DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 39 <-- 39 --> PDF |
„„ 39 ™~ uzgojiiištii, da busen sadržaje čitavo korjenje i to netaknuto. Stoga razloga mora to busenje biti kod sadnja na letećem pijesku mnogo šire i dublje od onog, kod inih vrsti sadnja. Ovaj način sadnje bio bi na pjeskuljama prilično siguran, jer bi imala biljka odmah na početku dovoljno hrane i više vlage na raspolaganju, a korjenje bi se tijekom vremena polako i prema potrebi u pijesku razvijalo. Biljka bi se dakle postepeno priučila na novu stojbinu, Procenat sađenica, koji bi se nakon takove sadnje posušio uslijed pomanjkanja vlage, bio bi puno manji. Uprkos sigurnijeg rezultata kod tog načina sadnje, mora se isti na letećem pijesku zabaciti i to radi velike skupoće. Sadnja biljka sa busenom mogla bi doći u obzir jedino kod popunjivanja osobito suhih i izloženih mjesta, 2. Osnivanje primarnih i sekundarnih uzgojilišta. Pod primarnim uzgojilištem imade se razumjevati mjesto na dobrom tki^ na.kojem su biljke nikle i uzrasie u vremenu od godine dana. Drugog proljeća presadile bi se te biljke na novo osnovano uzgojilište, dakle na sekundarno, koje bi bilo osnovano na letećem pijesku. Svrha bi tog postupka ležala u tome, što bi si biljka uz odgovarajuću njegu, koju bi imala na uzgojilištu, kroz razdoblje od godinu dana, polako izradila sistem korjenja potreban za novu stojbinu tako, da bi bila prigodom sadnje otpornija za daljnju borbu za opstanak. Ta njega na sekundarnom odgojilištu sastojala bi se u dovađanju nužne vode za rast biljaka, kao što i u obrani istih protiv suncožara. Tim načinom sadnje postigli bi veći procenat primanja biljaka kod sadnje. Doduše i na sekundarnom uzgojilištu odigrao bi se u glavnom isti proces, kojeg smo imali prigodom direktne presađuje borovih biljaka, uzraslih na ilovastom tlu, to jest, mnoge bi biljke propale mjesto na letećem pijesku, na sekundarnom uzgojilištu. Razumije se^ da |