DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 43     <-- 43 -->        PDF

- 97


u postupku kod inventure ostavine i imovine biskupske nadarbine,
ustanovljenja zamjenitih ostavinskih i nadarbinskih tražbina i dugovine
te razlučenja ostavinske imovine od nadarbinske. Kr. sudbeni
stol u Osijeku odlikom od 11. svibnja 1917. br. č>992 obredio je
vještačke pristojbe za izradbu pismenih operata i stručno mnijenje
za svakog vješ aka 2500 K. i 30 K dnevnice za vanjske i sobne poslove
u k liko su se isti izvan sjedišta vještaka morali obaviti. Vještaci
su osim toga imali od vlastelinstva slobodan podvoz i stan.


Kr. banski stol potvrdio je prvosudnu odluku.


Kr. stol sedmorice obnašao je povodom dalnjeg utoka preinačiti
obje dolnjosudne riješitbe, te je svojim riješenjem od 12. listopada
1917 br. 2617 povisio honorar za stručna mnienja, obračune i
dostave istih na .... K, a dnevnicu povisio na 60 K, a to iz slijedećih
razloga:


Rad vještaka bio je opsežan, te se sastojao iz slijedećih
opeata:


1. mnijenja od 22. IX. 1916. o vrijednosti koncentriranih sječina
u šumi Kujrak i Križiće—Crna bara, te o vrijednosti dospjelih
sječina u gospodarstvenim jedinicama vučkog i brajničkog prometnog
područja od god. 1913./14. do 1916./17. zajedno sa "iskazima
A. B. C. i D. u navedenim sječinama,
2. protumnjenje od 11. prosinca 1916 dano na mnijenje drugedvojice
vještaka, koje su oni dali kr. zem. vladi na pod toč. 1. na
vtdeno mnijenje, komu elaboratu prileži prilog „Promet šumske
željeznice,
3. obračun o prihodu i troškovima krčenja šume Ključ sastavljen
16. studena 1916.,
4. operat od 30. travnja 1917. o inventuri šuma nadarbine biskupske
stolice đakovačke sa sastavnim dijelom tog operata „sumarni
iskaz o prištednjama i predhvatima".
Izradba je ovih operata obzirom na cpsežnost radnje i uporabe
stručne znanstvene spreme i študia prema spisima potrajala od početka
kolovoza 1916. do konca travnja 1917. za koje su cijelo vrijeme
bili vještaci izradbom ovih operata zabavljeni, pa je uslijed
toga obzirom na izdašnost radnje, dangubu, veličinu procjene imovine,
uloženog truda i spreme povišen honorar na 3500 K, a dnevnice
obzirom na prehranu tjelesni napor, dangubu, porabljeno odijelo,
obuću i današnju skupoću na 60 K.


Državni šumarski ispiti.


i.
Proljetni šumarski državni ispit u Budimpešti je održan
od 30. travnja do 12 svibnja 1917. pod predsjedanjem ministarskog
savjetnika Šandora Horvâtria, uz sudjelovanje članova ispitnog povjerenstva
Julia Tomscânyia umir. ministar, savjetnika, Šandora Torôka
kr. ug. šumarskog nadsavjetnika, ravnatelja strukovne škole, te
Zoltana Foketea profesora rudarske i šumarske visoke škole.


«




ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 98 -
Od pripuštenih 31 kandidata je pristupilo k ispitu 29, koji su
svi državni ispit položili.
Na pismenom su ispitu sastavljena slijedeća pitanja :


1


U posljednje vrijeme su zadobile pojedine listnjače, naročito
jasen, javor, brijest, lipa i topola osobitu važnost, koja čini opravdanim,
da njihovom uzgoju veću pažnju u buduće posvetimo. Kandidat
neka opiše, u kakovim se stojbinskim odnošajima navedena
vrsti drveća u našoj domovini goje, te u društvu kojih inih vrsti
drveća se nalaze? Opišite nadalje, gdje bi se iste imale po vašem
mnijenju u buduće gojiti, te kako bi valjalo postupati pri uzgoju i
pomlađivanju?


2.
Južno, jugoistočno ležeću, mjestimice 25—30° strmu golu stranu
presjecaju 500—600 m. dugačke, .—10 m. duboke vododerine, između
kojih ne ima, osim vrlo rijedke trave, porasta od drveća.
Tlo ove goljeti se sastoji iz rahlog grušja, ispod kojeg se u
dubljini od 2—3 m. nalazi debeli sloj tvrdog kamena; u koritu vododerina
je kamen već napolje izašao.
Prigodom velikih kiša, proloma oblaka i naglog talenja snijega,
nanašaju vododerine vanredno mnogo sitnog grušja na livade ispod
goljeti, te ugrožavaju tamo se nalazeću javnu cestu, porabu ceste, te
slobodan tok potoka, nalazećeg se u blizini ceste.
Opći interes zahtjeva, da se zapriječi odnašanje grušja, i da se
goljet učini koristonosnom.
Opišite one odredbe i uredbe, skojima se bude moglo spriječiti,
da velika količina grušja ne dolazi na spomenute livade, na put
i do potoka, nadalje da grušje u većoj količini ne dolazi na vododerine,
te skojima se bude s vremenom moglo jedanput za uvijek
spriječiti dalnje odnašanje grušja sa goljeti.
Zgotovite radni program o kronologičkom provedenju upitnih
odredba i ureda, te u koliko je upitna goljet općinski pašnjak, navedite
one zakonske ustanove, na temelju kojih budete mogli odredbe
po programu provesti i uredbe ostvariti.


3.
Ima se procijeniti najshodnijim praktičkim postupkom, bez obaranja
pokusnih stabala, sva krupna drvna gromada jedne sječive smrekove
šume, nalazeće se na srednjoj stojbini.
Prsni promjer stabala je od 16 do 50 cm. Popriječni promjer
iznaša po prlici 30 cm. Broj stabala 1000
Ima se zgotoviti procjenbeni iskaz drvne gromade uzevši u
obzir slijedeće :


1. Imadu se iskazati samo parni debljinski stepeni.
2. Broj stabala pojedinih debljinskih stepena možete uzeti po
vlastitoj uviđavnosti
3. Isto tako birajte po vlastitoj uviđavnosti one podatke, iz kojih
izvađate popriječne visine. Na to se odnoseći postupak valja prikazati.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1918 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 99 —


II


Jesenski šumarski državni ispit u Budapešti je odr/an od


5. do 15. studenoga 1917. pod predsjedanjem Šandora Horvatha ministarskog
savjetnika, uz sudjelovanje članova ispitnog povjerenstva
jLlijaTomcsânyia umir. minist. savjetnika, EugenaVadasa minist. savjetnika
i profesora rudarske i šumarske visoke škole, te Andora
Rappensberg ra kr. ug. šumarskog nadsavjetnika.
Od pripuštenih 26 kandidata pristupilo je k ispitu 21, koji su
svi ispit položili, između njih Žarko Miletić (apsolvent kr. šumarske
akademije u Zagrebu) sa odlikom.


Na pismenom ispitu su stavi ena slijedeća pitanja:


1.
Ministar za poljodelstvo može u interesu osiguranja izradbe drvenog
materijala, potrebitog za pokriće opće potrebe, svakog posjednika
obvezati, d i racionalno izrabi izrabljive sječive sastojine svoje šume.


Kažite svoje mnijenje glede toga, na koji način se bude mogao
posjednik pobrinuti za pomlađenje izrabljenih površina cnda, ako mu
je šuma za naravro pomlađivanje uređena? Na koji način tada, ako
se pomlađivanje obavlja umjetnim načinom te ako posjednik u
vrijeme određenog izrabljivanja ne raspolaže niti sa biljkama, niti sa
sjemenjem?


2.
Priugotovite od šumskog posjeda, prikazanog i opisanog na
nacrtu, opću drvosječuu osnovu, nadalje za narednih 10 godina po


tanku osnovu glavnih užitaka, predužitaka i pomlamiđivanja, naznačivši
u osnovi glavnih užitaka površine, koja valja u cijelom desetgodištu
potpuno ili djelomično izrabiti, nadalje u prihod uračunivu
površinu sječine, kao i drvnu gromadu godišnjeg prihoda, razlučenu
na glavni užitak i predužitak.


/