 kgr.
J? J ) II. j j JJ 5? 125 kgr.
3J J» ) J III. J^ ! )
U niskoj
;>
Šumi
100 kgr.
50 kgr.


b) te da je cijena toj travi 0´03 kr. po 1 kgr,


to iznosi godišnji prihod od paše po 1 jutru:


u hrastovoj Šumi I. raz. = 250X0-03 = 7-50 K
M >> „ IL „ = 200X0-03 =- 6--K
J? 35 „ III. „ = 150X0-03 = 4-50 K
„ bukovoj „ i-, = 150X0-03 = 4-50 K
„ II. „ = 125X0-03 = 3-75 K


?3 53


„ 111. „ = 100X0-03 - 3-— K


?5 3?


u niskoj šumi = 1-50 K




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 8     <-- 8 -->        PDF

- 8 —
3. Prihod od plodova šumskog stabalja.
Prihod od žira odnosno bukvice, kojemu pridoiazi
kod hrasta i prihod od šiške, ovisi o množini, vrsnoćinovčanoj cijeni tih proizvoda.


a) Predpostaviv, da u visokoj šumi ima:
u I. razr. stojb. vrstnoće po 1 jutru 10 hi. žira ih bukvice,


, II. . „ !r „ 1 V 8 „ „ „ „
„ III. „ , , „ \ „ O „ » V 7t
a u niskoj šumi „ 1 „ I „ „ >, »
b) Da uz to ima u hrastovoj šumi:
I. razr. stojb. vrstnoće 115 kgr. šiške.


III. „ „ „ 60 „
c) Da je cijena širu odnosno bukvici (u šumi) 5 K
po I hl., šiški 0-05 K po 1 kgr.,
to je vrijednost tih proizvoda u dobi uroda
u hrastovoj šumi I. raz. st. -vrstnoće 10x5+115x0-05==55 75 K
„ 11. „ „ „ 8x5+ 90 K0´05= 44-50 ,
, III „ „ „ 5x5+ 60x0 05=r28--„
u bukovoj „ \. „ „ , 10x5= 50´


II. „ „ , " 8x5-40´
III.
, „ , 5X5= 25´
u niskoj šumi 1x5 =
Ti prihodi unilaze,. ~ kako predpostavljamo, u visokoj
šumi od 60. godine svake 5. godine, a u niskoj šumi
od 25. godine svake 5. godine, dakle u raznim odlomcima
vremena prije vremene konačne sječe, - pa im je vrijednost,


— kao i kod prihoda prorede, u dobi konačne sječe veća
za kamatni prihod razdobja od dobe uroda, do dobe konačne
sječe.
Prema gornjem vrijednost je tih prihoda u dobi konačne
sječe:


u hrastovoj šumi I. razr. =^-- 55-75 (i 02««+l´02-«+1´02´´"´+l-02*´^ +
+ 1 -02*« + 1 -023´^ -I- i -025"+1 -02^-´ + 1 02´» +
-Y- l-02i«+l-02-Hl-02«) . . = 1404-90 K


K^SSSSni




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 7


T3
O u bukovoj šumi
=S
, I3L


1
II


:
O I. 1!. III.


tu


V3 .
O


IM
razreda stojbinske vrst niče


i
CL


Ui


.
> kruna i


Q


i


20. j 1
: 25. j "" -— 5XS-1(>
30,
. ^0.
— — — 1


50. A5X^=^ 60 ´ 6X^= 24 ´ 4X´i---16
i 60. M5X5-|-2i-85X´i=-93-i5 :0´68X5-i--16-32X4---68-68 9X´4-:-36
70. 2-6X5-;-23-4X´^--10660; l´6X5+lf*-4 X4---8i-60 0*6X 5-1-11-4X4-= 48-60 i
80.
; 90. 1 — 1
100.
i
110. —
— i — 1
e) Kako ti prihodi uniiaze u raznim odlomcima Tremena
prije konačne sječe, — to im ie vriiediiost u vremenu konačne
siječe veća za kcimatni prihod razdobja od dobe sječe
proredom, do dobe konačne sječe.


Prema gornjemu (d) vrijednost je tih prihoda u dobi


konačne sječe (120 god):


u hrastovoj šumi I. r, =-I8 <1-02»H22 < 1-02««+ 30 < 1-02™+45-05 X


X 1 -OŽ^o+SO-SS < I 02´´»+79 < 1 02^»-l 92 X 1 02-´"H+
92xl-02´H99-75< 1-021«= 12i7-36 K


. U. r. - 12 < 1 02^«+ 20 K I "02"´ + 26 X 1 02^» + 28 X
X l-02´´0+39-75 K 1 -02^«-,- 59-25 X l-02««4- 63-2 x´
X i 02"H-73-6x 1-0210 X 678-21 K


„ III. r. 10X1-02´»+16x1 02so-´r20Xl-02s«+22Xl-02*»+


-f31-8x l-02"´<´+34-45 <1-02-"+51-35 X 1 02"==
366-44 K
„ bukovoj „ 1. r. ==-60xl-02^«H-93-15 X 1-02´^o+ 106-6 x 1-02" =
= 377-44 K
„ li. r. =2 4 X 1-02:´H 68-68 X 102--"´+81-6 x 1-02^0 =
= 245-32 K
„ II!. r. = 16 X l-02«<´+36 X 1-02^«+ 48-6 X 1-021" =
= 141 89 K
u niskoi šumi = 10> l-02i»+10xl-02-´=. . -= ´-^3-20 „




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 31     <-- 31 -->        PDF

»" 3i —


Kod nas naročito znatno poskupljuje upravu uz u opće
nedotieranu organizaciju uprave kod imovnih općina, naročito
okolnost, što se rabe za manipulativne radnje šumarski
akademičari. Tim se postupkom upravo ubija ambicija akademskih
naobražensh šumara.


Uz to nedisciplina medu pravoužitnicima. njihov neracionalan
postupak sa šumom, njihovo skoro neprekidno
i opsežno ulaženje u šume i njihovo neuvažavanje šume,


doprinašaju također vrlo mnogo poskupljenju upravnih
troškova.
9. Kamatna vrijednost tla.


Kamatnja je vrijednost tla u gornjem primjeru uslijed
toga, što je tu vrijednost tla vrlo malena, također malena.
F^a ipak svi želimo šumama, koje su nam služile za
podlogu u gornjem primjeru, da taj računski rashod postane
što prije veći.


Konačno moramo opaziti, da smo u gornjem, primjeru
morali vazda uzeti, kao da se šumski proizvodi unovčuju
punim cijenama, dočim ih zaista uživaju pravoužitnici badava
ili skoro badava. Kakovi li su izgledi rentabilnosti
šuma im.ovnih općina za cjelinu, uz gore opisano gospodarenje,
kad nestane od starine naslaganog i pričuvanog
viška glavnice? Ogromni će biti doprinosi, što će ih
pravoužitnici morati doprinašati za uzdržavanje imovnih
općina, a na te bi trebalo što prije početi pripravljati pravoužitnike.
B. Hajek, šumarnik.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 5     <-- 5 -->        PDF

5 —


za hrastovu građu 25 K za hrastovo gorivo 3 K
za bukovu građu 7 „ za bukovo gorivo 5 „
za drvo iz niske šume za građu 15 K., a gorivo 3 „


to je prihod od drva konačne sječe po 1 jutru:


u hrastovoj šumi I. raz. st v. 229´6 X 25 -^- 984 X 3 6035-20 K
f l « „ 166-2X25+ 110-8 X 3 4487-40 ,
» ^ ^ ili. ; „ ^ 112 X25+ 112 X 3 3I36-— .
U bukovoj „ 1. , „ „ 74-1 X 7+172-9X5 1383-20 „
„ II. „ „ „ 42-2 X 7 + 168-8 X 5 1139 40 ,
„ HI. „ „ „ 27 3 X 7 H- 1547 X 3 964-60 ,
u niskoj šumi 8-5 X 15 + 76-5 X 3 357-— .


2.) Prihod od drva, dobivenog prigodom proredi


Kao kod konačne sječe, polučuje se i prigodom
proreda prihod, koji sastoji iz utržka za sječom dobivenog
drv#: I tu je vrijednost tom drvu ovisna a) o množini drva,
b) 0 vrstnoći tog drva i c) o prodajnoj mu cijeni.


a) Recimo, da smo prigodom proreda posjekli po jutru:


1 u hrastovoj šumi j, u bukovoj šumi i!
il ( u niskoj


11. IIL ! i. II. i III.
Proredom obavljenom


´ šumi


!
u godini


1razred« stojblnske vrstnoće


i


m* drva


1


1


20. 1
5 i


25. — — i — --5 .1
— ] —
30. 9 — — *— —
— i
40. 11 6 ;
50. 15 10 5 ! 15 6 ; 4.
60. 17 13 8 ! 23 17 ; 9 —
70. 19 U 1 10 j. 26 20 ; 12 — i
80. 20 15 1 11 ! -— — — 1
90. 20 15 12 i´ " — —
! 100. 20 16 13 1 — — —
j UP, 19 16 13 : -— — -^ j


ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 4 ~
Vrijednost
je tomu drvu ovisna:


a) 0 množini drva,


b) 0 vrstnoći tog drva,


c) 0 prodajnoj mu cijeni,


a) Recimo da smo iconačnom sječom našli po jutru:


u hrastovoj šumi 1. razreda stojb, vrsnoće 328 m^ drva.


277 m» drva


. ,.
„ "I. 224 m=^ drva


u bukovoj šumi I.
247 m´* drva


II „
, , 211 m^ drva


III.
182 m^^ drva
u niskoj šumi 85 m´ drva
b) od toga drva našli smo, da je sposobno:
u hrastovoj šumi I. raz. st. vrst. za građu TO**,,,, a za gorivo 307o


II.
607o. « » w 407«.
III.
^^ fo) JI n i) 507o.
bukovoj šumi I. 30*^/ » 707o.
„ II. ^ ^ /o» >t n n 807,.
. Hl. ^^ 109 W tt » 857..
10^/ 90%,


n


u nisicoj šumi


to ima:


u hrastovoj šumi I. raz. St. vrstnoće 328 x 070 = 229-60 m-^
grade i 328 x 0"30 = 9840 m´^ goriva drva.
U hrastovoj šumi 11. raz. St. vrstnoće 277 x 060 = 166-20 m^
građe i 277 X 0´40 ^ 110-80 m^ goriva drva.
u hrastovoj šumi liL raz. st. vrstnoće 224 x 0*50 = 112´— m^
građe i 112 m^ goriva drva.
u bukovoj šumi I raz. st, vrstnoće 247 x 0.3 = 74-10 m^


građe i 247 x 0*7 =-^ 172*90 m´´ goriva drva


u bukovoj šumi II raz. st. vrstnoće 211 x 0-2 = 4220 m^
. građe i 211 x 0-8 = 168-80 m^ goriva drva.
u bukovoj šumi III. raz. st. vrstnoće 182 x 015 — 2730 m^
građe i 182 x 0-85 = 154-70 m´´ gcriva drva.
u niskoj šumi 85 x Oi = 8 5 m´^
građe i 85 x 0*9 -^ 76-50 m« goriva drva.


c) Recimo^ da je takovom drvu ustanovljena na panju
po 1 m^ cijena:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Piiliodna vrijednost sume.


Ustanovljenje prihodne vrijednosti šume je od velike
važnosti za vlasnika šume, jer nakon što je ista ustanovljena,
može on znati, da li mu i kakovu mu korist šuma
daje; Istom nakon ustanovljenja prihodne vrijednosti šume
može šumovlasnik znati, dali mu se uzgoj šume pod zadanim
odnošajima u opće i kako izplačuje. Iz podataka sabranih za
ustanovljenje prihodne vrijednosti šuma, može vlasnik šume
uz to razabrati i mane dosadanjeg mu gospodarenja sa šumom,
a prema tomu će moči i te mane za vremena odstraniti.


Pokušat ćemo izrađenim primjerom upozoriti na te momente
i u kratko ih objasniti.


L) Primjer za ustanovljenje prihodne vrijednosti šume.


A.) Prihodna vrijednost šume u dobi sječe.
U prihodnoj vrijednosti šume u dobi (konačne) sječe,
moraju biti uvaženi svi prihodi i razhodi Što nastaju od
osnutka šume do konačne sječe. Takovi prihodi odnosno
razhodi jesu slijedeći:


1.) Prihod od drva, dobivenog prigodom konačne sječe.


2.) Prihod od drva, dobivenog prigodom proreda.


3,) Prihod od plodova šumskog stabalja.


4.)´Prihod od paše u šumi.


5.) Prihod od lova u šumi.


6,) Prihod od šum.skog tla. . . ..


Uz te prihode imade i drugih, ali se takovi u pravilu
u nas ne rabe, pa kako ima naznačen primjer da predoči
naše užje odnošaje^ izostavit ćemo ih.


Razhodi u pravilu jesu:


7.) Troškovi za uzgoj šume.


8.) Troškovi za upravu šuma i poreze za šume.


9.) Kamatna vrijednost tla.


1.) Prihod od drva konačne sječe.
Prigodom konačne sječe polučuje se prihod, koji sasto=
i od novčanog utržka za sječom dobiveno drvo.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 24     <-- 24 -->        PDF

24


Za vrijeme od 120 godina opetuje se konačna sječa:
u hrastovim šum. 1 put, udjeiak u 7o iznosi dakle ^ 15´387o
u bukovim „ \´5 ^ „ , ^ „ „ = 23´087o
u niskim „ 4 „ „ „ ,, ,, ,, --6r547o


Od gore spomenute ukupne površine šuma sa 62.000
jutara, odpada na:
hrastove šume \, raz. st. vr. 5000 jut, ud. u 7^ iznosi dakle -8-067o


II. „ W „ 15000 » W
24-207o
» J»


III. „ y> „ 5000 JJ J) » J´>
8-06»,o
bukove I. » „ 10000
16i37o


w 9} fl » ?J


II. , j> „ 10000 » TJ W >;
16i37o
III. . „ 5000 W }>
8-06°;.
j(
W »


niske šume 12000 »? » » »
19-367o


Prema tomu jest udjeiak na upravnim troškovima:
hrast, šuma I. r s, v. - 36-13 X 15 38 >< 8-06 = 4478-81 K 18-507o
, II. „ „ „ - 26-32 X i 5-38 X 24-20 = 9796-14 ,, - 40-467r,


III = 18-10 X 15´38 X 8-06 =« 2243-79 9-277


bukovih rt ^. » fl » = 7-35 :< 23-08 X 16-13 - 2736-36 , - ll-307o
= 5-79 X 23-08 X 16-13 = 2155-44-„ = 8 907«
ni = 4-69 X 23-08 X 8-06== 872-42 „ -- 3-607„
niskih šuma = 1-62 X 61 64 X 19-36=- 1929-89 „ =^ 7-977.,


Kako iznose ukupni izdatci za upravu i porez tih šuma


310.000 kr.
odpada od tih izdataka na
_57350
hrastove iume I, r, 57350 K ili po 1 jutru 11-47 K


5000"
3 25426


„ II. , 125426 „ , „ „ „
8-36


" 5000~
_28237_


III. /o (o / „ „ „ „ „
5-75
5000"
35030


bukove I. 35030 ., „ ,. „ „


3-50


"10000"
27590


II. 27590
2-76
"10000
11160


III. meo „ ,
2-23
"50"00
2_4707


rsiske šume 24707


2-06


"12000




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 23     <-- 23 -->        PDF

" 23 —




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 22 -
Stoga je kod ustanovljena tih troškova uz površinu šuma
uvažena vrijednost šuma i okolnost, dali se u istom razdobju
konačna sječa češće ili rede opetuje.


Vrijednost šuma uvažena je u predmjevi, da skuplji
predmet u opće iziskuje i zaslužuje veću pažnju sa strane
uprave. Skuplji je predmet više izvržen nepoviasnorn otuđenju,
pa je nedvojbeno kod skupljeg predm.eta potrebna
veća armatura za čuvanje. Prirodna je stvar, da čovjek oko
skuplje svoje stvari intensivnije nastoji, nego oko manje
mu vrijedne stvari. Po tomu se sve grane uprave više rabe
za vrijednije dijelove šuma, nego za manje vrijedne.


Za izhodište vrijednosti šume uzeta je u gornjem primjeru
prihodna vrijednost šuma u dobi sječe, jer je ovo
posljedak svega nastojanja sa šumom, dakle najodlučnija.


Iz te prihodne vrijednosti šume, morala se je u nazočnom
slučaju izostaviti vrijednost tla i kamatni prihod te
vrijednosti, jer prigodom ustanovljenja troškova za upravu u
izrađenom primjeru, još nije bila poznata vrijednost tla. Tim
počinjena pogriješka ne će biti znatna, jer nastojanje
oko šumskog tla nije velikoj razlici podvrženo, bilo to tlo
skuplje ili jeftinije.


Po tom je pravilu ustanovljen udjelak vrijednosti šuma
na tim troškovima na slijedeći način: (Vidi stranu 23.)
U vremenu konačne sječe, iziskuje šuma najznatnije
nastojanje uprave, jer u tom vremenu, odnosno oko toga
vremena padaju priprema za sječu i oplodnju, sječa
sama i expraktacija sječom dobivenih proizvoda,te opiodnja.
Neima stoga dvojbe, da će šum.a, u kojoj se vrijeme
konačne sječe češće opetuje, iziskivati nmogo veće izdatke
za upravu, od šume, u kojoj se ta sječa rede opetuje.


Prema toj predpostavci ustanovljen je udjelak opetovanja
konačne sječe na upravnima troškovima na slijedeći
način.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 21     <-- 21 -->        PDF

- 21 —
Pod šumskim tlom razumjevaju se u gornjem slučaju
uz tlo u užjem smislu i stojbinski ednošaji, a kod tla za
uzgoj niske šume, razumjeva se u tom slučaju još i primjerena
zaliha panjeva na njem ili korenja u njem, sa
primjerenom produktivnom snagom.


7.) Troškovi za uzgoj šume.
Ti su troškovi u gornjem primjeru zaračunani prema
mjesnom načinu uzgajanja šuma. Potreba popunjenja umjetnim
načinom iznosi prosjekom kod visokih šumaOi, a kod
niskih 0*05 površine, izkustvom je utvrđeno^ da takovo popunjivanje
stoji razmjerno dvostruko, prema uzgoju cijele
površine, jer je gubitak vremena znatan i potreba sjemena
veća, pa je stoga u primjeru, taj trošak zaračunan
kod visokih šuma sa 0´2, a kod niskih šuma sa Oi troška
cijele površine.
Kod niskih šuma je predpostavljeno, da tlo, koje rabi
neposredno za uzgoj šuma, sadržava već u sebi uvjete
za uzgoj visokih šuma, pa je ta okolnost uvažena kod
ustanove vrijednosti tog tla, a pod uzgojnim troškovima
su ovđe dosljedno tomu uvaženi samo troškovi za popunjivanje
umjetnim načinom..


8.) Troškovi za upravu šuma i poreze.
Troškovi za upravu i poreze proračunani su u gornjem
primjeru na slijedeći način:
Ti troškovi iznose kod šumskog veleposjeda, koga
su odnošaji služili za gornji primjer, ukupnu svotu od
310,000 K na godinu. Površina je tomu šumskomu posjedu
približno 62000 jutara.
Očevidno je, da bi bilo neopravdano, kad bi se kod
razvrstbe tih troškova uzeo obzir samo na površinu šuma.
Tim bi se manje vrijedni dijelovi šuma preopteretili, a najvrijednijim
dielovima šuma pridali bi se premali troškovi*




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 16 —


hrastove I. raz. st. vrstnoće - 2845´93-- 99-98 2745-95 K


2142-92— 65-00 .2077-92


II. n M =^1481-03— 43-69=1437-34
„ m.


J? ... 1025-91-- 66-75 959-16


bukove I.
=. 818-94— 48-99=^ 769-95


. If.
.. lil. J? = 641-23— 47-96^- 593-27
niske šume == 371-04-197-77== 173-27


II. Obrazloženje primjera za ustanovljenje prihodne
vrijednosti šume,
A.) Prihodna vrijednost šume u dobi sječe.
Li Prihod od drva konačne sječe
a) Množina drva je u gornjem primjeru ustanovljena
prema skrižaljkama drvne zalihe, i to ona za hrastove šume
po Wimmenauerovim/ za bukove šume po F. Grundnerovini,^
a za niske šume po Pauzinim,


Kod visokih šuma uzet je obzir samo na zahhu drva
sa promjerom iznad 7%., jer se u nas tanje drvo zaista
u pravilu i ne rabi. Uz to je u svim šumama uzeta drvna
zaliha obrasta 0*9, mjesto obrasta od PO. U primjeru su
opće rabljeni podatci za šume jedne Krajiške imovne općine,


— a kod ovih se mora predpostaviti, da se u pravilu ne
će moći uzgojiti šuma podpunoga obrasta, jer su te šume
odviše pristupačne
b) Množina građe ustanovljena je za hrast prema
Wimmenauerovim´ podacima, ali su podpornje svrstane
u gorivo, jer se u nas u pravilu ne rabe. Uz to je kiće
posve izostavljeno, jer ostaje u pravilu u šumi. Za bukvu
uvrštena je množina građe prema Schwappachu/* u obliku
svedenom na dobu od 80 godina, a za nisku šumu uzeta
je množina građe prem.a iskustvu.


c) Kao cijena drvu na panju uzet je prosjek, polučen
posljednih godina prije rata.


´ Vidi šum. koledar 3917. str. 105—^07
´´ š. k. sir. 109.
" š. k. str. 155.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 15 —


B. Početna p r i h o d n a vrijednost šume.
Početna se prihodna vrijednost šume nade, ako se
prihodna vrijednost šume u dobi sječe diskontira na vrenie
obhodnje.
Po tomu je početna prihodna vrijednost:
1


hrastove šume r. St. v. - 2845-93Xr.^oi,o - 256-13 K


1-02
5) u. 2142-92X0-09 - 192-86 ,
)> m. M 1481´03X0-09 ~ 133-29 „


bukove
1025-9IX.^,Q2^-6-215*44 „


)j-II. >? 818´94X0´21 - 171-98 „


m.
641-23X0-21 - 134-66 .
1
niske šume =- 371´04X 1-02=^~ 204-07 .


´


C) Prihodna vrijednost šume u zadano (n) doba
Prihodna vrijednost šume u povoljnoj (zadanoj) dobi/
ustanovi se, ako se početna prihodna vrijednost te šume
prolongira za zadano vrijeme.
Prema tomu je prihodna vrijednost n godina stare:
hrastove šume I. raz, st. vr. =-- 256´13 < 1´02´´
JI U. „ „ „ -- 192-86 ^-1-02^´


III. „ ,, „ ^-^ 133-29 < 102´´
bukove I. „ ,, „ =-215-44JI U. „ „ „ ^ 171-99 <102´^
ili „ „ „ =-- 134-66 < 1-02"
niske šume - 204 07 U 02"
D) Prihodna vrijednost sastojine.
Prihodna vrijednost šume sadržava u sebi prihodna
vrijednost sastojine i vrijednost tla. Prema tomu se dade
prihodna vrijednost sastojine ustanovili, ako se od prihodne
vrijednosti šume odbije vrijednost tla.


Po tomu je primjerice prihodna vrijednost sastojine,
u dobi sječe:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 14     <-- 14 -->        PDF

-- 14


"


CO ooo -

x>
1 . , . .
J:D
cr . cr .


´ Li


.5 L2. C ^ ---CL .-G


3 O


3 ´cx


o sr- i^ ! J?cr ^ co ´—* ´t <
´i -1
o < S5< o < S O^^
Ci: ^ o
O p.


<


<


o


«t
N


o.
o. < o
? , x= ´—
^-. ,
SND CO´ o\ —´ -. to --^-* CD


t—>


,—k


. 00 OJ O O) -^ oo ^^ to O
: :


)—=»
4^ O "Cn O , O) O 00 <0 00 O 4^ "^ " co 00 O) 00 to pto ! c6 00 O CO ob to irr



00 ^ O 4::^ O *v| 1 00 OO O O C^ O


3


´"to 4^´^-^´ 00
^


F—L
<
o


2 a^ o 4^ to 00 >— O) 4^ -Sx>


4:^ to. oo 00 —´ ´ -a O) 4i^ *^ to ^ 00 - ^Z3


*


to co on —-OJ , bO on O) to -^ 00

-
^ .(r> CD" o 00 c5 ´ do ci 00 ci 4^ to 4^ ro C/5<
N) to CJ^ on to 4^ O 00 O O -^ O´
´3



, >—^


4^ to Ol >— oo J-W H)


, ´ 1 -´ -!


>^ to 4^. 00 co ^ 4x -^ c^ ^
00 to to O 00 4:;^ 4^ O O O) 00


>-^00
O) "-^ co ^o 00 00 4^*^ on p CD
. o OX to cii´-i (J\ d) 00 O CJ) 4:^ Ć)´ L. J -^
00 00 ^ O Oi Oi CO OO O O 4:^ O





1 "" 1
to


O to cn -^ 1 CJT CO 00 OJ "
t__,
»-4.


to 4^ 01-^4 0 CD CD ^ >-^ O "

Ol 00 00 4:^--3 CD CO 00 CXi -V? 00 rD 1


c


1


^*-^ Oi co O -4 ^ on 00 O O 4i-O < 1


I ,^. cr 1
-to


" 3


..co , co "-^ Cn on 4^ to to ^ fiJ


< 1


<0 00 00 4x >-- ro 4i- 4^ CO o


o to
,^´
00 O 4^ 00


00 p -vj p on to


rt> .. C/5<
´ 4^ cjx ! 00 --^ a> i co^ i J^_QP_P_o to o ^^


i


´ 1
3.


>—* N-i a>
O) H-- 4i. 4:^


o cn oo ^- ^-* co
1


4i^ to 00 OO —* CD 4:^^ -* ^ on 4^ Oi
^


. i*—* 1 00 O) to.p. co -a p to 4^ -^ 42*.
to cn-O >-^ 4^^ 00 cO co C5 O 00 CD
00´ 1 o\ 00 >-* —^ 1 00 ! CD 00 O O co O


_


oo to k-wt. 1 CT)
^ Cn CTi .00 -"^ to co 00 >--* to on 1 (/)< tis


^~* 00 p OO, 4^ -a 4^ p o 00 -<] ´
´


^o.


o
to >-^ On 4^ to \


-3 0´-v| on-to O


4^ 4i-CO "-4 00 00 -^1 CD on, O O O


1
i