DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 80 mjesto
obračunavanja troškovn e vrijednosti izabrao i u
§-u 5. propisao mnogo jednostavniji i brži, a ipak donekle
približni način obračunavanja.


Kad je dakle zakonodavac ustanove glede naknađenja
prisvojenih vršika, ogranaka i granâ, te mladih biljki iz
§-a 3. već isključio, morao je dakako tu okolnost već u
prvoj stavci §-a 3. izričito naglasiti, da ne bi tko pobunom
ustanove §-a 3. i na spomenute objekte protegnuo.


Pođimo nešto dalje ! Prema § 59. i prema izričitoj jednoj
opaski u početnoj stavci § 60. o. š. z. doiazi gledom na
povrede sigurnosti šumskog vlasništva u obzir najprije uporaba
općeg kaznenog zakona. Tek onda, ako se ovaj zakon
na spomenute povrede ne može upotrijebiti t. j . ako se
te povrede (u slučaju prisvojen j a šumskih proizvoda) ne
mogu kvalificirati kao krađa, onda tek sačinjavaju one šumski
kvar, te se kazne po općem šumskom zakonu.


Međutim opći kazneni zakon ne govori nigdje specijalno
o drvu, a naročito ne navada nikakovih potanjih
oznaka drva, po kojima bi se moglo prosuditi, da li prisvojenje
drva sačinjava krađu ili ne.


Taj zakon govori samo općenito o krađi, te razlikuje
dvije vrsti krađe: krađu kao zločinstvo i krađu kao prestupak
(prekršaj). Krađu prve vrsti kvalificira on minimalnom
vrijednošću ukradenog objekta t. j . iznosom od 100
kruna. „Pri tom nema nikakove razlike, izlazio taj iznosak
ili ta vrijednost iz jednoga ili više čina učinjenih u isto
doba ili ponovljenih u različito vrijeme, bio ukraden jednom
gospodaru ili više njih, učinila se tatbina na jednom ili više
predmeta. A vrijednost ima se računati ne po hasni tata,
nego po šteti okradenoga " (§ 173. k. z.).


Svako prisvojenje u ukupnoj vrijednosti iznad 100 kruna
čini dakle krađu zločinstvom, a svako prisvojenje u ukupnoj
vrijednosti ispod 100 kruna čini krađu prekršajem,
koji se" također kazni po kaznenom zakonu. (§ 460.).