DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 81 — Dok je krađu prve vrsti lahko razlikovati od šumskog kvara, nije to prema slovu samog zakona, moguće glede krađe druge vrsti. U tom je pogledu i opći kazneni zakon i opći šumski zakon nepotpun. Ovu prazninu međutim ispunjuje donekle poznata vladina naredba od 7. srpnja 1891. broj 35.869., koja određuje, da se prisvojenje svakog drva sa srednjim promjerom do uključivo 10 cm ima smatrati šumskim kvarom, a prisvojenje svakog drva sa srednjim promjerom iznad 10 cm da se ima smatrati krađom. Ova naredba ne govori doduše ništa o odsječenim odn. odrezanim vršikama i granama, ali iz nje jasno proizlazi jedna u tom pogledu važna činjenica : kod prosuđivanja na ime, da li stanovito drvo može biti objektom krađe ili samo objektom šumskog kvara, polazi ova naredba sa stanovišta, koje kulminira u pitanju, da li dotično drvo ima znatnu ili pak — „pogledom na svoju kratkoću i tankoću".— samo neznatnu dotično nikakovu tehničku vrijednost. Budući da i vršike, pa i same grane znadu prema prilikama imati znatnu tehničku vrijednost, to se dakako smisao ove naredbe nedvoumno proteže i na prisvajanje vršika i grana u koliko im srednji promjer premašuje 10 cm. Prema tome ne stoji tvrdnja gosp. nadzornika Gurtha, da prisvajanje vršika etc. sačinjava u smislu zakona uvijek samo šumski kvar, a nikada krađu. Iz te tvrdnje izvodi gosp. nadzorriik dalje, da je zakonodavac pod prisvajanjem vršika etc. jamačno imao pred očima samo prisvajanje onih vršika, ogranaka i grana, koje . su sposobne za metlovinu, šibe, gužve, palice, otanke obručeve i t. d., a ne i prisvajanje onih vršika etc., koje su sposobne za građu i ogrijev. Da je ovaj navod skroz neispravan, vidi se najbolje iz samog §-a 60. o. š. z., koji u točki 3. spominje odsijecanje, odrezivanje i otkidanje vršika i granâ, a zatim opet u |