DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 3     <-- 3 -->        PDF

Broj 7. i 8. SRPANJ I KOLOVOZ 1918. GOD. XLll.


ŠUMARSKI LIST


Pretplat a za nečlanove K 12 nagodinu - Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno


— Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite
članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Zi lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za
»Sum. liste K 4 u ime pretplate. —»I.ugarski viestnik« dobivaju članovi lugari bada%a. Pojedini
Kroj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva.
Uvrstbina za oglase : za 1 stranicu 32 K ; za pol stranice 18 K ; za trećinu stranice 14 K ; za četvrt
stranice 12 K. — Ked višekratnog uvistenja primjereni popust.


Preinaka zakona od 22. siječnja 1894, pred
hrvatskim saborom.


Dne 17. srpnja o. g. bila je na dnevnom redu hrvatskog
sabora medu ostalim i zakonska osnova o novom uređenju
šumarske službe kod političke uprave u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji.


Iz same rasprave donašamo prema stenografskom zapisninu
slijedeće:


Izvješće


odbora kombinovanog od odbora za proračun i
rasudbu zemaljskih računa i od odbora za narodno
gospodarstvo i t. d. o osnovi zakona, kojim
sepreinačuju odnosno nadopunjuju neke ustanove
zakona od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje
šumarsko-tehnička služba kod političke uprave*
u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.


Visoki sabore!
Odbor kombinovani od odbora za proračun i rasudbu
zemaljskih računa i od odbora za narodno gospodarstvo it. d.
rasbravio je u današnjoj sjednici osnovu zakona, kojim se
preinačuju odnosno nadopunjuju neke ustanove zakona od




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- i 54


22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba
kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji i
prihvatio ju je sa malim preinakama, te predlaže visokom
saboru ovako preinačenu osnovu zakona na prihvat.*
Podjedno predlaže odbor visokom saboru na prihvat
slijedeći zaključak:


„Poziva se kr. zemaljska vlada, da uvažujući potrebe
službe kod popunjenja činovnih razreda svega stručnotehničkog
osoblja nastoji održati ono razmjerje, što postoji
između pojedinih činovnih razreda kod zemaljskih činovnika
drugih grana."


U Zagrebu, 12. srpnja 1918.


Predsjednik : Izvjestitelj :
Vaša Muačević v. r. Dr. Franjo Poljak v. r.


Zakon od


o
preinaci zakona od 22. siječnja 1894., kojim se
uređuje
šumarsko-tehnička služba kod političke
uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.


§ 1;


Na čelu šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade stoji
kr. zemaljski šumarski nadsavjetnik uz koga izvršuju službu
kr. zemaljski šumarski savjetnici i kr. zemaljski šumarski
nadzornici.


§2.


Poslove šumarsko-tehničkog izvjestitelja kod kr. župa


nijskih oblasti izvršuju kr. šumarski nadzornici I. razreda,


odnosno kr. šumarski nadzornici II. razreda, a kod kr.


kotarskih oblasti kr. šumarski nadzornici II. razreda, odnosno


kr. šumarski nadpovjerenici i kr. šumarski povjerenici.


§ ..


Kod kr. kotarskih oblasti ustrajaju se mjesta nadlugara


I.
razreda sa plaćom godišnjih jedna hiljada i četiri stotine
* Nabrajanje malih preinaka je ovdje ispušteno.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 5     <-- 5 -->        PDF

- Î55 —
(1.400) kruna, zatim nadlugara II. razreda sa plaćom godišnjih
jedna hiljada i tri stotine (1300) kruna, te nadlugara
111. razreda sa placom godišnjih jedna hiljada i dvije stotine
(1.200) kruna.
Četiri godine, nakon što ovaj zakon stane na snagu,
moći će nadlugarom biti imenovan samo onaj, koji je svršio
nadlugarski tečaj i s uspjehom položio ispit.


Nadlugari mogu biti imenovani šumarskim akcesistima
u XI. činovnom razredu, ako služe neprekidno bar dvadeset
godina u zemaljskoj šumarskoj službi.


§ 4.
Kategorije službe zemaljskih šumarsko-tehničkih činovnika
i službenika sadržaje prilog A. ovog zakona.
Šumarsko tehničko osoblje uvršćuje se u poseban status
zemaljskih urednika i službenika.


§5.
Kr. zemaljskog šumarskog nadsavjetnika i kr. zemaljske
šumarske savjetnike imenuje kralj na predlog bana.
Ostale šumarsko-tehničke činovnike i nadlugare imenuje
ban.
§6.


Oni činovnici, koji su namješteni na temelju ustanove
§ 14. zakona od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje šumarsko-
tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji, mogu biti imenovani također u IX.,


VIII.
i VII. činovni razred.
§ 7.
Ustanova § 6. alineja druga zakona od 22. siječnja
1894., kojom se uređuje šumarsko-tehnička služba kod političke
uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, stavlja
se izvan snage.
§8.
Šumarskim vježbenicima pripada pripomoć od godišnjih
jedne hiljade i dvije stotine (1.200) kruna.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 6     <-- 6 -->        PDF

156


§9.


Rada ovaj zakon slane na snagu, imenovati će se nanovo
cijelo zemaljsko šumarsko-tehničko osoblje.


Činovnici i službenici, koji bi uslijed novoga naimenovanja
došli u niži činovni razred, nego li su ga imali prije
naimenovanja, ili manju plaću, nego li su prije naimenovanja
iznosila njihova u mirovinu uračunljiva beriva, zadržati
će svoj prijašnji čin i svoja prijašnja beriva, a višak valja
kod odmjerenja mirovine smatrati u mirovinu uračunljivim
doplatkom.


§ 10.
Svi zakonski i naredbeni propisi, koji se kose s ovim
zakonom, stavljaju se van snage.
§ .-
Provedba ovoga zakona povjerava se banu kraljevina


Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.


Prilog A. k § 4. zakona.


Kategorije službe zemaljskih šumarsko-tehničkih urednika
i službenika.


L3


Či3
Svojstvo činovnika i službenika novni Opaska
razred


a) Strukovni činovnici :


1.
Zemaljski šumarski nadsavjetnik . . V.
2.
Zemaljski šumarski savjetnik . . . VI.
Zemaljski šumarski nadzornik . . .
3.
VII.
Šumarski nadzornik I. razreda . . .
4 Šumarski nadzornik II. razreda . . VIII. Uredovno odijelo odnosno


5.
Šumarski nadpovjercnik IX. p usai za odijelo prema ustanovama
§ 10. zakona od 20.
6.
X.
kolovoza godine 1894. o ure


7.
đ» nju beriva zemaljskih ureb)
Pomoćni činovnici: dnika i službenika u kraljevi


1.
XI. nama Hrvatskoj i Slavoniji
Zbornik g 1894 , komad XV.
c) Službenici :


broj 53.


1.
2.
3.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 157 —


Obrazloženje


k osnovi zakona, kojim se preinačuju, odnosno
nadopunjuju neke ustanove zakona od 22. siječnja
1894. kojim se uređuje šumarsko-tehnička služba
kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj


i Slavoniji.
Prvi put je šumarsko tehnička služba uređena prije 24
godine zakonom od 22. siječnja 1894., kojim se uređuje
šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kraljevinama
Hrvatskoj i Slavoniji.
Premda je tim zakonom šumarsko-tehnička služba organizovana
na onim istim principima, na kojima je u drugim
državama već mnogo ranije bila uređena, i premda se odmah
na početku pokazalo povoljno djelovanje tog zakona na
polju javne političke uprave, ipak su se već nakon nekoliko
godina pokazali nedostatci, naročito u pogledu uređenja
konkretualnog stanja šumarsko-tekničkih urednika i službenika,
koji su bili glavna zapreka, da se šumarsko-tehnička
služba nije mogla razvijati prema napretku vremenu.
To je i sasvim razumljivo, jer je kod prvog stvaranja
zakona imao zakonodavac pred očima posve druge prilike,
nego li su tečajem vremena nastale, a nedostajalo je i
nužno iskustvo, po kojem bi se mogli predvidjeti svi oni
momenti, koji su mogli biti, a faktično su i bili od odlučnog
utjecaja po razvitak šumarsko-tehničke službe.
Za upoznavanje glavnih momenata, koji su od početka
organizacije do danas sprjječavali evoluciju šumarsko-tehničke
službe, te koji danas imperativno zahtjevaju neke preinake
i nadopunjenja spomenutog zakona od 22. siječnja 1894.,
napomenuti je slijedeće.
Citiranim zakonom imala se je šumarsko-tehnička služba
urediti na modernoj podlozi, kako sut to prije učinile druge
države, koje su već davno imale ustrojene svoje visoke
Šumarske škole, I rečeni zakon — slijedeći savremeni princip,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 158 —


postavio je kao uvjet za prijem u zemaljsku šumarsku službu,
potpunu akademsku obrazovanost (§ 6. zakona), koja se
zahtjeva i za ostale autonomne strukovne činovnike: inženjere,
liječnike veterinare i t. d.


Da ta temeljna ustanova zakona uzmogne doći do praktične
primjene, to je već u samom obrazloženju k tomu zakonu
istaknuto, da te se što prije ustrojiti u zemlji šumarska
akademija, iz koje će izlaziti podmladak za sumarsko-tehnicku
službu.


Nu jer u vrijeme stvaranja zakona nije bio dovoljan
broj apsolvenata sa visokih šumarski škola, da bi se organizacija
službe mogla u potpunom opsegu izvršiti, uvrštena
je ustanova § 14. rečenog zakona, koja za prelazno doba
od 10 god. dopušta, da se u zemaljsku šumarsku službu
prime i oni, koji su svršili koje srednje šumarsko učitelište,
nu pod uvjetom, da mogu u službi polučiti najviše mjesto


X.
čin. razreda.
Ova zakonska ustanova bila je od odlučnog zamašaja
i odredila je pravac cijelom kasnijem razvitku šumarskotehničke
službe do današnjeg dana, i uzrokovala je sadašnje
stanje, koje jednako tišti one, na koje se ta ustanova direktno
odnosi, kao i sve ostale, koji posjeduju šumarsku
akademsku naobrazbu.
Naime kod prvog popunjenja mjesta šumarsko-tehničke
službe, je radi pomanjkanja šumara akademičara, pošto se
u zemlji nalazila samo srednja šumarska škola, postavljen u
službu znatno pretežniji broj onih sa srednjoškolskom naobrazbom,
koji prema citiranoj zakonskoj ustanovi nisu mogli
polučiti čin viši od X. čin razreda.
Tom stanju stvorenom prvim popunjenjem mjesta, odgovarao
je prvi status, u kom je od 76 sistemizovanih mjesta
otpalo 64 ili 84% na vježbenike, XI. i X. činovni razred,
dok je samo 12 mjesta ili 16% otpalo na deveti i više činovne
razrede.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 159 —
Nakon što je godine 1898. otvorena šumarska akademija
u Zagrebu, primani su u zemaljsku šumarsku službu doduše
samo visokoškolci bilo sa zagrebačke šumarske akademije, bilo
s drugih visokih šumarskih škola, nu pridolaženjem njihovim,
niti se je mijenjao niti se je obzirom na citiranu ustanovu
§ 14. mogao na bolje promijeniti status šumarskih
tehničara, jer pošto oni, na koje se odnosila ta ustanova
(§ 14.), nisu mogli napredovati dalje od X. čina, to se ni
njihova mjesta nisu mogla isprazniti redovitim načinom, a
posljedica je bila, da su i apsolventi visokih šumarskih škola
morali po 5—7 godina čekati kao vježbenici, dok su mogli
doći u ispražnjeno mjesto XI. činovnog razreda, a to se isto
događalo i kod prelaza iz XI. u X. činovni razred.


S druge opet stane citirana zakonska ustanova (§ 14.)
stvorila je nepravedan i neodržljiv odnošaj i za šumare srednjoškolce,
koji niti nakon 40 godišnjeg revnog i požrtvovnog
službovanja ne mogu u službi napredovati dalje od X.
činovnog razreda. Takovo ograničenje ne postoji niti kod
jedne druge činovničke kategorije, za koje se jednaka i manja
obrazovanost zahtjeva.


Prema tome već obična pravednost i interes službe zahtjeva,
da se ta zakonska ustanova, koja znatnom dijelu
šumarskih tehničkih urednika oduzima mogućnost napredovanja
u službi dalje od X. čina, što prije promijeni.


Posljedice razloženog nepovoljnog stanja konkretualnog
statusa zemaljskih šumarskih tehničara nisu mogle izostati.
Već je više godina proteklo, a da se nije mogao dobiti pomladak
u službi. Pokušalo se s raspisom natječaja za mjesta


X. čina, što je takodjer ostalo bez uspjeha, jer se pomladak
sasvim odvratio od zemaljske šumarsko-tehničke službe i
tražio namještenje kod imovnih općina, u državnoj šumarskoj
službi itd., gdje je .nalazio daleko povoljnije uvjete za napredovanje
u službi i gdje povrh toga uz redovita beriva
pripadaju i znatna nuzberiva (deputat na zemljištu, ogrijevna
drva i druge pogodnosti.) Samo oni, koji ne mogu naći


ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 160 drugo
namještenje, stupaju u zemaljsku šumarsku službu,
koja prema tome — umjesto da bira i okuplja najvrsnije
sile — mora se zadovoljiti s onima, koji tek od nužde stupaju
u nju.


Razumljivo je, da su ove prilike morale izazvati potištenost
i nezadovoljstvo sa svojim položajem kod onih, koji
se već nalaze u zemaljskoj šumarskoj službi. Dok je s druge
strane pomanjkanje pomladka i padanje broja šumarskih
tehničara moralo zadavati ozbiljne brige za daljnji opstanak
i razvitak šumarsko-tehničke službe.


Kod sastavka ove zakonske osnove rukovodi ovu kr.
zemaljsku vladu težnja, da se po primjeru ostalih strukovnih
grana, koje su već uređene ili su na putu, da budu uređene,
i šumarska struka postavi na čvršću i stalniju podlogu, koja
će joj za dulji niz godina osigurati ne samo povoljniji napredak,
nego i mogućnost, da se podigne na onu visinu,
koju prema svojoj važnosti u narodnom gospodarstvu našem
treba da zauzme.


Razloživši ovim u glavnom one momente, koji su bili
odlučni za sastav same osnove, prelazi se u slijedećem na
pojedine ustanove, dok će se na koncu obrazloženja istaknuti
financijalni momenat kod uređenja šumarsko-tehničke
službe.


ad § 1.


Za bolje razumijevanje preinaka i nadopunjenja, koja
su sadržana u prvom §-u zakonske osnove, nužno je, da
se u kratkim potezima označi zadatak šumarsko-tehničke
službe u opće, a šumarskog odsjeka kr. zemaljske vlade
napose.


Prema najnovijim statističkim podacima zapremaju šume
u Hrvatskoj i Slavoniji od 2,480.881 kat. jutara ili 33.7./0
sveukupne površine. Ova znatna površina, te velika vrijednost
šuma označuje ujedno važnost šumskog gospodarstva
i šumarske politike po kulturni i gospodarski napredaknarodno blagostanje zemlje.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 11     <-- 11 -->        PDF

_ 161 —


Od spomenute šumske površine otpada 661.356 kat.
jutara na 10 krajiških imovnih općina.


Za upravu ovog velikog narodnog imetka namješteno
je kod imovnih općina 165 šumarskih stručnjaka i inog strukovnog
osoblja te 7—800 službenika, nu vrhovnu upravu
i nadzor nad sveukupnim službovanjem i gospodarenjem
vrši kr. zemaljska vlada putem šumarskog odsjeka.


Ako se uzme u obzir, da svih deset imovnih općina
iskazuju primjerice za god. 1913. — t. j . u redovitim prilikama
— godišnji prihod od preko 14,000.000 K, a rashod
preko 8,000.000 K, dok im gotovina iznaša preko 60,000.000 K
(a sada su sve te brojke znatno veće), te ako se uzme dalje
u obzir, da znatni novčani prihodi krajiških imovnih općina
potiču od šuma i racionalnog šumskog gospodarstva i da
su rashodom označene mnoge i važne investicije gospodarske
i prosvjetne naravi na teritoriju bivše vojne krajine, i
ako se konačno uzme u obzir, da sva ta raspoložba t. j .
cjelokupni gospodarski rad i život imovnih općina zavisi od
odobrenja kr. zemaljske vlade, to je tim dovoljno označeno
djelovanje i zadatak šumarskog odsjeka u tom pravcu.


Druga zadaća šumarskog odsjeka, dotično šumarskotehničkog
osoblja, obuhvaća djelovanje na polju javne političke
uprave, poglavito na promicanje i unapređenje sveukupnog
šumskog gospodarstva i lovstva, zatim poslove
glede izvršivanja šumsko-redarstvenog nadzora, nadalje poslove
oko uređenja bujica i pošumljenja krasa, za koje se
godišnje troši oko 150.000 K, a koje se neposredno vrši po
šumarsko-tehničkim organima. Isto tako se po tim organima
neposredno vrši i stručna uprava i šumsko gospodarenje u
ukotarenim šumama općinskih i zemljišnih zajednica, kojih
ima 1.508, a na koje otpada površina od 451.635 kat. jut.
šumskog posjeda.


Važnost ovog djelovanja dovoljno opravdava, da se
predstojnik šumarskog odsjeka kao najviši predstavnik šumarstva
u zemlji, koji po svom položaju najveću odgovornost




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 162 —
nosi za neprocjenivo narodno blago, koje je u šumama sadržano,
i u kojem narod ne nalazi samo izvor svog materijalnog
blagostanja, već iz kojeg crpe veliku snagu za svoj
kulturni i prosvjetni napredak bude uz promjenu dosadašnjeg
naslova postavljen u V. činovni razred.


ad § 2.
Ustanovom § 2. ima se omogućiti, da se županijski šumarski
tehnički izvjestitelj može unaprediti u VIII. i VII.
činovni razred (dok su sada u IX. i VIII.), a šumarski tehnički
izvjestitelji kotarskih oblasti, da mogu polučiti mjesta
do uključivo VIII. činovnog razreda, slično kako to postoji
i kod ostalih činovničkih kategorija.
Ako se uvaži, da preko 80% šumarskih tehničkih urednika
služi kod županijskih i kotarskih oblasti, tad biva
jasno, da će se ovom ustanovom poboljšati prilike pretežnog
broja šumarskih tehničara političke uprave.


ad § 3.
Ustanovama § 3. ustrajaju se kod kotarskih oblasti
mjesta nadlugara I., II. i III. razreda, te im se određuje
plaća od 1.400 K, 1.300 K i 1.200 K. Ova povišica plaće
prama dosadašnjim plaćevnim stepenima od 900, 800 i
750 K opravdana je s naslova promjenjenih životnih prilika,
kao i s razloga, što je nadlugarska služba kod kotarskih
oblasti skopčana s velikom odgovornosti, te znatnim poteškoćama
i naporom, koji donosi pretežno vanjsko uredovanje
kr. nadlugara.
Za imenovanje nadlugarom zahtijeva se sada, da je
dotični položio ispit za lugarsku odnosno šumarsku tehničku
službu. U buduće moći će nadlugarsku službu polučiti samo
onaj, koji je s uspjehom svršio nadlugarski .tečaj.
Ovim tečajem ima se podići niveau stručne i opće inteligencije
nadlugarskog osoblja i osposobiti ih, da pored
šumsko-redarstvene službe, uzmognu prema uputama šumsko




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 163


upravnih urednika, vršiti lakše poslove šumsko-gospodarstvene
naravi i ove odteretiti od više mehaničkog rada.


Budući da nadlugarski tečaj, - koji će predvidno trajati
dvije godine — još nije osnovan, to se zakonom pridržava
rok od 4 godine, u kom će se uz dosadašnje uvjete
moći namještati nadlugarsko osoblje, kako se ne bi prekinuo
nužni kontinuitet kod popunjivanja mjesta.


Ujedno se ima zakonom omogućiti, da nadlugari, koji
služe bar 20 godina u zemaljskoj šumarskoj službi, mogu
biti imenovani šumarskim akcesistima XI. činovnog razreda,
slično kako je to učinjeno u građevnoj službi za osoblje
jednake kvalifikacije.


Ovakovo uređenje već davno postoji i u drugim državama,
a opravdano je većom inteligencijom, koja će se
postići nadlugarskim tečajem, kao što i dugogodišnjom revnom
i uspješnom službom.


Više je od praktične i moralne vrijednosti, da razlika
u plaći čini i razliku u naslovu.


. ad § 4.


Prema sadašnjem uređenju postoje za šumarsko-tehničke
urednike tri razna statusa i to poseban za kotarske oblasti,
poseban za županijske oblasti, dok činovnici šumarskog
odsjeka kr. zemaljske vlade spadaju u zajednički status sa
perovodnim činovnicima zemaljske vlade.


Neshodnost ovakove razdiobe jedne te iste činovničke
kategorije u tri različita statusa, pokazuje se već na prvi
pogled, a naročito se očituje među inim još u tom, što
skoro za svaki činovni razred postoje različiti naslovi. -


Stapanje triju statusa u jedan zajednički, kakov već
postoji i za druge činovničke kategorije, nužno zahtjeva i
promjenu naslova kod pojedinih činovnih razreda, kako je
označeno u prilogu A) k ustanovi § 4, :




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 164 —
ad § 5.


Ustanovom sadržanom u § 5. zakonske osnove, samo
se u toliko mijenja dosadašnji postupak, što i imenovanja
nadlugara prelazi na bana, dok ih sada imenuju veliki župani.


Ova promjena nužna je stoga, što se ovom zakonskom
ustanovom uspostavljaju tri razreda nadlugarskih mjesta, a
i drugi praktični obziri to nužnim čine, naročito pak mogućnost,
koja se tim postavlja, da se s imenovanjem jednih
spoji premještenje drugih nadlugara, kad to interesi službe
iziskuju, a to nije moguće, dok pravo imenovanja i premještenja
ne leži u jednim rukama.


ad § 6.
Već je u općem dijelu ovog obrazloženja istaknuto,
kako je nepravedna ustanova § 14. citiranog zakona od


22. siječnja 1894. za znatan dio šumsko-tehničkih urednika,
jer im se ni uz najrevnije i najuspješnije službovanje ne
dopušta napredovanje u službi dalje od X. činovnog razreda.
Ovakovo stanje, da činovnici tako reći počinju i svršavaju
svoju 40 godišnju službu sa X. činovnim razredom,
ne može se ni s materijalnog, a još manje s moralnog gledišta
opravdati, pogotovo ako se uvaži, da takova ustanova
kod ni jedne druge činovničke kategorije bilo. s istim ili
nižim obrazovanjem nije uzakonjena.


Ovaj zapostavljeni položaj znatnog dijela zemaljskih
urednika morao je izazvati potištenost i nezadovoljstvo u
službi, a time i mnogobrojne predstavke i molbe, da se ova
nepravda u interesu same službe što prije sanira.


Prema tome je samo postulat pravednosti a i diktat
savremenih životnih prilika, da se potraži šira podloga i da
se označenom dijelu šumarskih tehničara omogući postepeno
napredovanje u IX., VIII. i VII. činovnom razredu.


ad § 7.
Ustanova druge alineje § 6. spomenutog zakona od


22. siječnja 1894., po kojoj se za polučenje IX. i viših či


ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 165 ilovnih
razreda, osim akademske stručne obrazovanosti i osim
državnog ispita, koji se polaže nakon dvogodišnje šumarske
prakse, zahtijeva još najmanje osam godina praktične šumarske
službe, mogla je imati kod prve organizacije službe
svog temelja, dok je danas postala bezpredmetnom, jer se
kontinuitet šumarsko-tehničkog osoblja po predloženoj zakonskoj
ustanovi uspješno postavlja i bez te ustanove, pak
se stoga ukazuje uputnim, da se ta ustanova stavi van
snage to prije, što ni kod jedne kategorije ne postoji takva
ili slična ustanova.


ad § 8.


Slično kako to postoji kod drugih strukovnih grana,
ima se prema ustanovi § 8. ove zakonske osnove i šumarskim
vježbenicima dopitati pripomoć od godišnjih 1.200 kruna.


ad § 9., 10. i 11.


Na ostale ustanove t. j. na ustanove §§ 9. i 10. nema
se ništa osobita primjetiti, jer su to običajne prelazne ustanove
dok §11 . sadrži odredbu glede provedbe ovog zakona.


Prema zakonu o proračunu za potrebe nutarnje samouprave
kraljevina Hrvatske i Slavonije za godinu 1914./15.
je osjegurano za pokriće troškova zemaljske šumarske službe
svota od 283.110 K.


Prema predležećoj zakonskoj osnovi i priležećem obračunu
iznašali bi troškovi organizacije zemaljske šumarske
službe ukupno 337.185 K. Prema tome je potrebno samo
za 55.075 K više, nego li je bilo predviđeno u proračunu
za godinu 1914./15.


*


Ovaj zakon o novom uređenju šumsko-tehničke službe
kod političke uprave u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji
prihvaćen je po visokom saboru bez rasprave.


Kako vidimo, ovim zakonom provedena je reorganizacija
samo u osobnom pitanju. U koliko moraju svi šumari
pozdraviti ovu reorganizaciju, jer se s njom i za šumare
otvara V. činovni razred i jer se njom ispravlja pogrijeska




ŠUMARSKI LIST 7-8/1918 str. 16     <-- 16 -->        PDF

- 166
zakona od 22. siječnja 1894. o unapređenju šumara srednjoškolaca,
toliko je za požaliti, da o toj osnovi nisu mogli
doznati pravovremeno širji šumarski krugovi, pače niti članovi
upravnog odbora šumarskog društva, jer bi se.njom u
ovaj čas, kada šume u državnom kućanstvu igraju važnu ulogu,
dalo jamačno nešto postići i u stvarnom, a ne samo u osobnom
pogledu.


Hidroliza celuloze i drva.


Prema: Dr. Fnk Hâgglund: Die Hydrolyse derZellulose und des Holzes, izaš´o
u „Sonderausgabe aus der Sammlung chemischer und chemisch-technischer
Vortrâge. Band XXII./II. 191x, obradio: Žarko Miletič, kr. šum. inž.-pristav.


(Svršetak).


Kako smo u uvodu spomenuli, hidroliza celuloze tijesno
je spojena sa onom drva. Braconnot-ovi pokusi pobudiše
svojevremeno radi toga toliku pažnju, jer se ponadaše tim
postupkom naći nove puteve za proizvodnju alkohola. Od
toga doba mnogo je pokušavano djelovanjem koncentriranih
i razvedenih kiselina na drvo postići njegovu inverziju u
slador. Nu sve to nastojanje bilo je više empiričko. Tek
istraživanja Carsonova dozvoliše nam uvid u konsistuciju
drva, te na tom osnovu, kao i spoznaji o hidrolizi celuloze,
možemo granice očekivane množine sladora bar donekle


približno ustanoviti.
Svi pokusi baziraju na tome, što najjeftiniju surovinu,
a to je piljevina, uzimamo kao ishodište za proizvodnju sladora,
odnosno žeste (C2H5OH.)
U niže priopćenim podacima o sastavu drva, kaopokusima o njegovoj pretvorbi u slador, ograničit ćemo se
u glavnom na crnogoricu, i to na smreku (jelu) i bor.


1. Sastav drva.
O sastavu raznih vrsti drva imamo mnogo istraživanja,
od kojih spominjemo Mullerova (Schwalbe, Die Chemie der
Zellulose).