DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 42 <-- 42 --> PDF |
42 biljke, ustanovljeno je, da rast korjena nije jednolično^ podijeljen na čitavn duljinu. Na vršku (kod kapice), kao što i na gornjem djelu korjen.a, jest rast u duljinu mnogo manji, skoro nikakav spram partije, koja se nalazi u sredim. Prema tome možemo kod rastućeg korjena razlikovati: 1. Partiju na vršku korjena, koja se sastoji iz prameristema ili embi\ona!nog tkiva, u kojem je rast t. j . povećanje i promjena oblika stanica sasma neznatan; dijelenje stanica slijedi brzo. Ovdje se provadja tvorba novih dijelova. 2. Partiju u sredini korjena; ovdje nastupa izdašan prirast u duljinu (4-8 puta veći od 1. i 3. partije), kod čega se osobito povećaje prostor, kojeg zaprema sok stanica, što im.a za poslijedicu živahno primanje vode rastućeg tkiva. Dioba se stanica u toj partiji jošte obično provada. Ovdje započimlje diferenciranje tkanina. 3. Partiju na gornjem kraju korjena u smjeru prema razini tla. To je izrasli dio, is kojem već nikakovo produljivanje ne nastupa, tek se nutarnja tvorba tkiva upotpunuje. Proces rasta korienja tjekom vremena provađa se na taj način, da ta treća partija korjena, t. j . uzrasli dio, siže sve dublje u zemlju, jer se prva i druga partija korjena pomiče neprestano napred. Drugim riječima bi mogli kazati, da nakon izminuća stanovitog vremena iza klijanja, prirašćuje korjen u duljinu kod vrška. Zato se i potonji nazivlje točkom vegetacije. Posijano sjeme niči će dakle i razvijati se prigodom klijanja i neko vrijeme iza toga posve u plodnom sloju, gdje će naći u izobilju vlage i ostale hrane, potrebite za daljnji razvoj. Pri tom će glavni korjen rasti uslijed upliva teže okomito u zemlju, dočim će se istodobno razvijati i postrano korjenje i to u kosom smjeru prema dolje. Nakon izminuća stanovitog vremena, prerasti će glavni korjen plodni sloj, te će se uslijed toga prva partija istoga, sastojeća iz prameristema, kao što i druga partija u kojoj |