DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 33 <-- 33 --> PDF |
33 -- Uslijed vjetrova i raširsće sunča^ie žege SL ia vlaga iz pijeska sve više i više gubi, a iiUKJge biljke uslijed pomanjkanja viage niorcijii uginuti, jer si nisu dosta brzo mogle razviti onakovo k(\-jenje, koje odgovara novim stojbinskim prilikama, kc; vladaju na pjeskuljama. Reč< iiid navode pokušat ću dokazati, prateći borovu biljku ; ijenom razvoju na uzgojlMštu i pjeskuiji. Pomislimo zdravo sjeme crnoga bora posijano na uzgojilištu, čije se tio sastoji iz plodne ilovače. Uvjeti klijanja toga sjemena jesu toplina i vlaga, uz pristup zraka. Kod klijanja^ koje nastupa obično nakon izminuća nekog vremena mirovanja, izađe ponajprije kroz mikropy!u vršak glavnog korjena, zatim se razvijaju kotiledoni, dignu sjeme u vis i izsišu svojim šiljcima potpuno rezervne tvari iz sjem„ ena, te služe kao prvi listići klicovne biljke. Daljnje razvijanje pojedinih dijelova mladih organa borove biljke, kao što su to korjen, stabljika i lišće, obavlja se produljivanjem stanica na stanovitim zonama pojedinih organa i množenjem stanica Za život stanica je nužna stanovita napetost u njoj, koja potiče od množine staničnih sokova. Potrebita zato količina staničnih sokova ovisna je 0 množini vode, koja se biljci može dovađati. Oduzme li se rastućoj biljci ona kchlčina vode, koja je nužna za napinanje staničnih stijena, prestaje svaki rast. Borova biljka, uzrasla u šumskom vrtu, imala je tamo već prema fizikalnom svojstvu dobrog ilovastog tla, dovoljnu količinu vode, za svoj normalni uzrast i razvoj. Ta je nužna vlaga ilovastog tla šumskog vrta osigurana normalnim popriječnim godišnjim oborinama. Nakon što je glavni korjen izgrađen, koji je kod crnog bora osobiio dobro razvijen, razvija se postrano ili -adventivno korjenje. Ovo korjenje nastaje uvijek iz nutarnjeg tkiva, probušenjem* partije vanjskog tkiva. Potrebitu vodu za stvaranje staničnog soka kao što i |