DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1918 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 106 kao što je 60—80 godišnja šuma „Blata" i 40 godišnja čestica „Malovanci", a i ine susjedne šume. Na presjecima oborenih stabala moglo se je ustanoviti, da im je bio prirast dosta redovit i snažan; tu i tamo pako (nedvojbeno u godinama napadaja gusjenicai pao je naglo godišnji prirast. Poslijednji nagli zastoj prirasta izražen je u vrlo uskom godu, poslije česa je stablo uginulo. Bijel ovakovih stabala je većim dijelom od korjena pa do vrha počela jednoličn o gnjiti, što prouzrokuje Stereum hirsutum Fr., Daedalea quercin a i ine gljive, koje se ne naseljuju kao parazitne već kao saprophitne gljive u bijel drveća koje gine, ili je već uginulo, da onda pomalo u srce prodru. Na manje napadnutom drveću su svi dijelovi krošnje još u životu, lišće je ali medljikavo, prirast deblovine ovakovog drveća je naglo pao, ali deblovina još živi, nije gnjila. 30—80 godišnje šume spomenute površine sastoje se sa vrlo malom iznimkom iz ovakovih žestoko napadnutih, još živih i posvema izumrlih čestica. Može se reći, da su šume većim dijelom god. 1914., 1915. i 1916. izumrle, i to pretežni dio šumskog predjela Debrinje već god. 1914., naprotiv šumski predjel Blata poglavito godine 1915. i 1916. Na obišloj površini smo jedva našli posvema zdravi predjel (n. pr. u Debrinji u blizini lovačke kuće). U šumi imovne općine „Smogva" ima također u 300—400 godišnjim prastarim hrasticima čestica, koje propadaju i koje su propale. Strukovnjaci procjenjuju drvnu gromadu čestica slavonskih državnih hrastika, koji na taj način propadaju, ili su propali na 200—500 hiljada kubičnih metara. Glede uzroka ovog zla je u prvom redu važno, što se na području nadšumarskoga ureda vinkovačkoga propadanje šume može opažati poglavito u istočno, niže ležečim šumarijama, najjače pako u okolici spomenutih rijeka Bosuta i Studve. Osim toga mogu se i na privatnim površinama izvjesni stepeni razlikovati: na njekim česticama je šuma zdravija, na drugim jače napadnuta te u velikim hrpama i |